Ana Boki Moomon
Kakorakoraan Ara Onimaki iroun Iesu Kristo
Ana Boki Moomon e kaoira ao ara utu ni bauta te onimaki iroun te Uea Iesu Kristo, ao e tibwai reirei are e na buokiia ara utu n tokanikai.
Ni boobotaki man aia reirei burabeti rinanon tienture aika mwaiti, ana Boki Moomon e bon koreaki ibukin ara tai ni boong aika a na roko ngke e kaokaki kiingin te nakoanibonga, n raonaki ma ikotakin te baronga are Iteraera, e na katauraoa te aonaaba ibukin okin te Tia Kamaiu nako aonteaba (taraa 2 Nibwaai 25; 27; 3 Nibwaai 21). Nibwaai e kabwarabwara te mwakoro n aron “bwanaan ae e a tia ni mate” (2 Nibwaai 33:13). E katanoata Moronai “Nooria, I taetae nakoimi n aron ae aongkoa iai ngkami, ma bon akea ngkami. Ma nooria, Iesu Kristo e a tia ni kaoti ngkami nakoiu, ao I ata ami mwakuri.” (Moomon 8:35).
Ana Boki Moomon e koreaki ibukin ara bong ao ibukin boong aika imwaaira. N taraana ao e nakon teuana te mirion kaobiin ana Boki Moomon ake a boretiaki inanon te moan ka tebubua n ririki imwiin Kaokanbwaai. Aio e ikotaki ma 15 taian taetae, te katabeaki ae kamimi. Inanon 50 te ririki imwiina (1930–80), e raka iaon 25 te mirion kaobii ake a boretiaki inanon 41 taian taetae. Man te tai are 30 te ririki n nako, 125 te mirion rakan kaobiin ana Boki Moomon a tia ni boretiaki inanon 107 taian taetae,ni ikotaki ma Rinerine man ana Boki Moomon. Ana mwakuri ao mwiin ana Boki Moomon e na teimatoa n rikirake ngkai abanuean te Atua e uouotaki nakoia reeti, neewe, ao aomata nako.
Atuun iteraniba, e koreaki iroun Moomon, e kaota oin te botoniango n te boki. Te moan botoniango e kaonotia ni maroroakina rikiia natin Riaai. Te kabanea ni botoniango bon “anaan nanoia [aomata nako] bwa Iesu bon te Kristo, te Atua ae Akea Tokina” (atuun iteraniba n ana Boki Moomon).
Kakawaki ibukin Ara Bong
Bukin tera ngkai iai te bwai ni kakoaua riki teuana n taekan Iesu Kristo e rangin kakawaki ibukin ara bong? Bukin tera ngkai te Uea e karokoa te kakoaua riki teuana ni kakorakora mwaakan katanoataakin te Baibara?
Ti maeka n te tai ae tiaki n aekakiia ake tabeman. Tokanikai iaon rabakau n te Tiaienti, e butimwaea te tutuo iaon aoraki, bao ni mwamwananga, te kamanoaki, ao te tatauraoi ae akea iangoakina irouia roro ake imwaaira. E aonrake te aonaaba ma tenaan rongorongo, rabakau, ao katamaroa ibukin te mwakuri n rongorongon te utu ao tibwaakin te euangkerio ma rikiraken tamnei aika buakaka, takakaro n te witeo aika kairoro, ao tabeua riki “buakaka tabeua ao babaire [are] e riki inanoia aomata aika kamamate. (taraa D&C 89:4). Ni korakoran te aonaaba, ti maeka n te tai n reitaki ae korakora nakon kaubwain te aonaaba.
Bwaai aikai a kona, ngkana tiaki taratara raoi, n anai nano ke ni kaririira ni mwaawa nako man reirei ake akea tokina ao a koaua ibukiia roro nako.
Ngke I mitinare inanon au tai ni kairake i Eurobe ni moan 1970, ti moana ara reirei ae mwaiti ma te kabwarabwara ibukin Kitanan te Koaua, ibukina ngkai e rang korakora butimwaean rongorongon Iesu Kristo. Ngke I a oki bwa te beretitenti n te mition 20 te ririki imwiina, ti moana ara maroro n ae kaokoro, ibukin te kakoaua iroun Iesu Kristo ngkai natin te Atua, are E anga maiuna ibukin ara bure ao n uti inanon tenibong, e a tia ni mauna.
