Hisitōlia ʻo e Siasí
24 Ko ha Ngāue Lahi


“Ko ha Ngāue Lahi,” vahe 24 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 24: “Ko ha Ngāue Lahi”

Vahe 24

Ko ha Ngāue Lahi

ʻĪmisi
holo ʻo e Fineʻofá

Naʻe tohi ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻi ha lipooti ʻi he Deseret Evening News.ʻi he ʻaho 19 ʻo Mē, 1869 ʻo pehē, “Kuo tupu hake e ngaahi falekoloa fetokoniʻakí ʻo moʻui ʻi he meimei feituʻu kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ʻi ai ha falekoloá.” “Fakatauange ke manakoa ʻa e ngaahi falekoloa ko ʻení ʻe he kakai fefine kotoa pē ʻo e vāhengá, pea ʻe tafe fakanatula kiate kinautolu ʻa e fefakatauʻakí ʻo hangē ha vai ʻoku tafe hifo mei ha moʻungá.”1

Naʻe mahuʻingaʻia ʻa Sela Kimipolo, ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e Uooti Sōleki Siti Hongofulu Mā Nimá, ʻi he fakakaukau ʻa e ʻētitá ki he kakai fefiné mo honau mahuʻinga ki he ngaahi falekoloa fetokoniʻakí, Naʻe mahuʻinga e falekoloá ke hoko ai e Kāingalotú ko ha kakai ʻoku moʻui pē ʻiate kinautolu. Naʻe ngaohi ʻe he kakai fefine tokolahi e ngaahi koloa ne fakatau ʻi he falekoloá pea mo faʻa fakatau mai e koloa ʻi he kautahá.

Naʻe akoʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ko e ngāue kotoa pē ke fokotuʻu ʻa Saioné, neongo ko ha meʻa angamaheni, ne hoko ia ko e konga ʻo e ngāue toputapu ʻa e ʻEikí. Naʻá ne toki tapou ki he Kāingalotú ke nau fakatau pē mei he ngaahi falekoloa fetokoniʻakí mo e ngaahi pisinisi kehe ne ʻasi ai ʻa e ngaahi lea “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí.” ʻI hono poupouʻi e ngaahi falekoloá ni, naʻe ngāue ʻa e kakai fefiné maʻá e lelei ʻa e Kāingalotú kae ʻikai ko e kau fefakatauʻaki mei tuʻá.2

Ne ʻosi ngāue ʻa Sela mo ʻene Kau Fineʻofá ke tuʻuaki e ngaahi lelei ʻo e fetokoniʻakí. Ne nau kamata langa he taʻu kimuʻá ha holo ʻa e Fineʻofá ʻi honau uōtí. ʻI hono langa fakatatau ki he sīpinga ʻo e falekoloa ʻa Siosefa Sāmita ʻi Nāvuú, ʻa ia ne fuofua fokotuʻu ai e Fineʻofá, naʻe fungavaka ua ʻa e holo foʻoú. ʻI he fungavaka ki ʻolungá, ne fokotuʻu ai ʻe he kau fefiné ha loki ngāue ki he lotú, ʻātí, mo e saienisí. ‘I he fungavaka ʻi laló, ne nau fakalele ai ha falekoloa fetokoniʻaki ne fakatau atu ai e tupenu vavaé, takainga vavaé, laʻi kāpetí, fuaʻiʻakau mōmoá, sū māfaná, mo ha ngaahi koloa kehe ne ngaohi ʻe he kau Fineʻofá.3 Hangē ko e fanga kiʻi falekoloa fetokoniʻaki iiki kehé, ne hoko foki ia ko e fakatauʻanga fakamovetevete ki he falekoloa lahi taha ʻi he koló, ko e Kautaha Koloa Fetokoniʻaki ʻo Saioné (Z.C.M.I.).

‘I he taimi ʻe ʻosi aí, ʻe hoko e holo ʻo e Fineʻofá ko e ʻuluaki holo pehē ʻi he Siasí. Ne faʻa fakataha e Fineʻofá ʻi he ngaahi ʻapí pe ngaahi fale ʻa e uōtí. Ka naʻe loto ʻa Sela, ʻa ia ne hoko ko ha mēmipa ʻi hono fuofua fokotuʻu e Fineʻofá ʻi Nāvuú, ke ʻi ai ha feituʻu ʻe lava ai e kau fefine ʻo e Uooti Hongofulu Mā Nimá ʻo fakatupulaki mo fakamālohia honau ngaahi mālohi mo e tuʻunga malava kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.4

Ne hoko ʻa Sela ko e poupou lahi ki hono langa e holó ʻi he taʻu kuo ʻosí. Neongo ne angaʻofa ha tangata ke foaki ha konga kelekele ʻi he koló ke fai ai e ngāué, ka naʻá ne loto mo e kakai fefine kehe ʻi he sosaietí ke totongi ha paʻanga ʻe teau ki ai.5 Kimui ange ʻi he hili hono tanupou ʻe he uōtí ʻa e kelekele ki he fale foʻoú, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sela ha hāmala mo ha tulele siliva ke tokoni ki ha tangata sima ʻi hono fakatoka e maka tulikí.

