Hisitōlia ʻo e Siasí
37 Ki he ʻAfioʻanga ʻo e ʻAloʻofá


“Ki he ʻAfioʻanga ʻo e ʻAloʻofá,” vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 37: “Ki he ʻAfioʻanga ʻo e ʻAloʻofá”

Vahe 37

Ki he ʻAfioʻanga ʻo e ʻAloʻofá

ʻĪmisi
Temipale Manitaí

Naʻe tūʻuta atu ʻa Uilifooti Utalafi mo Siaosi Q. Kēnoni ki he temipale Manitaí ʻi he tuʻuapō ʻo e ʻaho 15 ʻo Mē ʻo e 1888. Ne na mavahe mei Sōleki Siti ʻi ha ngaahi ʻaho kimuʻa ai, ʻo toki fononga hili e tō ʻa e laʻaá ke ʻoua naʻa maʻu kinaua ʻe he kau polisí. Ko e konga fakaʻosi ʻo ʻena fonongá ko ha heka saliote maile ʻe fāngofulu ia ʻi ha tafatafaʻaki lilifa fakailifia. ʻI heʻenau fononga he fakapoʻulí, naʻe tuʻo ua ha hē atu ʻa e fakaʻulí mo e salioté mei he hala totonú ʻo meimei tō ai e ongo ʻaposetoló mei he moʻungá.1

Naʻe ʻalu ʻa Uilifooti ki he Teleʻa Senipití ke fakatapui e temipale hono tolu ʻi Iutaá. Koeʻuhí ʻe fakatuʻutāmaki kia Siaosi mo e kau taki ʻo e Siasí haʻanau ʻasi ʻi he ngaahi polokalama fakatokolahí, naʻe pehē ai ʻe Uilifooti ke fakatapui ʻa e temipalé ʻi ha kiʻi polokalama tokosiʻi pea ʻiate kinautolu pē. Kimui angé, ʻe toki fakahoko ʻe he Kāingalotú ha fakatapui fakatokolahi taʻe te ne kau ki ai, maʻanautolu ne nau maʻu ha lekomeni makehe mei heʻenau pīsopé pe palesiteni fakasiteikí.2

Naʻe fakaofo moʻoni e fakaʻofoʻofa ʻo e temipalé. ʻI hono langa ʻaki ha maka lahe lanu kilimi mei he ʻotu moʻunga ofi maí, naʻe kaekāea hono māʻolungá ʻi ha moʻunga ʻo siofia hifo e ngaahi manafa uité. ʻI hono fakamatamataleleiʻi ʻe he ngaahi tā tongitongi leleí mo e ngaahi fakatātā fakalanulanú e loto temipalé, naʻe tuʻu mo ha ongo sitepu vilo fuopotopoto ʻe ua ki ʻolunga ʻo hangē ne tētē pē ia ʻi he ʻeá, taʻe ʻi ai ha fuʻu pou ʻe taha ke ne pukepuke hake.3

Naʻe hoko hono fakakakato ʻo e temipalé ko ha meʻa mātuʻaki fakafiefia ia ʻi he lotolotonga ʻo ha taimi faingataʻa kia Uilifooti. Naʻe hoko e ʻikai uouangataha ʻa e Kōlomu ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ne uesia ʻenau malava ko ia ke tataki lelei e Siasí. Kuo ʻosi atu ha māhina ʻe valu talu mei he pekia ʻa Sione Teilá, ka ne kei lotomamahi pē ha kau ʻaposetolo foʻou ʻe niʻihi ʻia Siaosi. Naʻe ʻosi mateuteu ʻa Uilifooti ke fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ka ne ʻikai ke ne lava ʻo fai ia koeʻuhí ko e loto kehekehe ʻa e kōlomú.

Kuo fakaʻau ke kiʻi fakalaka ki muʻa e kau ʻaposetoló ʻi hono fakaleleiʻi e vātamaki ʻi heʻenau kōlomú. ʻI Māʻasí, kuo tuʻolahi hano fakatahatahaʻi kinautolu ʻe Uilifooti ke feinga ke fakaleleiʻi ʻenau ngaahi fetōkehekeheʻakí. Lolotonga ha fakataha ʻe taha, naʻá ne fakamanatu ange ki he kōlomú kuo pau ke nau taki ʻi he loto-fakatōkilalo mo e ʻofa. Naʻá ne fakahaaʻi angamalū ʻene tōnounoú ʻi heʻene faʻa lea mamafa kiate kinautolu he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻo ne ueʻi ai e ʻaposetolo takitaha ke vete ʻene ngaahi angahalá mo kole fakamolemole ki he niʻihi kehé. Ka neongo ia, ʻi heʻene ʻosí, naʻe kei ʻi ai pē ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kōlomú ne nau kei taʻefiemālie ke poupouʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú.4

Naʻe kei fakatupu tailiili pē foki ʻa e Lao ʻEtimani-Taká ki he Siasí. ʻI hono maʻu ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ha mālohi ke faʻao ha ʻū konga ʻapi ʻo e Siasí ne laka hake hono mahuʻingá ʻi he paʻanga ʻe $50,000, ne nau puke ai e ʻōfisi vahehongofulu ʻo e Siasí, ʻōfisi ʻo e palesitení, mo e feituʻu ne tuʻu ai e temipalé, ʻa ia ne kau ai e temipale Sōleki ne teʻeki ʻosí. Naʻe loto leva e puleʻangá ke nau ʻoange ʻa e feituʻu ne tuʻu ai e temipalé ka nau totongi ʻi ha mahuʻinga angaʻofa ko ha paʻanga pē ʻe taha ʻi he māhina. Ne anga taʻe fakaʻapaʻapa e fokotuʻu ko ʻení kia Uilifooti, ka naʻá ne tali ia kae lava ke hoko atu hono langa ʻo e temipalé.5

