Hisitōlia ʻo e Siasí
15 ʻI he ʻAlotāmakí mo e Tokamālié


“ʻI he ʻAlotāmakí mo e Tokamālié,” vahe 15 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 15: “ʻI he ʻAlotāmakí mo e Tokamālié”

Vahe 15

15 ʻI he ʻAlotāmakí mo e Tokamālié

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau taʻataʻalo mei he taulangá ki he kau pāsese he vaká

ʻI he ʻaho 26 ʻo Sānuali 1856, naʻe pulusi ʻe he ʻaposetolo ko Felengilini Lisiate ʻa e fuofua tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he Latter-day Saints’ Millennial Star, ko e nusipepa ʻa e Siasí ʻi ʻIngilaní. ʻI he hoko ʻa Felengilini ko e ʻētita ki he pepá, naʻá ne poupou loto vēkeveke ki he palani ʻo e fononga saliote toho ʻe he tangatá. Naʻá ne vēkeveke ʻo pehē “ʻOku maʻu ʻe he kakai tui faivelenga mo masiva ʻoku ʻi he ngaahi fonua mulí ʻa e fiemālie ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngalo kinautolú.”1

Talu mei he fuofua kamata ʻa e Siasí, kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau tānaki fakataha ke teuteuʻi kinautolu ki he ngaahi faingataʻa ʻe hoko kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.2 Naʻe tui ʻa Felengilini ʻe vavé ni pē ke hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení pea naʻe fie maʻu ke ngāue fakavavevave ʻa e Kāingalotu ʻIulopé ke nau fakaʻehiʻehi mei ai.

ʻI heʻene ʻiloʻi naʻe loto-hohaʻa ha Kāingalotu ʻe niʻihi ki he faingataʻa ʻo e tānaki fakataha ʻaki e saliote toho tangatá, naʻá ne fai ai e fokotuʻu ko hano siviʻi ʻo e tuí. Naʻá ne toe fakamanatu foki ki he kau hikifonua maí ʻoku fakatatali mai ʻa e ngaahi ouau ʻo e hakeakiʻí kiate kinautolu ʻi he Fale ʻEnitaumení. Naʻá ne pehē, “Haʻu ʻa kimoutolu kotoa ʻoku faivelengá, kuo mou tuʻumaʻu ʻi he ʻalotāmakí mo e ʻalomālié. ʻOku mau mateuteu ke talitali lelei kimoutolu ki ʻapi mo foaki kiate kimoutolu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia kuo mou holi fuoloa ki aí.”3

ʻI he mei ʻosi e taimi ʻa Felengilini mei he palesiteni misioná, naʻá ne palani foki mo ia ke foki ki ʻapi ki ʻIutaá. ʻI heʻene faitohi ki he kau ʻosi ngāue fakafaifekaú, naʻá ne faleʻi ke nau tokoni ki he kau hikifonua fononga saliote toho ʻe he tangatá kae ʻoua kuo nau tūʻuta lelei ki he teleʻá.

Naʻá ne fakahinohino ʻo pehē, “ʻI hoʻo foki ki ʻapí, ʻoku totonu ke ke fekumi maʻu pē ki he founga te ke ala tokoniʻi ai kinautolu ʻaki hoʻo aʻusiá, tataki mo fakafiemālieʻi kinautolu ʻaki hoʻo ngaahi faleʻí, fakafiefiaʻi kinautolu ʻaki hoʻo feohi mo kinautolú, fakamālohia ʻenau tuí, pea tauhi ʻa e laumālie ʻo e uouangatahá mo e nongá ʻi honau lotolotongá.”