N te aonaaba n te bong aei, ana kakauntaeka Korioa ae kainikatonga, te tia kaakea-Kristo, e a kuneia aomata ake a tauraoi n ongora irouia:
“E aera ngkai kam kakaea Kristo? Bwa akea te aomata ae kona n atai bwaai aika a na roko.
“Nooria, bwaai aikai ake kam aran bwa taeka ni burabeti … bon nanobaban aia katei ami bakatibu.
“… Kam aki kona n atai bwaai aika kam aki noori. …
“… Ni kabane aomata a nakoraoi aroia [man] wanawanaia, ao … a reke bwaai irouia man korakoraia” (Aramwa 30:13–15, 17).
Ti kainnanoa oin ara kamanomano ao ni karekea ara onimaki iroun te Uea Iesu Kristo, ao ti kainnanoa te buoka ni kakorakoran ara utu n te aro are e na raanga te onimaki aei nako nanoia natira ao tibura. Te onimaki iroun Iesu Kristo, ngkana e nene inanora, e na uota te rairaki ae koaua, ao inanona e karokoa te rairannano, ana reirei te uea aika etieti, kakai, bwaintangira n tamnei, ao kateimatoan te tamaroa. Bon aio te mwakoro ae kakawaki ibukin ana mition ana Boki Moomon.
Ngkai te kairake ni mitinare, iai Au maroro ae rangin kakaongora ma mitinaren te aro. E tuangiira bwa e aki kona ni butimwaea ana Boki Moomon ibukina ngkai e kaineti n taetae iaon Iesu Kristo, e kabongana arana ao bwaai aika riki inanon maiuna bubua n ririki imwaain bungiakina. E kunea te kamatata aei ni katei aika aki bootau ma ana katotoo te O Tetemanti are e kaota ana kamwamwane te Tia Kamaiu.
Irou te katanoata n ninikoria ibukin Iesu Kristo bon te mwaaka raoi ibukin ana Boki Moomon. Ni koauana, ti riai ni karekea te kakoaua n te tamnei bwa te boki bon mairoun te Atua. Ma n te tai are e karekeaki iai, te botoniango ibukin Kristo, koauan maiuna ao te Mangauti, ao kamatatakina bwa tera ae ti riai ni kainnanoia n iriria ao ni karekea te maiu are akea tokina ma Ngaia a bon rangin matata raoi imatara.
Ana Kakoaua Iesu Kristo
N raonaki ma mwaakan te Tamnei ae Raoiroi, warekan ao iangoan raoi kabwarabwara aika kakannato iaon Iesu Kristo inanon ana Boki Moomon e uota te kakoaua ae koaua ibukin koauaia. I tangiria ni waaki rinanon ana Boki Moomon ni kakukureira iaon mwaakan ana reirei Kristo: Miin ni burabeti Nibwaai ibukin te kai ni kamaiu, ma te anera n titiraki, “Ko ataia ae e na ruo te Atua ni kamangoria nako aon te aba?” (1 Nibwaai 11:16); ana koaua Riaai bwa “e na reke te kabooaki mairoun te Mesia ae Tabu; bwa e onrake n te akoi ma te koaua” (2 Nibwaai 2:6); ana karinrin Iakobwa bwa Ngaia “te tia taraa te mataroa … ao akea te toro ae kamwakuria ikekei” (2 Nibwaai 9:41).
Ti iira mwiin ana reirei te Uea are Beniamina ibukin anua n riki bwa ana reirei Iesu, ma ana katanoata ae matoatoa bwa a na “akea te ara riki teuana ke te anga are e na reke iai te kamaiuaki nakoia natiia aomata, ma ti n aran ao rinanon Kristo” (Motiaea 3:17).
Ti mena ma Abinataai n te tai ae waekoa, ngkai e anga maiuna n te bwai are e kakoaua
“Ma iai te mangauti, mangaia ae akea ana tokanikai te ruanimate, ao e anaaki kammarakin te mate iroun Kristo.