Naʻe tuku foki ʻe he lao foʻoú e ngaahi akoʻanga ʻo ʻIutaá ke puleʻi ʻe ha komisiona fakapuleʻanga, pea naʻe hohaʻa e kau ʻaposetoló naʻa ʻikai fakangāueʻi e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he taimi te nau kumi ngāue atu aí. Kimuʻa he taʻu ko iá, naʻe fokotuʻu ʻe Siaosi ke ʻi ai ha ngaahi akoʻanga lahi ange ʻa e Siasí ke fakangāueʻi ai e kau faiako ko ʻení mo nau akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki he fānau akó. Naʻe poupouʻi lototaha ʻe Uilifooti mo e kau ʻaposetoló e palaní, pea ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻEpelelí, ne nau fanongonongo ai hono fokotuʻu ʻo ha poate ako ke nau puleʻi e polokalama ako foʻoú.6

ʻI he tuʻunuku mai e ʻū meʻa ke ngāue ki ai e Siasí, naʻe fakatapui ʻe Uilifooti ʻa e temipale Manitaí ʻi he ʻaho 7 ʻo Mē ʻo e 1888. Naʻá ne tūʻulutui ai ʻi he loki silesitialé ʻi ha ʻōlita peá ne ʻohake ha lotu, ʻo fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e tāpuaki fakaofo ʻo ha temipale ʻe taha ʻi Saioné.

Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Kuó Ke ʻafioʻi e ngaahi ngāue ʻa Ho Kāingalotú ʻi hono langa ʻo e falé ni. Kuó Ke ʻafioʻi ʻenau loto vilitakí mo ʻenau ngaahi ngāué kotoa. ʻOku mau ʻohake ia ki Hoʻo ʻAfió he ʻahó ni, ʻE ʻEiki ko homau ʻOtua, ko e ola ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi foaki kehe kotoa pē ʻo Ho kakaí.”

Hili e fakatapuí he ʻaho ko iá, naʻe maʻu ʻe Uilifooti ha lipooti ne tuʻutuʻuni mai ai ʻe he polisi fakapuleʻanga ko Felengi Taiá ke tukuange ʻe he Siasí kotoa honau ngaahi fale ʻi Lōkaní, ʻo kau ai e fale vahehongofulú, tāpanekalé, mo e temipalé. Naʻe lekooti ʻe Uilifooti ha lotu nounou ʻi heʻene tohinoá, ʻo kole ki he ʻOtuá ke maluʻi e ngaahi temipalé meiate kinautolu ʻoku nau loto ke fakaʻuliʻi iá.7

ʻI he uike hono hokó, naʻe tokangaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Lolenisou Sinoú ʻa hono fakatapui fakatokolahi ʻo e temipale Manitaí. Kimuʻa pea kamata e ʻuluaki fakatahaʻangá, naʻe ongoʻi ʻe ha Kāingalotu tokolahi ha ngaahi leʻo hangē ha kau ʻāngeló ne hiva ʻi he lokí, ʻi he holo fakatahaʻanga ʻo e temipalé. Ne fakatokangaʻi ʻe he Kāingalotú ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ha maama pe ngingila takatakai ʻi he niʻihi ne leá. Naʻe fakamatala ha kakai ʻe niʻihi ʻo pehē ne nau sio kia Siosefa Sāmita, Pilikihami ʻIongi, Sione Teila, mo ha kakai kehe. Lolotonga hono lau ʻe Lolenisou e lotu fakatapuí, naʻe ongoʻi ʻe ha tokotaha ʻi he haʻofangá ha leʻo ne pehē, “Haleluʻiā, haleluʻiā, fakafetaʻi ki he ʻEikí.”

Naʻe pehē ʻe he Kāingalotú, ko e ngaahi fakahā fakalaumālie ko ʻení ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e ʻafioʻi mo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe ha tokotaha ʻe taha ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ne hokó ʻo pehē, “Ne nau fakafiemālieʻi e kakaí, ʻo hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻoku nau feʻao pē mo e ʻEikí, ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻa tahá.”8


ʻI he kei ngāue fakafaifekau ʻa Susa mo Sēkope Keiti ʻi Hauaiʻí, naʻe kamata ke na fakakaukau ki he meʻa te na fai ʻi heʻena foki ki ʻIutaá. ʻI ha ʻaho ʻe taha he konga kimuʻa ʻo e 1888, naʻe pehē ange ʻe Sēkope, “Sū, ʻoku ou fakaʻamu te ke maʻu ha ngāue ʻi he Exponent ko ha tokoni ʻētita.” Naʻe ʻosi pulusi ʻe Susa ha ngaahi talanoa ʻi he Woman’s Exponent ʻi he hingoa ko e “Homespun,” pea naʻe falala ʻaupito ʻa Sēkope ki hono talēniti faʻu tohí.