Naʻá ne fakahā ʻi heʻene tuʻu he funga maká, “Ko e taumuʻa ʻo e falé ke malava e sosaietí ʻo fakatahaʻi lelei ʻenau ngāué, maʻuʻanga tokoní, manakó, mo honau ngaahi talēnití, ki hono fakaleleiʻi—fakatuʻasino, fakasōsiale, fakaeʻulungaanga, fakaʻatamai, fakalaumālie, mo fakapaʻanga—pea ke ʻaonga lahi ange.”6

‘I he māhina ʻe ono talu mei ai, kuo fakangāueʻi ʻe he kau fefiné ha kau ngāue langa mo tokangaʻi e ngāue langá, ʻa ia ne ofi ke ʻosi he taimi ko ʻení. ʻI he laumālie ʻo e fetokoniʻakí, ne nau tānaki ha paʻanga mo vahevahe ʻenau maʻuʻanga tokoní ke fakanaunau e holó ʻaki ha puipui mo e kāpeti. ʻI he taimi ne fehuʻi ai ʻe he kakai ʻe niʻihi pe ko e hā ne lavameʻa pehē ai e Fineʻofa ʻo e Uooti Hongofulu Mā Nimá, ʻi heʻenau fakakaukau atu ne ʻikai kau honau uōtí he uooti koloaʻia taha ʻi he Siasí, ne tali ange pē ʻe Sela, “Ko hono ʻuhingá he naʻa mau ngāue faaitaha pea vilo vave e meʻa naʻa mau maʻú.”7

Hili e ʻasi ʻa e fakamatalá ʻi he Deseret Evening News, naʻe vahevahe ia ʻe Sela mo ʻene Fineʻofá. Naʻe pehē ia, “ʻI he tokoni ha fefine ki he ngāue lahi ʻo e liliú, ʻe lava ke hoko ai ha ngaahi liliu mātuʻaki fakaofo! Tuku kiate ia ha fatongia, pea te ne fakamoʻoniʻi ʻokú ne malava ʻa e ngaahi meʻa lahi.”

Naʻe tui ʻa Sela ne hanganaki atu e kakai fefiné ki ha ngaahi faingamālie foʻou. Naʻá ne talaange ki heʻene Fineʻofá, “Ne teʻeki ai ha taimi ne talanoaʻi lahi ai ʻi he kakaí mo fakataautaha ʻa e fefiné mo hono ngaahi ngafá mo e ngaahi meʻa ʻoku nau malavá, ʻo hangē ko ia ʻi he lolotonga ní.”8


ʻI he langa ʻe he Fineʻofa ʻo e Uooti Hongofulu Mā Nimá honau holo fakatahaʻangá, ne feʻaveʻaki ʻe ha ngaahi lēlue ʻa e kau pāsesé mo e uta koloá ʻi he kotoa ʻo e fonuá. Neongo e hohaʻa ki he ngaahi ivi tākiekina ʻa e māmaní ʻe hoko mai ki he vahefonuá, ka naʻe tui e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe hoko e halanga lēlue fakavahaʻasiteiti foʻoú, ke toe faingofua mo maʻamaʻa ange hono ʻave e kau faifekaú ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú mo tānaki mai e kakaí ki Saioné. Ko ia, hili ha uike ʻe taha hono fakakakato ʻe he kau ngāué e halanga lēlue fakavahaʻasiteití, naʻe tanupou ʻe Pilikihami ʻIongi ha halanga lēlue ʻa e Siasí ne fakafehokotaki ai ʻa Sōleki Siti ki ʻOkiteni.9

Lolotonga iá, ne ngāue ʻa Siosefa F. Sāmita ko ha kalake ʻi he ʻōfisi ʻo e Fai-hisitōlia ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití. Naʻá ne taʻu tolungofulu pea lahi ange hono ngaahi fatongia ʻi he Siasí ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻI he taʻu ʻe tolu kimuʻa aí, ʻo ʻikai fuoloa mei heʻene foki mai mei Hauaiʻí, naʻe ui ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló pea vaheʻi ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.10

ʻI he taimi ko ʻení, ʻi he ʻosi atu e faʻahitaʻu failau ʻo e 1869 kae hoko mai e faʻahitaʻu māfaná, naʻe teuteu ʻa Siosefa F. ki ha pole foʻou. Naʻe haʻu hono kāinga ko ʻAlekisānita mo Tēvita Sāmitá ki he vahefonuá. Ko e ongo foha ia ʻo e palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá na nofo ʻi ʻIlinoisi pea kau ki he Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe hikinimaʻi ʻe ʻAlekisānita mo Tēvita hono taʻokete ko Siosefa Sāmita III ko ha palōfita mo e tokotaha totonu ke ne hoko atu e ngāue ʻenau tamaí.