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ʻamanaki ʻe he Kāingalotú, pea ʻoku ʻi ai hoʻo totonu, ʻi hoʻo hoko ko honau kau ʻāngelo fakahaofí. “Fakahoko ʻa e fatongiá ʻo hangē ko e kau tangata ʻa e ʻOtuá, he ʻoku ʻo moutolu ia.”4


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe folau ʻa Sese Heiveni ki Lonitoni hili ia haʻane ngāue ʻi ha meimei taʻu ʻe tolu ko e palesiteni ʻo e misiona ʻAfilika Tongá. Naʻe ʻosi folau mai hono ongo hoa fakafaifekau, ko Uiliami Uoka mo Lēnati Sāmitá, ki ʻIngilani ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa fakataha mo ha Kāingalotu ʻAfilika Tonga ʻe toko hongofulu mā nima ko e fakataumuʻa ki Saione.5 ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi, ʻe folau atu ʻa Uiliami mo Lēnati mei Livapulu mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻe meimei toko nimangeau ko e kau hikifonua.6

ʻI he vēkeveke ʻa Sese ke toe fakataha mo hono fāmilí, naʻá ne fakatuʻamelie ki heʻene folau ki ʻapí. Ka, naʻá ne ʻosi ongoʻi ʻene ʻofa ki he Kāingalotu ʻAfilika Tongá. Ne hoko maʻu pē ʻa e fekumi ki ha kakai ke akoʻí ko ha pole ʻi ha vahefonua ʻoku lahi mo kehekehe, ka kuó ne aʻusia mo hono ngaahi hoa fakafaifekaú ha lavameʻa maʻongoʻonga pea kuo tokolahi honau ngaahi kaungāmeʻá.7 Naʻe papitaiso ha kakai ʻe toko 170 tupu ʻi ʻAfilika Tonga, pea ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau kei tui faivelenga pē.

Neongo naʻe fakaʻamu ʻa Sese ke fakahoko ha meʻa lahi ange ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ka naʻá ne tui ʻe tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi ʻAfilika Tonga ʻi he fakalau ʻa e taimí pea ʻe toe tokolahi ange honau kāingalotu ʻe omi ki Saioné.

Naʻe tohi ʻe Sese ʻi heʻene lipooti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “Mahalo ʻe ʻuluaki fakakaukau ha taha ʻoku faingofua pē ke fokotuʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi ha fonua ʻoku lea ʻaki ʻe he kakaí ʻa e ngaahi lea fakafonua kehekehe ʻe tolu pe fā, pea ko e kakai ʻi aí ʻoku nau omi mei he ngaahi tūkunga fakaʻekonōmika mo e fakasōsiale mo e kalasi mo e matakali kehekehe, pea ʻoku movete ʻa e kakai ʻe toko ua pe tolu kilu ʻi ha vahefonua ʻoku liunga ua hono lahí ʻi ʻIngilani.”8

ʻI ha ʻaho laʻā lelei ʻi Māʻasi, hili pē ʻa e tūʻuta ʻa Sese ʻi Pilitāniá, naʻe mavahe ha kulupu ʻo ha Kāingalotu ʻe toko nimangeau mei Livapulu ko e folau ki Saione. Ko e Kāingalotu ko ʻení ne nau omi mei Pilitānia, Suisalani, Tenimaʻake, ʻInitia Hahake, mo ʻAfilika Tonga. Kimuʻa pea nau mavahé, naʻe lea māvae ʻa Sese ki he kau hikifonua ko ʻeni mei ʻAfilika Tongá, naʻá ne loto-mamahi ʻi he ʻikai ke ne folau fakataha mo kinautolú. Te ne toki mavahe mei ʻIngilani ʻi ha māhina ʻe ua mei ai mo ha kulupu hikifonua tokolahi ange.9

Naʻe ʻamanaki ʻe ha tokolahi ʻo e kau hikifonua ko ʻení te nau fononga ʻi ha saliote toho tangata ʻi he taimi pē te nau tūʻuta ai ʻi he Toafa Tokaleleí. Talu mei he taimi ne tūʻuta ai ʻa Sese ʻi ʻIngilaní, naʻá ne fanongo fekauʻaki mo e saliote toho tangatá, ka naʻá ne taʻepauʻia ʻi hono fakaʻaongaʻi iá. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe ngāue lelei ia, ka ʻoku ʻikai ke u tui ʻe ʻaonga ia. “ʻOku ou tui he ʻikai ola lelei ʻa e palaní, ka koeʻuhí ʻoku fakaongoongoleleiʻi ia ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi, te u poupouʻi mo fakaongoongoleleiʻi foki ia.”10