Naʻe loto ʻa Susa ke fakaʻaongaʻi hono talēniti faʻu tohí ke tokoni ki he Siasí. Naʻe tuʻo taha hano poupouʻi ia ʻe ʻIlisa Sinou ke “ʻoua naʻá ne teitei tohi ha foʻi sētesi pe ha foʻi lea he ʻikai tokoni mo lelei ki he puleʻanga ko ʻení,” pea naʻe feinga ʻa Susa ke muimui he faleʻi ko iá. Kimuí ni maí, naʻe kamata ke ne fakakaukau ke tohi ha ngaahi talanoa ke taukapoʻi e Siasí ʻi he ngaahi makasini he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ka naʻe teʻeki pē fakakaukau kimuʻa ke ngāue ko ha ʻētita.9

Ko hono moʻoní, naʻe faingataʻa ke ne maʻu ha taimi ke tohi ai. Naʻá ne lahi ʻā hake he onó pongipongi ʻo tokangaʻi ʻene fānau ʻe toko tolú mo e ngāue taʻe-tūkua ko ia ʻo hono tokangaʻi ʻo e ʻapí.10 Ko e toki ʻosi pē ia ha taʻu ʻe taha mei he pekia hono ongo foha kei iiki ko Sei mo Kalá, pea naʻá ne kei tengihia pē ʻena mole atú, peá ne fakaʻamu ʻi ha taimi ʻe niʻihi ʻe lava ʻo mavahe mei Laʻie ke ʻoua ʻe toe fakakaukau ki he ongo faʻitoka ʻi he kiʻi tafungofunga ki ʻolunga hake ʻi hono ʻapí. Naʻa mo ha kiʻi tale ha taha ʻi heʻene fānaú, naʻá ne hohaʻa ai.11 Ko e taimi totonu nai ʻeni ke toe fakahoko ai mo ha ngaahi ngāue kehe?

Ka ʻi he taimi pē naʻe fakakaukau ai ʻa Susa ke ngāue maʻá e Exponent, naʻe fakamānako ia ki ai. Naʻá ne tohi kia Sina ʻIongi ʻo fakahaaʻi ange ʻene loto ke liliu ʻa e Woman’s Exponent ki ha makasini fakamāhina kae paaki ʻi ha pepa lelei, ʻo hangē ko ʻū makasini ʻiloa ʻa e kakai fefiné he taimi ko iá.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fakataumuʻa hoku laumālié kotoa ki hono langa hake e puleʻanga ko ʻení. Te u ngāue mālohi ʻaupito ke tokoniʻi hoku ngaahi tokouá. ʻE hoko e ngāué ko ha ngāueʻanga ʻo e ʻofa, he ʻokú ke ʻilo ʻeku manako ki he faʻu tohí.”12

ʻI he taimi tatau, naʻá ne ʻave mo ha tohi kia ʻEmeline Uele ko e ʻētita ʻo e nusipepá, mo e niʻihi kehe naʻá ne fakaʻapaʻapaʻí, ʻo kole ha faleʻi meiate kinautolu. Ko e fuofua tali ki heʻene tohí ko Lomania Pālati, ko ha taha ia ʻo e kau toketā fefine tokosiʻi ʻi he vahefonuá mo ha tokotaha ʻoku tohi maʻu pē ʻi he Woman’s Exponent.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou mo mohu talēniti, ʻoku ʻikai ke u ongoʻi te ke ʻi ho tūkunga lelei tahá kapau te ke hoko ko ha mēmipa pe hoa ngāue ʻi he Exponent.” Naʻe talaange ʻe Lomania, ʻoku saiʻia ʻa ʻEmeline ke puleʻi e pepá ʻi he founga pē ʻaʻaná, pea he ʻikai ke ne tali lelei e kau atu ʻa Susá. Ka naʻe fokotuʻu ange ʻe Lomania ke kamataʻi ʻe Susa ha nusipepa foʻou maʻá e houʻeiki fafine kei talavou ʻo e Siasí.13

Naʻe fakaʻofoʻofaʻia ʻa Susa ʻi he foʻi fakakaukaú, pea naʻá ne tohi ki hono kaungāmeʻa ko Siosefa F. Sāmitá fekauʻaki mo ia. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuó ne tali mai ia ʻi he poupou kakato. Naʻá ne fakaʻamua ha nusipepa ke tohi mo faʻu kotoa pē ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí, pea naʻá ne poupouʻi ʻa Susa ke ne kumi ha “ongo tokoni lelei mo fakapotopoto” ke tokoni kiate ia.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻikai totonu ke fakasītuʻaʻi ha taha mei ha faingamālie ke fakahoko ai honau lelei tahá. ʻOku kehe hotau komiunitií mei ha toe feituʻu ange. ʻE makatuʻunga ʻetau tuʻumālié ʻi heʻetau faaitahá, fepoupouʻakí, mo e ngāue fakatahá. ʻOku ʻikai tuʻu toko taha ha taha.”14

ʻI he fakaongoongolelei ʻa Siosefá, naʻe tohi ai ʻa Susa kia Uilifooti Utalafi mo e kau palesitenisī ʻo e Houalotu Fakalakalaka Mutuale ʻa e Kau Finemuí, ʻo kumi faleʻi meiate kinautolu fekauʻaki mo e makasiní. Naʻe tohi fakafoki mai ʻa Uilifooti mo ʻene talí hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai. Naʻe fakahaaʻi ange foki ʻe he kau palesitenisī ʻo e H.F.M.K. F. ʻenau poupou kiate iá.