Hangē ko Siosefa III, naʻe tui ʻa ʻAlekisānita mo Tēvita ne ʻikai teitei akoʻi mo fakahoko ʻe heʻenau tamaí e mali tokolahí. Ne nau pehē ko Pilikihami ʻIongi ia naʻá ne fakafeʻiloaki e tefitoʻi moʻoní hili e pekia ʻenau tamaí.11

Neongo naʻe faʻa fetohiʻaki ʻa Siosefa F. mo e niʻihi naʻá ne tokoua ʻakí, ka naʻe ʻikai ke nau vāofi. Naʻá ne sio fakamuimui pē kia ʻAlekisānita ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻa aí, ʻi he 1866, ʻi he taimi naʻe afe ai ʻa ʻAlekisānita ke malanga ʻi Sōleki Siti ʻi heʻene fononga ke ngāue fakafaifekau ʻi Kalefōniá. ʻI hono ʻilo ʻe ʻAlekisānita ʻe fakakikihi e Kāingalotú ʻi heʻene ngaahi fakamatala kau ki heʻene tamaí mo e mali tokolahí, naʻá ne haʻu mateuteu mo ha ngaahi fakamatala ne pulusi ʻe heʻene tamaí mo Hailame Sāmita ʻi he Times and Seasons, ko e nusipepa ʻa e Siasí ʻi Nāvuú, ʻa ia ne hangē ne fakamalaʻiaʻi ai e mali tokolahí pea fakaʻikaiʻi e kau ʻa e Kāingalotú ʻi hono fakahokó.12

‘I he 1866, naʻe loto ʻa Siosefa F. ke ne fakafepakiʻi e lau ʻa hono kāingá, ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo e meʻa ke ne faí. Naʻá ne ʻohovale ʻi he siʻi ʻa e fakamoʻoni ne lekooti ne fakafehokotaki ai e palōfita ko Siosefá ki he mali tokolahí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita e tefitoʻi moʻoní ki ha Kāingalotu faivelenga tokolahi, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo e niʻihi kehe ne nau nofo he taimi ko ʻení ʻi he Vahefonua ʻIutaá. Ka naʻá ne ʻilo ai ne ʻikai ke nau tauhi ha fakamatala ki he meʻa ne nau aʻusiá.

Naʻe ʻi ai foki e fakahā ʻa e ʻEikí ki he nofo-malí, ʻa ia naʻe lekooti ʻe Siosefa Sāmita ʻi he 1843 pea fuofua pulusi ʻi he 1852. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fakahaá ʻa e founga ʻe lava ke silaʻi fakataha ai ha tangata mo ha fefiné ʻo taʻengata ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakamatalaʻi foki ai ne faʻa fekauʻi ʻe he ʻOtuá e nofo-mali tokolahí ke ohi hake e fānaú ʻi ha ngaahi fāmili angatonu mo tokoni ke fakahoko ʻEne fuakava ke tāpuekina ʻa ʻĒpalahame ʻaki ha hako taʻefaʻalauá.13

Naʻe hoko e fakahaá ko ha fakamoʻoni mālohi ne akoʻi mo fakahoko ʻe Siosefa Sāmita e mali tokolahí. Ka naʻe ʻikai tali ʻe ʻAlekisānita ʻa hono moʻoní, pea naʻe ʻikai lava ʻe Siosefa F. ʻo maʻu ha toe fakamoʻoni kuo tohi ki he ngaahi mali tokolahi ʻa e palōfitá.14 Naʻá ne fakahā ki hono kāingá, “Fakatatau ki he ngaahi meʻa kuo tohí, ʻokú ke maʻu ia ʻe koe.”15

Hili hono ʻilo ʻe Siosefa F. ʻe foki mai ʻa ʻAlekisānita mo Tēvita ki ʻIutaá, naʻá ne toe kamata ke kumi ha fakamoʻoni ki he mali tokolahi ʻa Siosefa Sāmitá.16 Naʻe hoko e mali tokolahí ko ha konga mahuʻinga ʻo e moʻui ʻa Siosefa F., pea naʻá ne fakapapau ke taukaveʻi ia. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa aí, naʻá ne vete mo Lēvila, ko hono ʻuluaki uaifí, ko e konga ʻo e ʻuhingá he naʻe hoko ʻene mali mo ha uaifi fika ua ko Sulina Lamisoní, ke ʻi ai ha ngaahi fakakikihi lahi ʻi hona vā fetuʻutakí. Talu mei ai, ne mali ʻa Siosefa F. mo ha uaifi fika tolu ko Sela ʻĒleni Lisiate.17 Kiate ia, naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki hano ʻohofi e fakahoko ʻo e mali tokolahí, ʻo fakamanamanaʻi ai e vā fetuʻutaki fakafuakava naʻá ne pukepuke e fakavaʻe hono fāmilí.