ʻI he ʻaho 25 ʻo Meé, naʻe mavahe ʻa Sese mei ʻIngilani ʻi ha vaka mo ha kāingalotu ʻe toko 850 ʻo e Siasí, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ko e Kāingalotu fuoloa ʻo e Siasí ʻi Pilitānia ne nau maʻu ha tokoni fakapaʻanga mei he Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻu Maʻú. Ko e kulupu tokolahi taha ia ʻo ha Kāingalotu ke kolosi ʻi he Tahi ʻAtalanitiki. Kimuʻa pea nau mavahé, naʻe ui ʻe ʻaposetolo Felengilini Lisiate ʻa ʻEtuate Māteni ke ne tataki kinautolu pea naʻá ne fili ʻa Sese ko e taha ʻo hono ongo tokoní. Naʻe hoko ʻa ʻEtuate ko ha taki lavameʻa, pea ko e taha ia ʻo e kau fuofua papi ului mei Pilitāniá, ko ha sōtia tutuku ʻo e Kongakau Māmongá, pea ko e taha ia ʻo e kau faifekau ne tuku atu ki he funga ʻo e mamaní he 1852.11

Naʻe ʻi he uafu Livapulú ʻa Felengilini mo e kau taki fakafaifekau kehé ke fakamāvae mo e Kāingalotú. Kimuʻa pea folau atu ʻa e vaká, naʻa nau fai ha kaila fakalotolahi ʻe tolu ki he Kāingalotu ne nau hikifonuá. Naʻe tali mai ʻaki ʻe he Kāingalotú haʻanau kaila fakalotolahi ʻe tolu, pea naʻe lea māvae ʻa Felengilini mo e kau takimuʻa kehé ʻo nau fai ha kaila fakalotolahi fakaʻosi ko ha tāpuaki fakamāvae maʻá e Kāingalotú.12


Naʻe tūʻuta ʻa e vaká ʻi Positoni ʻi ha māhina ʻe taha mei ai. Naʻe tatau pē ʻa ʻElisapeti mo ʻĒlone Siakisoni pea mo e niʻihi kehe ʻi he vaká, naʻá na hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe ʻikai fuoloa mei he taimi ne tūʻuta ai ʻa e kau fuofua faifekaú ki ʻIngilaní, naʻe kau ʻa e ongomātuʻa ʻa ʻElisapetí ki he Siasí ʻi he 1840, pea naʻe papitaiso ʻa ʻElisapeti ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai ʻi hono taʻu hongofulu mā nimá. Naʻá ne mali mo ʻĒlone, ko ha kaumātuʻa ʻi he Siasí ʻi he 1848. Naʻá na fakatou ngāue ʻi he fale ngaohiʻanga tupenu silika ʻa Pilitāniá.13

Naʻe folau fakataha ʻa e ongomātuʻa Siakisoní mo ʻena fānau ʻe toko tolú—ko Māʻata ne taʻu fitu, Mele ne taʻu fā, pea mo ʻĒlone ko e Siʻi ne taʻu ua—pea mo e tokoua taʻu hongofulu-mā-hiva ʻo ʻElisapeti ko Mele Holokisí.

Naʻe heka lēlue ʻa e fāmilí ʻi Positoni mo e konga lahi ʻo ʻenau kulupú, ʻo nau fononga ki ʻAiouā Siti, ko e feituʻu ia ne mavahe mei ai e Kāingalotu ʻoku fononga ki he hihifó. Ko e taimi ne tūʻuta atu ai ʻa ʻElisapeti mo ʻĒloné, naʻá na ʻamanaki kuo maau ha ngaahi saliote toho tangata maʻanautolu, ka naʻe fuʻu tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ne nau fononga fakahihifo he taimi ko iá ʻi he tokolahi ne ʻamanaki ki aí. Naʻe ʻosi mavahe ha kulupu saliote toho tangata ʻe tolu mei ʻAiouā Siti ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá, pea ne vave ke toe mavahe mo e kulupu hono fā naʻe taki ʻe Sēmisi Uili, ne toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻikai ke maau ha saliote toho tangata feʻunga maʻá e tokotaha kotoa pē.14