Naʻe tohi ʻa Susa ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEikí.” ʻI heʻene foki pē ki he ʻIunaiteti Siteití, te ne feinga ke hoko ʻo moʻoni e fokotuʻu ʻene makasiní.15


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1888, naʻe pehē ʻe Siaosi Q. Kēnoni ko e meʻa lelei taha kiate ia pea mo e Siasí ke ne ʻalu ʻo nofo pōpula. ʻI he ngaahi māhina kimuʻa pea pekia ʻa Sione Teilá, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku fie maʻu ke foki ʻa Siaosi ʻo toi mo e palōfitá ke tokoni ki hono tokangaʻi ʻo e Siasí. Ko ʻeni kuo pekia ʻa Sione pea fakafalala e tuʻunga fakataki ʻo e Siasí ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ne ʻikai toe fie maʻu ai ke toi ʻa Siaosi.16

Naʻe tui foki ʻa Uilifooti Utalafi ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi ʻe he Kāingalotú honau ngaahi vā fetuʻutaki mo e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití kae lava ke hoko ʻa ʻIutā ko ha siteiti. Kapau te nau hoko ko ha puleʻanga fakasiteiti, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotú honau tokolahí ke fili ʻaki ha kau taki te nau lava ʻo maluʻi ʻenau tauʻatāina fakalotú. Koeʻuhí naʻe ʻaonga pē e Lao Edmunds-Tucker ki he ngaahi vahefonuá, he ʻikai te ne toe uesia ʻe ia e Siasí kapau ʻe hoko ʻa ʻIutā ko ha siteiti.17 Ka naʻe hangē he ʻikai tuku ʻe he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke hoko ʻa ʻIutā ko ha siteití, kae kei hola holo pē ha ʻaposetolo ʻiloa mei he fakamaauʻangá.

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Siaosi ʻoku ʻi ai ha loea ʻi he ʻIunaiteti Siteití ne loto fiemālie ke ne taukapoʻi ha tautea angaʻofa angé, naʻe kamata ke ne fakakaukau ʻe kau lelei ia ki he Kāingalotú kapau ʻe ʻalu ʻo tukulolo ʻiate ia pē. ʻE lava ke hoko ʻene tukuloló ko hano fakahaaʻi ʻo ha fie fakamelino mo e kau faʻu lao ʻo Uasingatoní. Naʻá ne ʻamanaki foki ʻe lava ʻe he meʻa te ne faí ʻo fakamālohia e kau tangata kehé ke nau fakapapau te nau fehangahangai mo e ngaahi fakaʻilo peheé.18

ʻI he ʻaho 17 ʻo Sepitemá, naʻá ne tali halaia ai ki ha hia ʻe ua ʻo e nofo fakataha taʻefakalao, ʻo ne ʻilo pau ʻe malava ke nofo pōpula ai ʻi ha meimei taʻu kakato ʻe taha. Naʻe ʻoange ʻe he fakamaau lahí, ʻa ia ne pehē naʻá ne angaʻofa ange he kau fakamaau ki muʻá ʻi hono tauteaʻi e Kāingalotú, ha tautea siʻisiʻi ke nofo pōpula ʻi ha ʻaho pē ʻe 175.19

Naʻe loto ʻa Siaosi ke ne kamata ngāueʻi leva hono tauteá ʻi he vave tahá, ko ia ai, ʻi he ʻaho tatau pē ne foaki ai hono tauteá, naʻe ʻave leva ia ki he fale fakapōpula fakavahefonua ʻi ʻIutaá. Naʻe tuʻu e fale fakapōpula kuo uesia ʻe he tuʻu ʻa e ʻeá, ʻi ha tafungofunga ʻi Sōleki Siti.20 Ko e angamahení, ʻi he taimi ʻoku hū atu ai ha kau pōpula foʻou ki he fale fakapōpulá, ʻoku saiʻia e kau nofo pōpula lolotongá ke fakamataliliʻi kinautolu ʻaki ʻenau kalanga, “Ika foʻou!” Ka ʻi he hū atu ʻa Siaosí, ne ʻikai kalanga ha taha. Ka naʻe takatakaiʻi ia ʻe he kau tangatá, ʻo nau ʻohovale mo fifili ʻi heʻenau vakai ki ha ʻaposetolo ʻi he fale fakapōpulá.

ʻI lotó, ne mamata ai ʻa Siaosi ki ha ngaahi fungavaka ʻe tolu ʻo ha fanga kiʻi loki pilīsone iiki. Naʻe ʻave ia ʻe he selá ki ha loki ʻi he fungavaka taupotu ki ʻolungá peá ne talaange ʻe lava ke nofo pē ia ʻi loto taʻe te ne loka e ngaahi matapā ukamea mamafá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai feinga ʻa Siaosi ke tokangaʻi makehe ia. Naʻá ne tui e vala nofo pōpula lanu ʻuliʻuli mo hinehina tatau pē pea talangofua ki he ngaahi lao tatau ʻo hangē ko e toenga ʻo e kau pōpulá.21