ʻI he taʻu ʻe tolu kuohilí, naʻe mahino lahi ange foki kia Siosefa F. ʻa e founga ne tali ʻaki ʻe he tokoua ʻene tamaí mo ʻene tamaí ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki lahi ne nau fepaki mo ia ʻi Nāvuú. Ke maluʻi kinaua mo e Siasí mei he kau fakaangá, naʻá na faʻa tali ki he ngaahi talanoa sasala ʻo e mali tokolahí ʻi Nāvuú, ʻaki hono pulusi ha ngaahi fakamatala naʻá ne fakahalaʻi e ngaahi founga halá kae ʻikai fakamalaʻiaʻi e founga kuo fakamafaiʻí. Naʻe tokoni ʻena tokangá ke fakamatalaʻi e ʻuhinga ne ʻikai maʻu ai ha fakamoʻoni kuo tohi ʻo fakafehokotaki ai e palōfitá mo Hailame ki he mali tokolahí.18

Ke fakaleleiʻi e ngaahi faikehekehe ko ʻeni ʻi he lekooti fakahisitōliá, naʻe kamata tānaki ʻe Siosefa F. ha ngaahi fakamatala kuo fakamoʻoni hingoa ki ai mei ha kakai ne nau ʻuluaki kau ki he mali tokolahi. Ko e niʻihi ʻo e kakai fefine naʻá ne lea ki aí ne nau ʻosi sila kia Siosefa Sāmita ki he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí. Ne sila ha niʻihi kehe ki he palōfitá ki he taʻengatá pē. Naʻe tānaki foki ʻe Siosefa F. ha fakamatala fekauʻaki mo e meʻa naʻe ʻilo ʻe hono mehikitanga ko ʻEmá fekauʻaki mo hono fakahokó. Naʻe nofo hono tuofefine lahi taha, ko Loviná, mo ʻEma ʻi ha taimi hili e fononga fakahihifo ʻa e konga lahi ʻo e Kāingalotú. Naʻá ne fakamoʻoni naʻe fakahā ange ʻe ʻEma ki ai naʻá ne loto lelei ki ai mo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi sila ʻa hono husepānití ki he niʻihi ʻo hono ngaahi uaifi tokolahí.

Naʻe hokohoko atu ʻa Siosefa F. ke tānaki fakamatala ʻi he ngaahi uike he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu māfaná, mo tatali he ʻaho takitaha ke aʻu mai hono kāingá.19


ʻI he ʻaho 22 ʻo Siulai 1869, naʻe ui ʻe Sela Kimipolo ʻa e ʻuluaki fakataha ʻi he holo foʻou ʻa e Fineʻofa e Uooti Hongofulu Mā Nimá. Naʻá ne fakahā ki he kakai fefine ʻi he lokí ʻo pehē, “Kuo langa ʻa e falé ke ʻaonga ki he kakai kotoa pē.”20

Hili ha uike ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻAokosí, naʻe fakatapui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e falé. Naʻe hivaʻi ʻe he kuaea ʻi he ouaú ha himi foʻou ne faʻu ʻe ʻĪlisa Sinou fekauʻaki mo e fatongia ʻo e holo ʻa e Fineʻofá ʻi hono maluʻi ʻa Saioné:

Ke nofoʻia e Holó ni ʻe he uouangatahá

‘I he mālohi mo e poto faka-ʻOtuá:

Pea tuku ke tataki ʻe Hoʻo potó ʻe Tamai,

Pea fakafonu e tafaʻaki takitaha.

ʻOku mau fakatapui e Falé ni ki he ʻAfioná,

Ko e mālōlōʻanga ʻo e ʻofa mei he ngāué:

ʻOfa ke hoko maʻu pē e lelei ʻo Saioné

Ko hono mālohi ke fakalotoá.21

Naʻe fiefia e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono tali ʻe he falé ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e fetokoniʻaki fakaʻekonōmiká mo e koloa ʻoku ngaohi fakalotofonuá. ʻI he lea ʻa Pilikihami ki he sosaietí, naʻá ne fakamamafaʻi e mahuʻinga ki Saione ʻa e ngāue fakataha ʻa e kakai fefiné mo e kakai tangatá. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke liliu ʻa e māmaní.” “ʻOku ʻi ai ha ngāue lahi ke fakahoko, pea ʻe fie maʻu ʻa e maʻuʻanga tokoni, talēniti, mo e tokoni kotoa pē ʻe lava ʻo maʻú.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku fie maʻu tatau pē ʻa e tokoni ʻa houʻeiki fafiné ʻo hangē ko ia ko e houʻeiki tangatá.” “ʻOku hoko hotau kau Fineʻofá ko e tokoni ki he masivá pea mo e tuʻumālié. ‘Oku nau tokoni ki he tūkunga kotoa pea ki he lelei ʻo e kolo fakalūkufua ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.”22