ʻI hono ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke fai mo nau mavahe ke aʻu ki he Teleʻa Sōlekí kimuʻa e faʻahitaʻu momokó, ne tokoni e kau hikifonua foʻou ne toki tau maí ki hono foʻu e ngaahi saliote toho tangatá. Naʻe vahevahe ʻa e kau hikifonuá ki ha ongo kulupu saliote toho tangata, ko e taha naʻe taki ʻe ʻEtuate Māteni pea ko e taha ne taki ʻe Sese Heiveni. Naʻe kau ʻa e kau hikifonua kehé ki ha ongo kulupu saliote toho tangata naʻe taki foki mo ia ʻe he ongo faifekau ne toki ʻosi mai.15

Naʻe mavahe ʻa e ngaahi kulupu ʻe faá mei ʻAioā Siti ʻi he konga kimui ʻo Siulaí mo e konga kimuʻa ʻo ʻAokosí. Naʻe vahe ha toko nima nai ki he saliote toho tangata takiaha, pea naʻe fakangofua ke nau ʻomi ha pauni ʻe hongofulu mā fitu ʻo ʻenau ngaahi koloá. Naʻe fakafuofua ne pauni ʻe uangeau ʻa e saliote toho tangata takitaha ʻi heʻene fonú. Naʻe fononga foki ʻa e kulupu saliote toho tangata kotoa pē mo ha fanga ʻasi mo e ʻū saliote ne fonu ʻi he ʻū tēniti mo ha meʻakai.16

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻAokosí, naʻe mālōlō ʻa e kulupú ʻi ha kolo ne ui ko Fololeni, naʻe ʻikai ke mamaʻo mei he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momoko motuʻá. Naʻe ʻosi ʻi ai ʻa Felengilini Lisiate, naʻá ne fononga mo ha kulupu tokosiʻi ʻo ha kau ʻosi faifekau ne vave ʻenau ngaʻunú, ne nau ʻosi mateuteu ke hoko atu ʻenau fononga ki ʻIutaá ki he konifelenisi lahi hono hokó. Naʻe aleaʻi ʻe Felengilini mo e kau taki ʻo e ngaahi kulupú ʻi ha fakataha, pe ʻoku totonu nai ke nofo ʻa e kau hikifonuá ʻi Fololeni lolotonga e faʻahitaʻu momokó, pe hoko atu ʻenau fononga ki Saioné, neongo ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e fehangahangai mo e ʻalotāmakí ʻi he halá.17

Naʻe toutou fakatokanga e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi heʻenau ʻū tohi ki he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní, ki he kau hikifonuá fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e kamata e fononga ki he teleʻá ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻú. Naʻe fie maʻu ke mavahe ʻa e ngaahi kulupu salioté mei Fololeni ʻo ʻikai toe tōmui ʻi he faʻahitaʻu failaú pe ko e konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu māfaná koeʻuhí ke nau aʻu ki Sōleki Siti ʻi ʻAokosi pe Sepitema. Neongo naʻe tui ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe vave ange e fononga ʻa e ngaahi kulupu saliote toho tangatá ʻi he ngaahi kulupu saliote toho ʻe he pulú ka naʻe ʻikai ha taha te ne fakapapauʻi ʻe lava ia, he naʻe kei fononga mai pē ʻa e ngaahi kulupu fononga saliote toho tangatá. Kapau ʻe mavahe ʻa e kulupu ʻa Mātení mei Fololeni ʻi he konga kimui ʻo ʻAokosí, te nau kei fononga mai pē ʻi he halá ʻi he konga kimui ʻo ʻOkatopá pe konga kimuʻa ʻo Nōvemá, ko e taimi ia ʻoku faʻa kamata ai ke sinoú.18