Hili ha taimi siʻi e nofo ʻa Siaosi ʻi he fale fakapōpulá, naʻá ne fokotuʻu ha kalasi ako Tohi Tapu. Naʻe laka hake he toko onongofulú ʻa e kau tangata ne kau atu ki he ʻuluaki fakataha faka-Sāpaté, kau ki ai mo ha niʻihi ne ʻikai ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe lau mo aleaʻi ʻe he kau pōpulá e ʻuluaki vahe ʻe nima ʻo e tohi ʻa Mātiú. Naʻe tohi ʻe Siaosi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ne mau ongoʻi ha laumālie fakafiefia moʻoni.”22

Naʻe ʻosi atu ha ngaahi uike lahi, pea ongoʻi ʻe Siaosi ʻoku fakafiefia ange hono taimi ʻi he pilīsoné ʻi he meʻa ne ʻamanaki atu ki aí. ʻI hono ngaahi ʻaho ʻaʻahí, naʻá ne tokangaʻi ai ha ʻū meʻa kau ki he Siasí pea fakataha mo e kau ʻaposetolo kehé, ʻo kau ai ʻa Hiipa Kalānite, ʻa ia ne fakaʻau ke ne saiʻia ange ʻia Siaosi. Naʻe ʻaʻahi foki kiate ia hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ke faleʻi ai hono kaungā nofo pōpulá.

Naʻe tohi ʻe Siaosi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo hangē hoku lokí ha feituʻu fakalangí. ʻOku ou ongoʻi kuo ʻi ai ha kau ʻāngelo.”23


Lolotonga hono ngāueʻi ʻe Siaosi Q. Kēnoni hono tautea ngāue pōpulá, naʻe fononga ʻa Siosefa F. Sāmita ki Uasingatoni, DC, ke tokoni ki he loea ʻa e Siasí ko Felengikilini S. Lisiate, ʻi hono taukaveʻi ʻo ʻIutā ke hoko ko ha siteití.24 Koʻeuhí ko e kei hola holo ʻa Siosefá, naʻá ne fifili ai ʻi ha ngaahi taimi pe ʻoku totonu nai ke muimui he sīpinga ʻa Siaosí ʻo tukulolo ki he kau maʻu mafaí. Ka naʻe ʻosi vahe ʻe Uilifooti Utalafi ia ʻa Siosefa ke ne tokangaʻi e ngaahi meʻa fakapolitikale ʻa e Siasí ʻi Uasingatoní, pea naʻe tui ʻa Siosefa, ko e founga pē ʻe tauʻatāina kakato ai ʻa e Kāingalotú ki heʻenau tui fakalotú, ko e hoko ʻa ʻIutā ko ha siteiti pe ko ha founga fakalangi.25

Naʻe tauʻatāina pē ʻa Siosefa ʻi Uasingatoni ke ʻalu holo he loto koló, neongo naʻá ne mātuʻaki tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu ʻi he Fale Aleá, telia naʻa fakatokangaʻi ia ʻe ha taha. Naʻá ne tokoni ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kia Felengikilini ʻi hono teuteu ha lea ki he kōmiti, ʻa ē te nau fakaongoongoleleiʻi pe ʻoku totonu ke tali ʻe he Fale Aleá ʻa ʻIutā ke hoko ko ha siteiti pe ʻikai. Hili iá, ʻi ha ngaahi houa siʻi kimuʻa pea fakahoko e leá, naʻá ne tāpuakiʻi ʻa Felengikilini ke nofoʻia ia ʻe ha laumālie lelei.26

Lolotonga e lea ʻa Felengikiliní, naʻá ne pehē ai ko e mali tokolahí ko ha founga ia kuo fakapekia. Naʻá ne toutou fakalea ʻo pehē ko e ngaahi hopo mali tokolahi ko ia naʻe fakaʻilo ʻe he puleʻangá, ko ha kau tangata matuʻotuʻa ia ne nau fakahoko e mali tokolahí ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Naʻe taukapoʻi foki ʻe Felengikilini ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kakai ʻo ʻIutaá, ʻa ia ko honau tokolahi tahá ne ʻikai ke nau fakahoko e mali tokolahí, ʻa e totonu ke fili honau kau takí ʻi he malumalu ʻo ha puleʻanga fakasiteiti.27

Hili ha ngaahi ʻaho ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení, naʻe pehē ʻe he kōmití ke ʻoua te nau fai ʻe kinautolu ha fakaongoongolelei ki he Fale Aleá. Naʻe lotomamahi ʻa Siosefa, ka naʻá ne fakakaukau lahi ʻaupito ki he lea ʻa Felengikiliní ʻo ne ʻave ai ha ngaahi tatau ʻo e leá ki ha kau faʻu lao ne laka hake he toko toluafé mo ha kakai ʻiloa ʻi he funga ʻo e fonuá.