Naʻe tānaki atu ʻe Sela ʻene fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e ngāue fakatahá ʻi ha fakataha kimui ange he māhina ko iá. Naʻá ne akoʻi ne hoko e ngāue fakataha ko iá ko ha konga ʻo e sīpinga ʻa e ʻEikí ki Saioné. ʻI heʻene fakakaukaú, naʻe mahuʻinga fau e ngaohi koloa fakalotofonuá ki he lelei ʻa e Kāingalotú.

Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke ʻoua naʻa mavahe mei heʻetau fakakaukaú ʻa e kaveingá, naʻa mo ha fakataha pē ʻe taha.”23


Naʻe tūʻuta ʻa ʻAlekisānita mo Tēvita Sāmita ʻi Sōleki Siti he faʻahitaʻu māfana ko iá peá na nofo ʻi hona fuofua poó, mo Sione, ko e taʻokete ʻo Siosefa F, ko e pēteliake pule ʻo e Siasí, mo hono uaifi ko Hēlení. Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe fetuʻutaki ʻa ʻAlekisānita mo Tēvita ki he ʻōfisi ʻo Pilikihami ʻIongí ʻi heʻena fakaʻamu ke maʻu ha ngofua ke malanga ʻi he tāpanekalé, ʻa ia ne faʻa ʻatā ki he ngaahi kulupu fakalotu kehé ke fakahoko ai ha ngaahi fakataha. Naʻe fakakaukau ʻa Pilikihami ki he kole ʻa e ongo tautehiná, ka naʻá ne mataʻāʻā mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki heʻena ngaahi taumuʻá pea ʻikai tali ʻena kolé.24

Naʻe hokohoko atu hono tānaki ʻi he ʻōfisi ʻo e Fai-hisitōliá e tānaki fakamoʻoni ʻa Siosefa F. Sāmita ne akoʻi mo fakahoko ʻe Siosefa Sāmita e mali tokolahí, ʻo fakalahi ai e meʻa naʻá ne ʻilo mo e Siasí kau ki he mali tokolahi ʻi Nāvuú. Makehe mei hono tānaki ha fakamatala lahi angé, naʻá ne fekumi ʻi he ngaahi tohinoa ʻa Viliami Keleitoní, ʻa ia naʻe hoko ko e kalake, kaungāmeʻa, mo e kaungāmeʻa mamae ʻo Siosefá. Naʻe hoko e tohinoa ʻa Viliamí ko e taha ʻo e ʻū lekooti siʻi mei Nāvū ne fakamatala fakaikiiki ai e fuofua mali tokolahí, pea naʻe maʻu ai ha fakamoʻoni ki he kau ai e palōfitá.25

Naʻe fai ouau ʻa Siosefa F. ʻi he Fale ʻEnitaumení ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne ʻi he ʻŌfisi Hisitōliá pe nofo mo hono fāmilí. ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻAokosí, naʻá ne fakahoko mo Siaosi Q. Kēnoni ʻa e ʻenitaumeni ki honau kaungāmeʻa ko Sonatane Napelá, ʻa ia kuó ne haʻu ki Sōleki Siti mei Hauaiʻi ʻi he konga kimui ʻo Siulaí ke maʻu ʻa e ouaú, ʻaʻahi ki he ngaahi hetikuota ʻo e Siasí, mo feʻiloaki mo Pilikihami ʻIongi mo e Kāingalotu kehé.26

Lolotonga iá, naʻe kei nofo ʻa ʻAlekisānita mo Tēvita Sāmita ʻi he koló, ʻo tohoakiʻi mai ha kakai tokolahi ʻi he taimi naʻá na lea aí. ʻI he fakaʻamu ko ia ke fakavaivaiʻi e mafai ʻo Pilikihami ʻIongí, naʻe totongiʻi ʻe he kakai pisinisi tuʻumālie ne nau fakafepakiʻi e ngāue fakataha ʻa e Siasí, ha siasi Palotisani lahi ʻa ia ne fai ai ʻe he ongo tautehiná ha ngaahi ako ʻo fakaangaʻi e tuʻunga fakatakimuʻa ʻa Pilikihamí pea mo e Siasí. Hangē ko ia ne fai ʻe ʻAlekisānita ʻi he taʻu ʻe tolu kimuʻá, naʻá na fakafalala lahi foki ki he ngaahi konga lea mei he Times and Seasons ke fakaʻikaiʻi e kau ʻa ʻena tamaí ʻi he mali tokolahí.

