Te Burabeti Iotebwa Timiti
Te Tia Raira Ana Boki Moomon
Ana Boki Moomon bon te boki ae okoro mai buakon koroboki aika a tabu. Ma e ngae ngke a koreia burabeti ake ngkoa, e aki roko nakoira n aron te Baibara. Te Baibara e koreaki iaon ninira n te Aonaaba ni Kawai ni booki aika a kaokoroaki ao ni katotongaki irouia taan koroboki inanon ririki aika a mwaiti. Ma tiaki ni karokoa te kaua n tienture imwiin Iesu Kristo ao a ikotaki booki aika a kakaokoro ao man riki bwa teuana te boki ae ti kona n noria bwa te Baibara ae Tabu.
Ana Boki Moomon, ni kabotauaki, e koreaki irouia burabeti ngkoa n te Aonaaba ae Boou iaon bwaatua aika biiti, man kauarerekeaki iroun temanna te burabeti—Moomon (are e aranaki iai te boki)—inanon te kanimaua n tienture i.m. nakon teuana te rekooti iaon bwaatua koora. Natina ae Moronai, e taun bwaatua imwiina, ike a tiku ni karokoa te 1827, ngke Moronai, e a manga riki bwa te aomata ae kautaki, e anga bwaatua nakon te ataeinimwaane ae arana Iotebwa Timiti.
Tera are imwiina bon rongorongon aron Iotebwa ni karekea, n rairia, ao ni boretiia te rekooti ae aranaki ngkai bwa Ana Boki Moomon: Kakoauan Taekan Iesu Kristo. Te Tia Kamaiu bon Ngaia ae e kakoaua bwa e bon koaua te boki. (taraa D&C 17:6).
-
N te 1820 te ataeinimwaane ae 14-ana ririki ae arana Iotebwa Timiti ae maeka ni uakan ma Palmyra, New York. E ngae ngke e kairake, e tabeaianga n teina imatan te Atua ao man nanokokoraki n aia taeka aro ni Kiritian aika a kakaokoro ake a kakaeia taan rairaki bwa a naaki nakon aro ake tabeua. E kaungaaki nanona imwiin kamatebwaian te Baibara, Iotebwa e baireia ni kakaea te wanawana man butiia te Atua, are“angangania aomata ni kabaneia, n aki ngurengureakiniia ” (Iakobo 1:5). E nako n te buakonikai ae uakaan ma mweengana man tataro.
-
Ngke e katorobubua Iotebwa n tataro, te oota ae otanako n otamwaaka are e a rabuna aona. Inanon te oota e nooria Aomata aika uoman. Te Tama are i Karawa e taetae man taku, “Aio Natiu ae bati n Tangiraki. Ongo Irouna!”, Joseph Smith—History 1:13–14. E tua te Uea nakon Iotebwa bwa akea te aro ae e na kaainna ma ibuakoia ibukina bwa akea ae koaua ma ibuakoia, ma e berita “bwa bwaninin te Euangkerio e na roko riki rimwi ao man kaotaki [nakoina].”1
-
Teniua te ririki n nako, n te tai are e tibwauai bwaai ake e rinanona Iotebwa Timiti ma tabeman—e bwainikirinaki ibukina. E ribotinna: “E boni ngae ngke I ribaaki ma ni bwainikiriinaki ibukina ngke I taekinna bwa I a tia n nora te kaotioti, ma e boni koaua naba; ao … te tai aei ao nanou e kan ataia bwa bukin tera ngkai a bwainikirinai n taekinan te koaua. I bon nora raoi te kaotioti; bwa antai ngai are N na kona ni kaaitara te Atua? Bukin tera ngkai a tangirai ni kabane bwa N na kaakeaa are I a tia n noria raoi? I a bon tia n nora te kaotioti ao I ataia bwa I a bon tia n noria. I ataia naba bwa e ataia te Atua bwa I bon noria. I aki kona ni kaakeaa” (Joseph Smith—History 1:25).