Ka neongo ia, ne ʻikai fuoloa mei ai kuó ne maʻu ha mākoni ʻo fakahaaʻi ange ai naʻe palani ʻa Siaosi Pita ko e loea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki ʻIutaá, ke fakatahatahaʻi e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Siosefá ke nau fakamoʻoni fakafepaki kiate ia ʻi ha hopo fakamaau sula.28

Naʻe pehē ʻe Siosefa ko ha lavaki ia. ʻI he ngaahi māhina siʻi kimuʻa angé, naʻe ʻave fakamālohi ai ʻe Pita ha paʻanga ʻe $5,000 mei he Siasí peá ne palōmesi ange ʻe angaʻofa ʻi he ngaahi tukuakiʻi kotoa pē ʻe fai ki he Kāingalotú ʻi he kahaʻú. Neongo ne angamaheni ʻaki pē ke ʻoatu pe maʻu mai ha totongi ki he ngaahi fiemaʻu fakapolitikale he taimi ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ka naʻe ʻikai lelei kia Siosefa ʻene fakakaukau atu ki hono ʻave ʻo e paʻanga ko iá kia Pitá. Ka ʻi he hili ʻene aleaʻi e palopalemá mo Uilifōtí, naʻe pehē ʻe Siosefa ʻe ala tokoni ʻenau tukulolo ʻo totongi ha paʻanga fakafufuú ke maluʻi ai e Kāingalotú.29

Naʻe tali leva ʻe Siosefa e mākoní, ʻo ʻoange ha ngaahi fakahinohino kau ki he feituʻu ʻe lava ke nau maʻu ai hono uaifí mo e fānaú. Ka naʻá ne ongoʻi hohaʻa he toenga ʻo e ʻahó. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou lotua ʻe maluʻi ʻe he ʻOtuá hoku fāmilí mei he nima ʻo e ngaahi fili angakovi, taʻeangaʻofa, mo tāufehiʻá.”30


ʻI he kotoa ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1888–89, ne teʻeki pē ke lototaha e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ki hono fokotuʻutuʻu ʻo ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú. Lolotonga iá, ne kei hokohoko atu pē hono kumi ʻe he kau polisi fakapuleʻangá e kau taki ʻo e Siasí ke puké. Naʻe tukulolo ʻa ʻaposetolo Falanisisi Laimani ki he kau maʻu mafaí ʻi Tīsema, ʻo kau fakataha mo Siaosi Q. Kēnoni ʻi he fale fakapōpulá. ʻI he hoko ʻa Uilifooti Utalafi ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe pau ai ke ne tataki e Siasí mo ha kau ʻaposetolo ne fakaʻau ke nau toe tokosiʻi ange.31

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Uilifooti ha konga ʻo hono taimí ke ngāue ʻi heʻene fāmá, faitohi, mo fakamoʻoni hingoa ʻi ha ngaahi lekomeni maʻá e Kāingalotu ne nau fie ʻalu ki he ngaahi temipale ʻi Lōkani, Manitai, pe Seni Siaosí.32 ʻI Fēpueli ʻo e 1889, naʻe tukuange ai ʻa Siaosi Q. Kēnoni hili haʻane ngāue pōpula ʻi ha māhina ʻe nima. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe Uilifooti mo hano ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi ki hono ʻōfisí ʻi he ʻaho hono hokó ke nau fakafiefia. Naʻe ʻomi ʻe he kau mēmipa ʻo e Kuaea Tāpanekalé ha ʻōkani, pea hiva ʻe he kuaeá ha ngaahi himi. Naʻe hiva leva ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotu Hauaiʻi kuo nau ʻosi hikifonua ki ʻIutaá ha foʻi hiva ʻe tolu, kau ai ha foʻi hiva ʻe ua naʻe faʻu ki he polokalama pē ko iá. Naʻe ʻi ai ha tangata ai ʻe taha, ko Kanaka, ʻa ia ne taʻu hivangofulu tupu. Naʻe papitaiso ia ʻe Siaosi lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ki Hauaiʻi ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1850 tupú.

ʻI he pō ko iá, naʻe kau fakataha ai ʻa Uilifooti mo e fāmili Kēnoní ʻi ha maʻu meʻatokoni pīpī ʻi he efiafí. Naʻe talaange ʻe Uilifooti ki ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo Siaosí, “ʻOku maʻu ʻe hoʻo tangataʻeikí ʻa e fakaʻutoʻuta mo e fakakaukau lelei taha ʻi ha toe tangata ange ʻi he puleʻangá.” Koeʻuhí kuo tukuange ʻeni ʻa Siaosi mei he fale fakapōpulá, naʻe ʻamanaki ʻa Uilifooti ʻe lava ke vakai e kau ʻaposetoló kotoa ki he lelei ʻokú ne maʻú pea nau laka fakataha atu leva ki muʻa ke tataki e Siasí.33


Hili e foki ʻa Sina ʻIongi ki Sōleki Siti mei Katisoní, naʻá ne ongoʻi e mafatukituki lahi ʻo hono fatongia foʻou ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá. Kuó ne hoko ʻeni ko ha taki ki ha kakai fefine ʻoku laka hake he toko ua manó ʻi ha ngaahi uooti mo ha ngaahi kolo ʻe laungeau ʻi he māmaní. ʻIkai ngata ʻi heʻene hoko ko ha taki fakalaumālié, ka naʻá ne tokangaʻi ha ngaahi houalotu ʻe niʻihi, hangē ko e Falemahaki Teseletí, mo ha ʻū koloa lahi ʻo kau ai ʻene tauhi ha ʻū puha kēleni ne laka hake he pūseli (bushels) ʻe tolu mano uaafe ʻi he fale tukuʻanga koloá.