ʻI he taimi tatau, ne fakahoko ʻe Siosefa F. Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ha ngaahi malanga kau ki he mali tokolahi ʻi Nāvuú, ʻi he ngaahi fale ʻa e uōtí he kotoa ʻo e koló.27 Naʻe lea ʻa Siosefa F. ʻi he ʻaho 8 ʻo ʻAokosí, ki ha haʻofanga kakai ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne fakahoko ange ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻoni naʻá ne tānaki kau ki he fuofua mali tokolahí mo lea kau ki he fakamatala ʻa ʻene tamaí mo e tokoua ʻene tamaí kau ki he mali tokolahí ʻi he Times and Seasons.

Naʻá ne fakahā ki he haʻofangá, “Ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiloʻí ʻoku moʻoni e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko ʻení.” Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ne ʻikai mateuteu e kakai he taimi ko iá ki he ngaahi meʻá ni, pea naʻe mahuʻinga ke tokanga. Ne nau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi filí pea ʻi ha siteiti ne nau mei ngāue pōpula ai ʻi he tokāteline ko ʻení.”

Naʻe tui ʻa Siosefa F. ne fakahoko ʻe heʻene tamaí mo hono tokouá e meʻa naʻá na faí ke maluʻi ʻenau moʻuí mo e kakai tangata mo fafine kehe ne nau fakahoko foki e mali tokolahí. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Naʻe ʻikai tauʻatāina e kau tangatá ʻo hangē ko ia he taimi ní. Naʻe mālohi ʻa e tēvoló ʻi Nāvū, pea ne ʻi ai ha kau lavaki ʻi he tafaʻaki kotoa.”28


ʻI Sepitemá, naʻe manukiʻi ʻe ha ʻētita ko ʻIlaiasi Halisoni mei he Kau Māʻoniʻoni ʻI he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e misiona ʻa ʻAlekisānita mo Tēvita Sāmitá ʻi ha konga ʻo e Utah Magazine, ko ha nusipepa naʻá ne pulusi ʻi he tokoni fakapaʻanga hono kaungāmeʻa ko Viliami Koutipí, ko e taha ʻo e kau tangata pisinisi koloaʻia ʻi he Siasí. Naʻe ʻikai toe angaʻofa ʻa ʻIlaiasi ka ne tukuhifo e Siasi Toe Fokotuʻutuʻu Foʻoú mo tukuakiʻi e ongo tautehina Sāmitá ʻi heʻena “taʻeʻilo” ki he ngāue fakafaifekau ʻa ʻena tamaí.

Naʻe tohi ʻe ʻIlaiasi ʻo pehē, “ʻOku tuku ʻena vēkeveke makehé ki he feinga ke fakamoʻoniʻi ne ʻikai kau ʻena tamaí ʻi he mali tokolahí, ʻo fakatefito ʻena ngaahi fakakaukaú ʻi ha ngaahi konga pau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Times and Seasons. Ka ko e hā hono mahuʻinga ʻo e meʻá ni? ʻE lava ʻe Tēvita mo ʻAlekisānita ʻo fakamoʻoniʻi ne fakaʻikaiʻi ʻe Siosefa Sāmita e mali tokolahí, pea te mau lava ʻo fakamoʻoniʻi naʻá ne fakahoko ia.”29

Neongo naʻe faʻa maluʻi ʻe ʻIlaiasi e Siasí ʻi heʻene tohí, ka naʻá ne fai ia ke maluʻi ʻene ngaahi ʻuhinga totonu ki hono pulusi e Utah Magazine. Talu mei he kamata e ngaʻunu ke ngāue fakatahá, naʻá ne fakafisingaʻi fakalongolongo mo Viliami Koutipi e akonaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke poupouʻi honau Kāingalotú mo fakaʻehiʻehi mei he kau tangata pisinisi ne ʻikai ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau tupú ke fakamālohia e ʻekonōmika fakalotofonuá.30 Kia Viliami, naʻe fie maʻu ha tokanga lahi ʻi hono fakafepakiʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Makehe mei heʻene hoko ko ha tangata pisinisi lavameʻá, naʻá ne hoko ko ha ʻōfisa ʻi Sōleki Siti mo ha mēmipa ʻo e kau pīsopeliki he Uooti Hongofulu Mā Tolú. Pea ko e foha ʻi he fono mo e kaungāmeʻa ofi ia ʻo Pilikihami ʻIongi.31

Hangē ko ʻIlaiasí, naʻe tui ʻa Viliami naʻe motuʻa e ngaahi founga ʻa e palōfitá pea naʻe tōtuʻa ʻene tākiekina e moʻui ʻa e Kāingalotú. Kimuʻa pea kamata e ngaʻunu ke ngāue fakatahá, naʻe fiefia e kau tangata pisinisi hangē ko Viliamí ʻi heʻenau puleʻi e māketi fakalotofonuá, ʻo nau hiki e mahuʻinga ʻo e koloá pea nau tuʻumālie ai. Ka ʻi he faʻunga foʻoú, naʻe feinga e Siasí ke maʻamaʻa e mahuʻingá ke ʻaonga ki he Kāingalotu masivá mo e ʻū falekoloa fetokoniʻaki fakalotofonuá.