“Boni ngaia ootan ao maiun te aonaaba; eng, ae te oota ae aki totoki, ae aki kona ni karaoaki (Motiaea 16:8–9).
Aramwa e uoti reirei aika tamaroa ibukin te Mwakuri ni Kamaiu, motiraoi, ao te nanoanga nakon te maiu: “Te babaire n nanoanga e aki kona ni koro bukina ngkana akea te mwakuri ni kamaiu ae karaoaki; ngaia are man buren te aonaaba, bwa e aonga n reke te babaire n nanoanga, e na rau te nano n tangiran te motiraoi, bwa e aonga ni kororaoi te Atua, e na etieti te Atua, ao te Atua ae nanoanga naba” (Aramwa 42:15).
Imwiina ti a roko ni mwanangan te Tia Kamaiu ae kamimi nakon natin Riaai. Ngaira naba ti namakina Ana tangira, Ana nanoanga, Ana reirei, oin Ana kakoaua:
“Aio te euangkerio are I a tia n anganingkami—bwa I roko nakon te aonaaba ni karaoa nanon Tamau. …
“Ao e kanakomaiai Tamau bwa I aonga n tabekaki rake iaon te kaibangaki … bwa N na burimaunia aomata nakoiu, bwa ngkai I a tia n tabekaki rake irouia aomata ao aomata a na manga tabekaki rake iroun te Tama, bwa a na tei imatau, ni motikaki taekaia man aia mwakuri, bwa a raoiroi ke a buakaka” (3 Nibwaai 27:13–14).
Ni kabaneana kainan ana bubuti Moomon ao Moronai “Kam riai n ataia bwa kam na riai … n rairinanomi man ami bure ni kabane ma buakakami, ma ni kakoaua Iesu Kristo, bwa bon ngaia Natin te Atua” (Moomon 7:5). “Eng, nakomai nakon Kristo,ma ni kakororaoaki irouna, ao ma ni kakeai mai iroumi bwaai ni kabane aika tiaki aron Atua; ao ngkana kam kakeai bwaai ni kabane aika tiaki aron Atua, man tangira te Atua ma korakorami, ami iango ao marurungimi, ao ngkanne e na tau ana akoi ibukimi, ao man ana akoi ao kam kona ni kororaoi iroun Kristo” (Moronai 10:32).
Kabwarabwaraaki inanon Utu
Te koaua ae korakora aei n te maiu n tamnei, e anai nano bwa Iesu Kristo bon te Mesia ni koaua are e a tia ni beritanaki—Natin te Atua ae katabuaki, e kanakoaki nako aonteaba ibukin mangautiia aomata nako ao te kaitiakaki n te maiu n tamnei ibukiia naake a na rairinanoia ao n Iria—e kabwarabwaraaki inanon rongorongoia utu.
Ana Boki Moomon e moanaki man te utu, te karo, te tina, naati mwaane ao naati aine a kakauongo n aia kaotioti tamaia-ae te burabeti ni katikui imwiia aia bwai ae kaubwain aonteaba ao n ira ana kaetieti te Uea. Rongorongon te boki e kanoaki n taekaia kaaro n ukeuke ni kaungai nanoia natiia n taekan te berita ao te kantaninga ibukin Iesu Kristo. N te tai teuana ae kakawaki I katika te kaetieti ae onoti man iteranibaana mairouia kaaro nakoia naati mwaane—mwaitin baana ae taibinaki bon 52. N ana Boki Moomon, ti nooria bwa a kanga kaaro n reirei taekan te onimaki iroun Kristo ao te ongotaeka nakon ana tua te Atua nakoia naati ake a ongotaeka inanon aia bong n ataei ao nakoia naati ake a ukoukora kawaia—n tabetai inanon te utu ae te arona. Bon te reirei ibukin ara bong, ibukiia natira, ibukiia ara utu.
Tabeia aine ao naati aine ae onoti bon te mwaiti ae aki taekinaki, n aron ae kinaaki inanon koroboki ake ngkoa. Ma n taraa ae riaon ae kamatataki, ti noora aia anainano ae teimatoa ae akea tokina. Ti kawakin mwakoro aika onoti ae taekinaki ibukiia aine ao tiina, n aron ae ngkana a kabwarabwaraaki aia namakin bwa “a maraurau nanoia man itiaki ao ni kai uruaki imatan te Atua” (Iakobwa 2:7) ke ngke e kabwarabwaraa Ereman tamaroan ana taanga ni buaka inanon rikirakena n aron rootakiia mairoun tinaia ae raoiroi.