Naʻe ʻosi fili ʻe Sina ha ongo taki Fineʻofa taukei ko Sēini Lisiate mo Patisepa Sāmita, ke na hoko ko hono ongo tokoní, ka naʻe kei ongo mafatukituki pē e ngaahi fiemaʻu ʻo e fatongiá. Naʻe fakamanatu ange ʻe hono ʻofefine ko Sina Pelesenitiá ha toe tokotaha ʻe lava ʻo tokoni. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Vakaiʻi siʻi Faʻē ko ʻEmé. Ko ha taki lelei moʻoni ia.”34

Naʻe ʻuhinga ʻa Sina Pelesenitiá kia ʻEmeline Uele, ʻa ia ne hoko ko ha sekelitali ki he Fineʻofá, ko ha fatongia naʻá ne tokangaʻi ai e fetuʻutakí, ngaahi meʻa fakapisinisí, mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi ʻaʻahi ki he Kau Fineʻofa ʻi he vahefonuá kotoa. Naʻe ʻosi fuʻu femoʻuekina pē ʻa ʻEmeline ʻi heʻene hoko ko e ʻētita ʻi he Woman’s Exponent. 35 Ka neongo ia, naʻá ne tali loto fiemālie pē ke tokoni kia Sina ʻi hono ngaahi fatongia foʻoú.

Naʻe tohi ʻe ʻEmeline ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ko hono moʻoní ʻe toe lahi ange ʻeku ngāue he kahaʻú ʻi he angamahení. ʻOku lahi mo vave mai e ngaahi fatongiá ki he houʻeiki fafine ʻo Saioné.”36

Naʻe ongoʻi mālohi ʻe Sina mo ʻEmeline fakatouʻosi e totonu ko ia ʻa e houʻeiki fafiné ke filí—ko ha totonu naʻe toʻo ʻe he Lao Edmunds-Tucker meiate kinautolu. ʻI he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1889, naʻe fakataha ai ʻa Sina mo ʻEmeline mo Uilifooti Utalafi mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ke aleaʻi hono fokotuʻu ha kautaha ki he totonu ke fili ʻa e houʻeiki fafiné maʻa ʻIutā. Naʻe poupou kakato ki ai ʻa Uilifooti mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.37

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo kamata ke fakahoko e ngaahi fakataha ki he totonu ʻa e houʻeiki fafiné ke filí hangē ko e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fineʻofá ʻi he ngaahi uooti kotoa pē ʻi ʻIutā mo ʻAitahoó. Naʻe faʻa pulusi ʻe ʻEmeline e lipooti ʻo e ngaahi fakataha ko ʻení ʻi he Woman’s Exponent. ʻI he taimi tatau, naʻe kole ʻe Sina ki he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke fakafoki e “totonu naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ke filí” ki he kakai fefine ʻo ʻIutaá. Naʻá ne pehē, “ʻE makatuʻunga pea te mau lava ai ʻo fakahoko ha lelei lahi fau maʻá e māmaní.” Naʻá ne fakahaaʻi foki ai ʻene tukupā ke ngāue maʻá e houʻeiki fafine ʻi tuʻa he Siasí. Naʻá ne pehē, “ʻOku fie maʻu ke tau alanima atu ki he kakai fefine ʻo ʻAmeliká, pea fakahaaʻi ange ʻoku tau fetakinima kotoa mo kinautolu ʻi he faingataʻa lahi ko ʻení.”38

ʻI he tupulaki ʻa e Fineʻofá, naʻe hohaʻa ʻa Sina ʻi he fakaʻau ke vā mamaʻo ʻa e ngaahi siteiki fakatāutahá mo e kau taki lahi ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne fakakaukau ko hono fakaleleiʻí ke fakaafeʻi e Kau Fineʻofa mei he ngaahi siteiki mamaʻó ki Sōleki Siti ki ha konifelenisi. Naʻe ola lelei foki hano fakahoko ʻe he Houalotu Fakalakalaka Mutuale ʻa e Kau Talavoú e ngaahi konifelenisi pehē kimuʻá.39

Naʻe fakataimi-tēpileʻi ʻa e fuofua konifelenisi lahi ʻa e Fineʻofá ki he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1889, ke taimi tatau mo e konifelenisi lahí. ʻI he pō ko iá, naʻe tuʻu ʻa Sina ʻi he Holo Fakatahaʻanga ʻi Temipale Sikueá ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kau fafine kuo nau fakatahataha mai ki Saione mei ha ngaahi puleʻanga kehekeheke. ʻI he taʻu ʻe fāngofulu kuo hilí, kuo hikifonua mai ai ha Kāingalotu ʻe toko valuafe tupu ki ʻAmelika mei he ngaahi potu tahi kehekehe. Ko e tokolahi tahá ko ha omi mei he Puleʻanga Fakatahataha Pilitāniá, ka naʻe omi ha tokolahi ʻo e niʻihi kehé mei Sikenitinēvia mo e ngaahi feituʻu lea faka-Siamane ʻo ʻIulopé. Naʻe ʻi ai pē foki mo ha niʻihi mei Nuʻu Sila, ʻAositelēlia, mo e ngaahi motu kehe ʻo e Pasifikí.

Naʻe poupouʻi ʻe Sina e haʻofanga matakali kehekehe ko ʻení ke nau feʻaʻahiʻaki ʻi heʻenau ngaahi fakatahá mo feinga ke nau maheni. Naʻá ne palōmesi ange, “Te ne fakatahatahaʻi mo fakauouangatahaʻi, poupouʻi ʻa e loto-falalá, mo fakamālohia e ngaahi vā ʻokú ne haʻi fakataha kitautolú, he ʻoku lahi ange ʻetau kehekehe ʻi he founga ʻo ʻetau leá ʻi he ngaahi taumuʻa hotau ngaahi lotó.”