‘I he fakaʻau ke mole ʻa ʻene puleʻi e māketí, naʻe kamata ke ʻita ʻa Viliami ki he fakamamafaʻi ʻe Pilikihami e toputapu ʻo e ngāue fakatahá. Ne fakautuutu ange ʻene kamata mo ʻIlaiasi ke fakaʻaongaʻi e Utah Magazine ke teuteuʻi e kakai fakakaukau tatau kehé ke palaniʻi ha fakafepaki ʻi he Siasí.32

Ne kamata ʻena holi ke fakafepakí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa ʻi haʻana folau ʻi ha ngāue ki Niu ʻIoke. ʻI he taimi ko iá, ne kamata e ongo tangatá fakatouʻosi ke feinga ke fetuʻutaki mo e kau pekiá ʻi he uiui tēvoló. Naʻe kamata ke manakoa e tui fakafaʻahikehé ʻi he hili e Tau Fakalotofonua ʻi ʻAmeliká, ʻi he fakaʻamu e kakaí ke fetuʻutaki mo honau ngaahi ʻofaʻanga ne pekia ʻi he fekeʻikeʻí. Ka naʻe fuoloa hono fakahalaiaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ko e ngaahi tōʻonga peheé, ko ha ngaahi fakahā loi mei he filí.

ʻI he taʻetokanga ki he ngaahi fakatokangá ni, naʻe ului ʻa Viliami mo ʻIlaiasi ki he uiui tēvoló peá na tui naʻá na fetalanoaʻaki mo e ngaahi laumālie ʻo Siosefa Sāmita, Hiipa Kimipolo, mo e kau ʻaposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné, pea aʻu ki he Fakamoʻuí. ʻI he tui ʻa Viliami mo ʻIlaiasi ne moʻoni e ngaahi fetalanoaʻakí ni, naʻá na ongoʻi ne ui kinaua ʻi ha misiona makehe ke toʻo mei he Siasí e meʻa kotoa naʻá na pehē naʻe loí. ʻI heʻena foki ki ʻIutaá, naʻá na kamata ke pulusi ha ngaahi fakaanga iiki kau ki he kau taki mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí, fakataha mo ha ngaahi kōlomu fakamatala lelei lahi ange ʻi he Utah Magazine.33

Hili pē ha taimi nounou mei hono pulusi ʻene kōlomu fekauʻaki mo e ongo tautehina Sāmitá, ne fakaʻau ke toe fakalalahi ange e fakaangaʻi ʻe ʻIlaiasi ʻa Pilikihami ʻIongi mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí. Naʻá ne fakakikihi ʻo pehē ne toʻo ʻe he ngaʻunu ke ngāue fakatahá ʻa e loto feʻauʻauhi ʻa e Kāingalotú ne fie maʻu ke hikiʻi hake ʻaki e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo ʻIutaá, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne lava ʻo pukepuke ʻi he ngaohi koloa fakalotofonuá. Naʻá ne kumi ʻuhinga foki ʻo pehē naʻe fuʻu siokita e Kāingalotú ke feilaulauʻi e ngaahi meʻa ne nau mahuʻingaʻia aí ki he lelei ʻa e komiunitií.34

ʻI he ʻaho 16 ʻo ʻOkatopá leva, naʻe pulusi ʻe ʻIlaiasi ha fakamatala ʻo tapou ki he Kāingalotú ke nau fakatupulaki e pisinisi keliʻanga lolo ʻi ʻIutaá. ʻI he ngaahi taʻu kuo mahili atú, naʻe fakangofua ʻe Pilikihami ʻIongi ha niʻihi ʻo e keliʻanga lolo ne poupouʻi ʻe he Siasí, ka naʻá ne hohaʻa ʻe tupu ha ngaahi palopalema fakasōsiale lahi ange ʻi hono ʻilo e ngaahi koloa mahuʻingá, pea fokotuʻu ai ha ʻā vahevahe ʻi he vahefonuá. Naʻe iku ʻene hohaʻá ke ne malanga lahi ai ʻo fakafepakiʻi e ngaahi pisinisi keliʻanga lolo fakataautaha ʻi he vahefonuá.35