ʻI hono ʻiloʻi ʻeni ʻe he kau tangatá, naʻa nau poupou kia Felengilini ke ne fekau ke nofo ʻa e kulupú ʻi Fololeni ʻi he faʻahitaʻu momokó. Naʻe faleʻi ia ʻe ha niʻihi ke ne tuku pē ʻa e kau hikifonuá ke nau ʻalu ki Saione, neongo e fakatuʻutāmakí. ʻI ha uike ʻe ua kimuʻa ai, naʻe fehangahangai ʻa e kulupu fononga saliote toho tangata ʻa Uilí mo e palopalema tatau, pea naʻe fakakaukau ʻa e tokolahi ʻo e kāingalotú ke nau hoko atu ʻenau fonongá koeʻuhí ko e faleʻi ʻa Kapiteni Uilí mo e kau taki kehé, ʻa ia naʻa nau palōmesi ʻe maluʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá mei he fakatuʻutāmaki. Naʻe tui foki mo Felengilini ʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ha hala maʻá e kau hikifonuá ke nau aʻu lelei ai ki he teleʻá, ka naʻá ne fie maʻu ke nau fili pē maʻanautolu pe te nau nofo pe te nau ʻalu.19

ʻI hono tānaki fakataha ʻe Felengilini ʻa e ngaahi kulupú, naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e fononga tōmui ʻi he faʻahitaʻu hikifonuá. Naʻá ne pehē, ʻe malava pē ke mate ha fānau valevalé mo ha Kāingalotu toulekeleka. ʻE malava ke faingataʻaʻia ʻa e kau mēmipa kehé ʻi he mahakí mo e ongosiá. Ne malava pē ke nofo ʻa e kau hikifonuá ʻi Fololeni he faʻahitaʻu momokó ʻo kapau ne nau fie fai ia, ʻo maʻu moʻui mei he meʻakai ne nau ʻosi fakatau mai ke fai ʻaki ʻenau fonongá. Naʻe fokotuʻu ange foki ʻe Felengilini ke ne fakatau mai ha meʻakai lahi ange ke nau nofo ʻaki.20

Naʻe tokolahi ʻa e kau faifekau ʻosi mai ne nau lea ʻi he hili e lea ʻa Felengiliní. Ne poupouʻi ʻe he tokolahi e Kāingalotú ke nau hoko atu ʻenau fononga ki he teleʻá. Naʻe tapou e foha ʻo Pilikihami ʻIongi ko Siosefá ke ʻoua ʻe hoko atu ʻenau fonongá ʻi he faʻahitaʻu ko iá. Naʻá ne pehē, “ʻE fakatupu ʻe he fononga ko iá ha mamahi lahi, mahamahaki, pea ʻe lahi mo e maté. “ʻOku ʻikai ke u fie fakakaukau ki ai ka ʻoku ou fakaʻamu ke nofo kotoa pē ʻi heni ʻi he faʻahitaʻu momokó pea toki hoko atu leva ʻe fonongá ʻi he faʻahitaʻu failaú.”

Ko e taimi naʻe ʻosi ai e lea ʻa e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú, naʻe tuʻu hake ʻa Felengilini ʻo ne kole ki he kau hikifonuá ke nau fili ʻi he meʻá ni. Naʻá ne fehuʻi ange, “Kapau naʻá ke ʻiloʻi te ke fononga ʻi he ngaahi matangi mālohí, te ke mālōlō nai pe te ke tafoki ki mui?”21

Ko e tokolahi taha ʻo e kau hikifonua maí ne nau mavava, toʻo honau tataá, hiki honau nimá, pea nau fili ke hoko atu e fononga ki Saioné.22 Naʻe fakatahaʻi ʻe Felengilini ʻa e ongo kulupu fononga saliote toho tangatá ki he malumalu ʻo e taki ʻa ʻEtuate Mātení peá ne vahe kia Sese Heiveni ke ne tokoni ke taki ha kulupu saliote mo Kapiteni Viliami Hotisetí. Naʻe mavahe ʻa e ongo kulupú mei Fololeni ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai mo ha fanga pulu tokolahi.