Naʻá ne pehē, “Ngaahi tokoua, tuku muʻa ke tau hoko ko ha ʻiuniti maʻongoʻongo pē ʻe taha mo tuʻu ʻi he totonú. ʻOua naʻa mou veiveiua ki he lelei ʻo e ʻOtuá pe ko e moʻoni ʻo e ngāue ʻa ia ʻoku tau kau ki aí.”40


ʻI he ʻuluaki Falaite ʻo ʻEpeleli ʻo e 1889, naʻe fakatahatahaʻi mai ai ʻe Uilifooti Utalafi e kau ʻaposetoló. Kuo mei ʻosi atu eni ha taʻu ʻe ua mei he pekia ʻa Sione Teilá, pea kuo tatali ʻa Uilifooti ʻi he faʻa kātaki ke lava ʻo uouangataha e kōlomú. Kuó ne tataki, ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e fakahaá, ʻi he angavaivai mo e angamalū, ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa taʻe mālualoi. Ka kuó ne ongoʻi ʻeni, ʻi he ʻaho kimuʻa pea kamata e konifelenisi lahi ʻi ʻEpelelí, kuo hokosia ʻa e taimi ke toe fokotuʻutuʻu ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

ʻI he ngaahi māhina kimuʻá, kuo tupulaki ha loto taha ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻaposetoló ko e meʻa lelei taha ki he Siasí ʻa hono fokotuʻu ʻo ha Kau Palesitenisī ʻUluaki, pea ko Uilifooti naʻe finangalo e ʻEikí ke ne tataki kinautolú, neongo pe ko hai te ne fili ko hono ongo tokoní. Naʻe tohi foki ʻa Uilifooti kia Falanisisi Laimani ʻi he fale fakapōpulá pea naʻá ne poupou mai ki ai.41

Kuo tali lototaha ʻeni ʻe he kau ʻaposetoló ke faʻu ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou. Naʻe fili leva ʻe Uilifooti ʻa Siaosi Q. Kēnoni ke hoko ko hono tokoni ʻuluakí pea mo Siosefa F. Sāmita ko hono tokoni uá.

Naʻe pehē ʻe Siaosi, “ʻOku ou tali pē ʻa e fili ko ʻení ʻi heʻeku ʻiloʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, pea kuo loto mo tali kakato ia ʻe hoku ngaahi tokouá.”

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Uilifooti, “Kuó u lotua e meʻá ni, pea ʻoku ou ʻilo ko e fakakaukau mo e finangalo ia ʻo e ʻEikí.”

Neongo e ngaahi hohaʻa ʻa Mōsese fekauʻaki mo Siaosí, ka naʻá ne poupouʻi ia. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku poupouʻi iá, te u fakahoko ia ʻi he loto tauʻatāina pea te u feinga ke poupouʻi ia ʻaki hoku iví kotoa.” Naʻe fakahaaʻi foki ʻe Hiipa Kalānite ʻene poupou ki he fili ʻa Palesiteni Utalafí mo ha fanga kiʻi fehuʻi siʻi pē.

Naʻe poupouʻi kakato ʻe he toenga ʻo e kau ʻaposetoló e kau palesitenisī foʻoú, pea naʻe fiefia ʻaupito ʻa Uilifooti kuo faifai pea uouangataha e kōlomú. Naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki ke u ʻiloʻi ha taimi naʻe fuʻu fie maʻu ai ʻe he Siasí e ngaahi tokoni ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ka ko e ʻahó ni.”42

ʻI he Sāpaté, naʻe ʻaukolo atu ha Kāingalotu ʻe lauafe ki he tāpanekalé ki he fakatahaʻanga efiafi ʻo e konifelenisi lahí. ʻI he fakatahaʻanga molumalu ko ʻení, naʻe maʻu ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e faingamālie ke hikinimaʻi ʻenau Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú. ʻI he taimi naʻe ui ai e hingoa ʻo Uilifōtí mo hono ongo tokoní, naʻe hiki e nima kotoa pē ʻi heʻenau poupoú.43

Naʻe talaange ʻe Uilifooti ki he Kāingalotú kimui ange ʻi ha fakataha, “ʻOku ou maʻu ha loto holi moʻoni, ʻi heʻetau hoko ko ha kakaí, ke tau loto faaitaha, koeʻuhí ke tau tui ki he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá mo faifeinga ki he ngaahi meʻa ko ia kuo talaʻofa mai maʻatautolú.” Naʻá ne fakahoko leva ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Naʻá ne pehē, “Naʻá Ne ngāue faivelenga ʻi he angamalū mo e loto fakatōkilalo lolotonga ʻEne moʻui ʻi he kakanó ke fakahoko e finangalo ʻo ʻEne Tamaí. Fekumi ʻi he hisitōlia ʻo Sīsū Kalaisí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, mei he ʻaiʻanga kai ʻo e manú ki he kolosí, hoko atu ki Heʻene mamahí, tafe Hono taʻataʻá, ʻo aʻu ki he taloni ʻo e ʻaloʻofá, pea te ke ʻilo ai ha sīpinga maʻá e kau tangata ʻo ʻIsilelí, ko ha sīpinga maʻanautolu kotoa ʻoku muimui he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”44