Naʻe vave ʻene mahino naʻe fakafepaki fakafufū pē ʻa ʻIlaiase mo Uiliami ki he Siasí. ʻI he ʻaho 18 ʻo ʻOkatopá, naʻe fakataha ʻa ʻOasoni Pālati, Uilifooti Utalafi, mo Siaosi Q. Kēnoni, pea mo e ongo tangatá pea mo e niʻihi ʻo honau ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe fuʻu loto ʻita ʻa ʻIlaiase, pea naʻe ʻikai ha taha ʻi he ongo tangatá te na fie poupouʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Hili ha ʻaho ʻe nima mei ai, ʻi ha fakataha ʻi he Akoʻanga ʻa e Kau Palōfitá ʻi Sōleki Sití, naʻe pehē ʻe Uiliami naʻá ne muimuiʻi ʻa e faleʻi fakaʻekonōmika ʻa Pilikihamí ʻa ia naʻe fehangahangai ia mo ʻene fakaʻutoʻuta leleí pea naʻe ʻikai ke ne tui naʻe maʻu ʻe he palōfitá ha totonu ke tataki e Kāingalotú ʻi he ngaahi meʻa fakakomēsialé. Naʻe lea fakafetau lahi ange ʻa ʻIlaiase ki he tuʻunga fakataki ʻo Pilikihamí. “ʻOku loi ia! ʻOku loi ia!” ko ʻene kaikailá ia.36

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakataha e fakataha alēlea māʻolunga ʻi Sōleki Sití pea mo Viliami mo ʻIlaiasi ʻi he holo fakakoló. Naʻe tukuakiʻi ʻe ʻIlaiasi e kau taki ʻo e Siasí ʻo pehē ne nau ngāue ʻo hangē naʻe haohaoa ʻenau leá. ʻI hono fakafisingaʻi e faleʻí, naʻe pehē ʻe Viliami naʻá na muimui pē mo ʻIlaiasi ki ha mafai māʻolunga ange, ko ha ʻuhinga ki heʻena kau uiui tēvoló.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke ma tukunoaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha faʻahinga founga, ka ʻokú ma fakahā ʻoku ʻi ai ha mālohi ʻi mui ʻi he veili ʻoku maʻu pea kuo maʻu maʻu pē mei ai e ngaahi ivi tākiekiná mo e ngaahi fakahinohinó, ʻa ia ʻe tataki ai e lotoʻaki ki muʻa ʻi hono halá.”

Hili e lea ʻa e ongo tangatá, naʻe lea ʻa Pilikihami ki he fakataha alēlea māʻolungá. Naʻá ne pehē, “Kuó u fekumi pē ki ha meʻa ʻe taha ʻi he puleʻangá ni, pea ko e feinga ia ke talangofua e houʻeiki tangatá mo fafiné ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he meʻa kotoa pē.”

Naʻá ne fakapapauʻi ʻo pehē naʻe maʻu ʻe he kakai kotoa pē ha totonu ke fakakaukau pē ʻiate kinautolu, ʻo hangē pē ko e maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha totonu ke faleʻi kinautolu fakatatau ki he fakahaá. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau ngāue faaitaha mo hotau Fakamoʻuí. “ʻOkú Ne ngāue faaitaha mo ʻEne Tamaí, pea ʻoku tau ngāue fakataha mo e ʻAló ki hotau fakamoʻuí pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá.”

Naʻe fakaʻikaiʻi foki ʻe Pilikihami e fakakaukau ko ia he ʻikai lava e kau taki ʻo e Siasí ʻo fai ha fehālākí. Naʻá ne pehē, “ʻE ala fehālaaki ke maʻu ʻe he tangatá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻikai ke u fakangalingali ke pehē ʻoku ou haohaoa.” Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻene fehālaakí ʻe ʻikai lava ke ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate ia ki he lelei ʻo e Kāingalotú.

Kapau naʻe loto ʻa Viliami mo ʻIlaiasi ke hokohoko atu hono fakaangaʻi e Siasí ʻi he Utah Magazine, naʻe tui ʻa Pilikihami naʻá na tauʻatāina ke fai ia. Naʻá ne hoko atu ke malangaʻi mo fakahoko e ngāue fakatahá, neongo pe ko e hā ʻena laú pe ko e kau tangata pisinisi mei tuʻá. Naʻá ne pehē, “Te u tuku ki he kakaí ke nau fai ʻo fakatatau mo ʻenau fakakaukaú. ʻOku ou maʻu e totonu ke faleʻi kinautolu, pea ʻoku nau maʻu e totonu ke tali ʻeku faleʻí pe ʻikai.”

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe fokotuʻu ange ʻe he palesiteni fakasiteikí ke tuʻusi ʻa Viliami mo ʻIlaiasi mei he Siasí ko ʻena hē mei he moʻoní. Naʻe hikinimaʻi ʻe he fakataha alēlea māʻolungá e fokotuʻú, pea ko e niʻihi kotoa tukukehe e toko ono ʻi he lokí—ne nau feohi mo ʻIlaiasi mo Viliamí—ne nau poupouʻi e tuʻutuʻuní.37

Paaki