Neongo naʻe kei talavou mo moʻui lelei ʻa ʻElisapeti mo ʻĒlone Siakisoni, ka naʻe hoko ʻena toho fakaʻaho ʻenau saliote mamafá ʻi he ngaahi hala makamaká, kongokonga ʻoneʻone lolotó, mo e ngaahi vaí ke uesia ai hona sinó. Naʻe faifeinga foki mo e kau hikifonua ʻe niʻihi ke nau tulituli ki he kulupú ʻi he taimi naʻe maumau ai ʻa e ʻū saliote toho tangata naʻe ʻikai faʻu fakaleleí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻaho kotoa pē, naʻe tūʻuta ʻa e Kāingalotú ʻi he ʻapitangá mo e fiekaiá pea mo e ʻilo fakapapau ʻe toe kamata foʻou ʻa e ngāue fakaongosiá ʻi he pongipongi haké.23


ʻI Sepitema 1856, lolotonga e fononga fakahihifo ʻa e ongo kulupu salioté, naʻe kamata ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá mo e liliu foʻou ki he moʻui maʻá ʻi he kotoa ʻo e Vahefonua ʻIutaá. Neongo naʻe tokolahi ʻa e Kāingalotu ne nau moʻui angatonú, ka naʻe hohaʻa ʻa e kau taki ʻo e Siasí naʻa ʻoku fuʻu tokolahi ʻa e Kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau feinga ke hoko ko ha kakai ʻo Saioné pe teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Uá. Naʻa nau hohaʻa foki ki he ivi tākiekina ʻo kinautolu ʻi he vahefonuá ʻa ia naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí, ʻa e niʻihi hikifonua mai ʻoku vaivai ʻenau tui mo e tukupaá, pea mo kinautolu kuo nau mavahe mei he Siasí pea kuo nau fakafetau ki aí.

Naʻe tataki ʻe Setetaia Kalānite, ko e tokoni ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e ngaahi ngāue ki he liliú ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Pilikihami ʻIongí. Naʻe kamata ʻi he konga kimuʻa ʻo Sepitemá ʻa hono teke ʻe Setetaia ʻa e Kāingalotú ke nau siʻaki ʻa e koví pea toe papitaiso ke fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá mo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai ne kau fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí mo ia ʻi hono tufaki ʻo e pōpoakí ki he tapa kotoa pē kae ʻoua leva kuo ʻilonga ha laumālie ʻo e liliú.24

Naʻe faʻa ongo mālohi ʻenau ngaahi malangá. Naʻe talaki ʻe Setetaia ʻi Sōleiki Siti ʻi he ʻaho 21 ʻo Sepitemá ʻo pehē, “ʻOku ou lea atu kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. “ʻOku fie maʻu ke mou papitaiso pea fakamaʻa ʻa kimoutolu mei hoʻomou ngaahi angahalá, mei hoʻomou toe foki ki he anga motuʻá, mei hoʻomou angaʻulí, mei hoʻomou loí, mei hoʻomou kapekapé, mei hoʻomou holi koví, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku kovi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí.”25

Naʻe ʻosi fakaʻamu pē ʻa Māʻata ʻAna Sāmita ʻi heʻene ʻi he Uooti Sukahausí ke tupulaki ʻiate ia pē, ko ha konga ia ʻo e faleʻi naʻá ne maʻu mei hono tuongaʻane ko Siosefá ʻi Hauaiʻí. ʻI he kamatá, naʻá ne tui ʻe tokoni ʻa ʻene ʻalu ki he akó. Koeʻuhí ne ʻikai ha akoʻanga ʻa e puleʻangá ʻi he vahefonuá, naʻá ne ʻalu leva ki ha ʻapiako naʻe fakalele ʻe hono uōtí. Ka kuo tutuku ʻa e akó, naʻa ne fekumi ki ha ngaahi founga kehe ke ne tupulaki ai.

ʻI he faʻahitaʻu failaú, naʻe kamata nofo fakataha ʻa Māʻata ʻAna mo hono tuongaʻane lahi ko Sioné mo hono fāmilí, pea naʻe tokoni hono ʻapi foʻoú ke ne maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke tupulaki fakataautaha. Neongo naʻe saiʻia ʻa Māʻata ʻAna ʻia Sione, ka naʻe ʻikai ke ne saiʻia ʻi hono uaifi ko Hēlení, pe ko e fāmili ʻa hono uaifí. Naʻá ne fakahā ʻi haʻane tohi kia Siosefa ʻo pehē, “Te nau talanoa loi ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke u ʻi ai aí mo fakakata ʻaki ho ngaahi tuofāfiné pea tala ko e kau loi ʻa kinautolu.” ʻI heʻene ʻiloʻi ʻe faifai pea tafuluʻi ia ʻe Siosefa ʻi heʻene lauʻikoviʻi ʻa e fāmilí, naʻá ne tānaki atu ʻo pehē, “Kapau naʻá ke ʻiloʻi lelei kinautolu ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻi kinautolú, he ʻikai te ke tukuakiʻi au.”26