“A bon ongeaba ma ni karaoi raoi nanon taeka ni kairiri ni kabane; eng, ao e bon karaoaki nakoia n aron aia onimaki; ao I bon uring taeka ake a taekin nakoiu are a reireinaki irouia tinaia. …
“Ao ngkanne aio aron aia onimaki naake I a tia n taekinia; a bon ataei, ao a matoatoa aia iango, ao a bon aki toki n onimakina te Atua. …
“… A bon tia n reireinaki irouia tinaia, bwa ngkana aki nanououa, ao e na kamaiuia te Atua.
“Ao a taekin nakoiu aia taeka tinaia, ni kangai: Ti bon aki nanououa bwa a ataa aio tinara.” (Aramwa 57:21, 27; 56:47–48).
I kani kaoi ngkami ni iangoi raoi titiraki aika a na buokiko ni kabotaui ana reirei ana Boki Moomon nakon am utu:
-
Tera karaki man ana Boki Moomon ae reireiniira bwa ataei a riai n noora te etieti ao te tamaroa n aia onimaki aia karo?
-
Tera aia kaetieti kaaro n ana Boki Moomon ae anganiia natiia mwaane are ti na kona n tibwai ma natira?
-
Tera ae ti reiakinaki ibukin ara kekeiaki ma ataei ake aki bati n ongeaba?
-
A kanga kaaro n ana Boki Moomon n tibwai aia koaua ae nano ma natiia?
-
Tera ae ti reiakinaki ibukin te onimaki ngkai e kaeweaki man te roro teuana nakon teuana?
Akea riki te bwai ae kakawaki n tibwaia ma temanna nakon te onimaki iroun te Uea Iesu Kristo. E uota te oota nakon kakaewenako n te maiu aei, te kukurei ibuakon te kanganga, ao te maiu are akea tokina n te aonaaba are e na roko.
A mwaiti ana anainano te aonaaba are e katikiira ma ara utu man te onimaki ae moan baan te kakawaki aei. Ana Boki Moomon e kaoira ao ara utu ni bauta te onimaki iroun te Uea Iesu Kristo, ao e tibwai reirei are e na buokiia ara utu n tokanikai.
I kakoaua ana Boki Moomon bwa e koaua ao ni koauana e bon nikiraki iroun te Burabeti Iotebwa Timiti iroun te anera Moronai iaan ana kairiri te Uea Iesu Kristo. Bon ibukin ara bong, ibukiia natira ao tibura. Ngkana ti kaukia ni katoa bong ma te onimaki, I berita bwa Tamnein te Uea e na mena iaora ao ara utu a na kakabwaiaki n aki toki.
Miin ni burabeti Nibwaai
Ana kakoaua Riaai
Ana Kabwarabwara te Uea Beniamina
Ana kakoaua Abinataai
Kaotin Iesu Kristo
Aia bubuti ni kainiin Moomonao Moronai
Tamnein Kristo, iroun Heinrich Hofmann, ana bwai n tangira C. Harrison Conroy Co.
KORIOA E KAUNTAEKA MA ARAMWA, IROUN ROBERT T. BARRETT
Miin ni burabeti Nibwaai, iroun Clark Kelley Price; rongorongona man te Riaona, iroun Arnold Friberg © 1951 IRI; Ana Maroro te Uea Beniamina, iroun Jeremy Winborg,e aki kona ni kaobinaki; rongorongona mairoun Kaotin Abinataai imatan te Uea Noa, iroun Arnold Friberg © 1951; Bwa Ko na Uringai n Taainako, iroun Gary Kapp © 1998, e aki kona ni kaobinaki; E anga ana Kaboo Moomon nakon te Aba Ngkoa ae Kakannato, iroun Arnold Friberg © 1951 IRI
A Roko n te Aba ni Berita Riaai ao Ana Aomata, iroun Arnold Friberg