2009
Fiefia ke Ako
ʻEpeleli 2009


Fiefia ke Ako

“Fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118).

Naʻe faʻo fakalelei ʻe Lāsolo ʻene ongo penivahevahé mo ʻene kiʻi pepa noutí ki heʻene kato akó. Naʻá ne helu hono ʻulú mo vakaiʻi pe naʻe ʻasi lelei hono valá. Hili ʻene fāʻofua ki heʻene faʻeé, naʻá ne lele ki he tauʻanga pasí. Naʻá ne ongoʻi ka ʻikai ke vave mai ʻa e pasí, ʻe hoko ha meʻa kiate ia. Naʻá ne fuʻu fiefia lahi he ko e fuofua taimi ʻeni ke ne kamata ako aí.

Ko e taʻu kotoa pē naʻe sio pē ʻa Lāsolo kae ʻalu hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine lalahí ki he tauʻanga pasí ʻo nau ō ai ki he akó. Naʻá ne fie heka pasi mo kinautolu. Ka naʻe lahi ange ʻene fie ako e meʻa naʻa nau akó. Naʻá ne fie maʻu ke ako lahi ange ʻo kau ki he fanga tainasoá. Naʻá ne fie ʻilo pe naʻe anga fēfē e ngāue ʻa e ʻū lēlué. Naʻá ne fie ako laukonga. Naʻá ne ʻilo pē te ne saiʻia ʻaupito he akó.

ʻI he hū atu ʻa Lāsolo ki lokiakó, naʻe malimali mai ʻene faiakó, ʻa Mīsisi Uilisoni. Naʻá ne fakahinohino ange kia Lāsolo hono tesí. Naʻá ne fakahinohino ange foki mo e feituʻu ke tautau ai ʻene kato akó.

Naʻe fakakaukau ʻa Lāsolo, “Mahalo pē te mau ʻuluaki ako ki he fanga tainasoá.”

Naʻe pehē mai ʻe Mīsisi Uilisoni, “ʻOku talitali lelei kimoutolu ki he akó.” “Te tau taki fakafeʻiloaki kitautolu mo kiʻi fakamatala ʻo kau kiate kitautolu pē.”

Naʻe kiʻi fingo e mata ʻo Lāsoló. Naʻá ne fakakaukau hake, “ʻOku totonu pē foki ke mau maheni.” “Mahalo ʻe ʻosi ia pea mau toki ako ki he fanga tainasoá.”

ʻI he hoko e taimi ke fakafeʻiloaki ai ʻe Lāsolo iá, naʻá ne pehē ange, “Ko Lāsolo au. ʻOku ou fiefia ke ako ki he meʻa kotoa pē—kae tautautefito ki he lēlué mo e fanga tainasoá.”

Naʻe pehē ange ʻe Mīsisi Uilisoni, “Fakaʻofoʻofa ʻaupito Lāsolo.” Naʻe malimali ʻa Lāsolo. Naʻá ne ʻilo fakapapau ʻe vave pē haʻanau ako ki he lēlué mo e fanga tainasoá.

Ka naʻe ʻikai pehē ia. Naʻa nau kiʻi kai maʻamaʻa pea vaʻinga ʻaki ha fanga kiʻi konga papa naʻe fōtunga fuopotopoto, tapa tolu, mo tapafā.

“ʻE Mīsisi Uilisoni, te tau ako ʻa fē ki he fanga tainasoá mo e lēlué?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Lāsoló.

Naʻá ne pehē mai, “He ʻikai ke tau ako ki ai he taimí ni, Lāsolo.” “Ko e taimi ní te tau lau ha foʻi talanoa.”

“ʻO kau ki ha fanga tainasoa?”

“ʻIkai, Lāsolo.”

ʻI he ʻosi ʻa e foʻi talanoá naʻa nau ako ʻa e ʻalafapetí. Hili iá ne taimi ke nau foki ki ʻapi.

Naʻe ʻita ʻaupito ʻa Lāsolo.

Naʻe mata ʻita pē heʻene sio ki tuʻa he matapā sioʻata ʻo e pasí. Naʻá ne lele mei he tauʻanga pasí ki honau ʻapí ʻo tekelele atu e matapā ʻi muʻá. Naʻá ne lele ki hono lokí ʻo pūlou hono sipi kafú.

Naʻe hū mai ʻene faʻeé ʻo hili hono nimá he ʻulu ʻo Lāsoló. “Naʻe fēfē ho ʻuluaki ʻahó?” ko ʻene fehuʻí ange ia.

“Kovi ʻaupito. He ʻikai pē ke u ako ʻe au ha meʻa, pea he ʻikai ke u toe ʻalu au. Ko e meʻa pē naʻa mau fai he ʻaho ní ko e vaʻinga ʻaki e ʻū konga papa mo lau talanoa.”

Naʻe pehē ange ʻene faʻeé, “Lāsolo, ko ho ʻuluaki ʻahó pē ʻeni.”

Naʻe tangutu hake ʻa Lāsolo ʻo sio atu ki heʻene faʻeé. “ʻOku ou fie ako ki he fanga tainasoá mo e lēlué mo laukonga—he taimí ni.”

Naʻe tangutu hifo e fineʻeikí he tafaʻaki ʻo Lāsoló ʻi he funga mohengá. “He ʻikai ke ke lava ʻo ako e meʻa kotoa pē he taimi pē ʻe taha. ʻE taimi lahi ʻa e akó. Pea ko e lahi ange e meʻa ʻokú ke ako he taimi ní, ko e lahi ange ai pē ia hoʻo lava ke ako ʻamui angé.”

“Ko e hā hoʻo ʻuhingá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Lāsoló.

Naʻá ne tali ange, “ʻE fie maʻu ke ke ako ʻa e ʻalafapetí kimuʻa pea toki lava ke ke ako laukonga. Pea ʻe fie maʻu ke ke ako laukonga kimuʻa pea toki lava ke ke lau ha meʻa ʻokú ke saiʻia ai.”

Naʻe fakakaukau ʻa Lāsolo ki ai. Mahalo pē ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ke ako ki ai, mavahe mei he tainasoá mo e lēlué. Naʻá ne pehē ange, “ʻIo, te u toe ʻahiʻahi ʻalu pē ā ki he akó ʻapongipongi.”

Naʻe malimali ʻene faʻeé.

“Fineʻeiki, ka ʻokú ke pehē ʻe lava ke ta ʻomai mei he laipelí ha tohi fekauʻaki mo e fanga tainasoá?”

“ʻOku ou tui ʻe lava.”

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jim Madsen

Paaki