Ka ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá, ne hanga ʻe ha tohi mei he Hahaké ʻo tohoakiʻi e tokanga ʻa Māʻata ʻAná mei he fekeʻikeʻi fakafāmilí. Naʻe tohi mai ʻa hono tokoua lahi taha ko Lōviná ʻo pehē te ne hiki mai mo hono husepānití mo e fānau ʻe toko faá ki he teleʻá. Naʻe fakavave ʻa Sione ke fononga fakahahake ke ʻave ha naunau mo tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau fononga he halá.

Naʻe fakatuʻotuʻa ʻa Māʻata ʻAna mo hono ngaahi tokouá ʻe haʻu ʻa Sione mo Lōvina mo hono fāmilí fakataha mo e taha ʻo e ngaahi kulupu fononga saliote ʻe tūʻuta mai he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá. Ka ʻi he taimi naʻe tūʻuta mai ai ʻa e fuofua kulupú ʻi he faʻahitaʻu ko iá, naʻe ʻikai kau ai ʻa Sione ia mo Lōvina. Ko hono moʻoní, naʻe toki ongona ʻa e feituʻu ne nau ʻi aí ʻi he taimi ne tūʻuta ai ʻa e kulupu fononga saliote toho tangata hono tolú ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻOkatopá.

Naʻe fakahā ʻe Māʻata ʻAna kia Siosefa, “Kuo aʻu mai ʻa e kulupu saliote toho tangatá ki he teleʻá, pea naʻa nau pehē ʻe toki aʻu mai e kulupu ʻoku ʻi ai ʻa Sioné ʻi ha uike ʻe tolu.”

Naʻe ʻikai ke nau maʻu ha ongoongo kau kia Lōvina mo hono fāmilí.27


Naʻe ʻikai ke aʻu mai ʻa Sione Sāmita ʻi he hili ha uike ʻe tolu. Naʻá ne tūʻuta ʻi he teleʻá hili ha ʻaho ʻe ua mei ai fakataha mo Felengilini Lisiate mo e kulupu tokosiʻi ʻo e kau ʻosi faifekaú. Lolotonga e fononga fakahahake ʻa Sioné, naʻá ne fetaulaki mo kinautolu ʻi he Maka Tauʻatāiná, ne maile nai ʻe 350 mei Sōleki Siti. Naʻa nau talaange ki ai naʻe toki aʻu ange ʻa e fāmili ʻo Lōviná ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻú pea kuo nau fakakaukau he ʻikai ke toe hoko atu ʻenau fonongá ʻi he taʻu ko iá.28

ʻI he loto-mamahi ʻa Sioné, naʻá ne fakakaukau ke hoko atu ʻene fononga ki he hahaké. Naʻe kei māfana pē mo tokamālie ʻa e ʻeá ʻi he feituʻu toafa tokaleleí. Te ne lava ʻo fononga ʻi he maile ʻe fitungeau ne toé ki Fololeni, ke nofo ai mo Lōvina mo hono fāmilí ʻi he faʻahitaʻu momokó, pea tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau haʻu fakahihifo ʻi he faʻahitaʻu failaú. Ka kapau te ne fai ia, naʻe pau ke ne tuku ʻa Hēleni mo ʻena fānaú ke nau tokangaʻi pē kinautolu ʻi ʻIutā. Naʻe ʻeke ange ʻe Sione kia Felengilini pe ko e hā e meʻa te ne faí, pea naʻe faleʻi ange ʻe he ʻaposetoló ke nau foki fakataha mo ia mo ʻene kulupú ki he teleʻá.29

ʻI he ʻaho 4 ʻo ʻOkatopá, ko e efiafi ia ne nau aʻu ai ki Sōleiki Sití, naʻe talaange ʻe Felengilini ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí oku mamaʻo ʻaki ha meimei maile ʻe nimangeau ki he onongeau ʻa e ongo kulupu ʻa Uili mo Mātení mo ha ongo kulupu saliote ʻe uá. ʻ hono fakakātoá, ko e Kāingalotu ʻe laui afe tupu ne nau kei ʻi he fakahahake ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká, pea naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Felengilini ʻe lava ʻe he kulupu ʻa Mātení ʻo aʻu mai kimuʻa he fakaʻosinga ʻo Nōvemá.30

Naʻe fakatupu hohaʻa ki he kau palesitenisií ʻa e lipooti ʻa Felengiliní. ʻI heʻenau ʻiloʻi ne mavahe ha ngaahi kulupu mei ʻIngilani ʻi he konga kimui ʻo e faʻahitaʻú, naʻa nau fakakaukau pē ʻe fekau ʻe Felengilini mo e kau fakafofonga hikifonuá ke nau tatali ki he faʻahitaʻu failaú ke nau toki omi ai ki he hihifó. Naʻe teʻeki ke ʻave ʻe he Siasí ha meʻakai ki he hahaké ke fakanaunau foʻou ʻa e ngaahi kulupu ne toé, ʻa ia ne ʻuhinga ia he ʻikai maʻu ʻe he kau hikifonuá ha meʻakai feʻunga ke tauhi ʻaki kinautolu ʻi heʻenau fonongá. Kapau he ikai mate ʻa e ngaahi kulupú ʻi he momokó mo e sinoú, te nau iku ʻo mate koeʻuhí ko e fiekaiá—tuku kehe ʻo ka haʻu ʻa e Kāingalotu ʻi he teleʻá ke fakahaofi kinautolu.31

ʻI he ngaahi houalotu ʻa e Siasí ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe lea fakamātoato ʻa Pilikihami fekauʻaki mo e tūkunga fakatuʻutāmaki ne ʻi ai ʻa e kau hikifonuá. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke ʻomi kinautolu ki heni; kuo pau ke tau ʻave ha tokoni kiate kinautolu.” “Ko ʻeku tui fakalotú ia. Ko e ueʻi ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní kuó u maʻú. Ke fakahaofi ʻa e kakaí.”32

Naʻe fekau ʻe Pilikihami ʻa e kau pīsopé ke nau tānaki ha fanga ʻasi mo e naunau he vave tahá. Naʻá ne kole ki he kau tangatá ke nau mateuteu ke mavahe ʻi he vave tahá pea kole ki he kakai fefiné ke nau kamata fokotuʻutuʻu ha tokoni ke tānaki ha ʻū kafu, vala mo e sū.

Naʻá ne pehē, “He ʻikai lava ʻe he tui ʻoku mou maʻú mo hoʻomou tui fakalotú pea mo hoʻomou malanga fakalotú ʻo fakahaofi haʻamou foʻi laumālie ʻe taha ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá kapau he ʻikai ke mou fai ki he tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ou lolotonga akoʻi atú. Mou ʻalu atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ko ia ʻoku nau lolotonga ʻi he feituʻu toafa tokaleleí.”33

Kimuʻa pea mavahe ʻa e kakai fefiné mei he fakatahá, naʻe vete ʻe hanau niʻihi honau ʻū sitōkeni māfaná, kofu māfaná mo e ʻū meʻa kehe pē ne nau lava ʻo foakí ʻo faʻo ia ki he ʻū salioté.34 Naʻe kamata tānaki ʻe he kakai fefine mo e kakai tangata ;e niʻihi ʻa e meʻakai mo e naunau pea ne nau mateuteu ke tokangaʻi ʻa e kau hikifonuá ʻi he taimi pē te nau tūʻuta aí.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe mavahe ha kau tangata ʻe toko nimangofulu tupu mo e ʻū saliote tokoni ʻe uofulu mei he teleʻá ke kamata kolosi ʻi he ʻotu moʻungá. Ne muimui atu ai ha tokoni lahi ange ʻi he ngaahi uike ne hoko aí. Naʻe kau ʻi he kau fuofua fakahaofí ha kau faifekau ʻe toko nima ne nau foki mai ʻi he kulupu ʻa Felengilini Lisiaté ʻi ha ʻaho pē ʻe tolu kimuʻa ai.35

Paaki