-
N Tebetembwa 21, 1823, Iotebwa e tataro ngke e a kaoti naba te ota n ana ruu i eta ao e kaoti te anera ae arana Moronai man tuanga Iotebwa ibukin taian koroboki mairouia burabeti ngkoa. Te rekooti, e koreaki iaon bwaatua koora, ake a taunaki n uakaan ma te tabuki. E tuangaki Iotebwa bwa e na raira te rekooti.
-
N tokina, n Tebetembwa 22, 1827, e anganaki Iotebwa taian bwaatua, n anai man te atibu te baoki are e taunaki n te atibu ae bubura iaon te tabuki irarikin Palmyra, New York.
-
N aron ae rang n ataaki ni mwakoron te kaawa n taai akekei, Iotebwa Timiti e tabangaki ae e bon aki reirei. Ni buokana n te rairairi, te Atua e katauraoa te bwai n rairairi n taai ake ngkoa ae aranaki bwa te Urim ao Tammin. E kakabwaiaki naba man ana ibuobuoki te tia koroboki are te bwai are e warekia ngke e rairairi. Mai buakoia taan koroboki aikai bon buna, ae Emma; Martin Harris, te tia ununiki ae kaubwai; ao Oliver Cowdery, te tia reirei. Mwaitin te mwakuri n rairairi are e bane ke iaan te teniua namwakaina imwiina ngke Oliver e waki bwa te tia koroboki.
E kabwarabwara Emma arona ngke e riki bwa ana tia koroboki Iotebwa: “Akea te aomata ae kona ni wareka korobokin beebwan ngkoa ma ti ngkana e kairaki iroun te tamnei; ibukina bwa, ngke [I bon] mwakuri bwa a na tia koroboki, [Iotebwa] e na warekia nakoiu teuana te aoa imwin teuana; ao ngkana e oki imwin amwarakena, ke imwin motirawana, e na bon waekoa ni moanna man are e a tia n toki iai, man aki manga tara te beebwa are korobokiaki ke n tangira warekan mwakorona nakoina.”2
Iotebwa e kabwarabwara kakawakin rokon ana Boki Moomon: “Man mwaakan te Atua are I raira iai Ana Boki Moomon man te koroboki n Aikubita rimoa aika koro tamnei, are te atatai ae e a tia ni bua man te aonaaba, ao I mwakuri n ti ngai ngke e riki te bwai ae tamaroa aei, te kairake ae akea rabakauna, ni kaitaraa wanawanan te aonaaba ao bangabwai aika ikoikotaki inanon tebwi ma waniua tienture, ma te kaotioti ae boou.”3
-
Inanon te ka 18 n namwakaina e a reke irouna bwaatua, Iotebwa tiaki ti ngaia n noori ao n riingi bwaatua. Teniman riki mwaane—Oliver Cowdery, David Whitmer, ao Martin Harris—ake a kakoaua bwa te anera ae Moronai e kaotii nakoina bwaatua koora ao a ataia bwa bwaatua a“ tia n rairaki man ana bwaintangira ao mwaakan te Atua, ma bwanaana ae e taetae nakoira.” Waniman riki mwaane ake a kakoaua bwa a tia n noori bwaatua koora ao man tauii.4
-
N Aokati 1829, Iotebwa e mwakuri ma te tia boreeti ae Egbert B. Grandin mai Palmyra, New York, ni boretia te boki. Martin Harris e kabonakoa ana tabo n baam ibukin kaboan boretian te boki, ao ni Maati 26, 1830, ana Boki Moomon e a tauraoi ibukin kaboana.
-
N Eberi 6, 1830, tao 60 aomata a bootaki inanon te auti te kai i Fayette, New York. Ikanne, n aron ae e a kairaki mairoun te Uea Iesu Kristo, Iotebwa Timiti e a katea Ana Ekaretia te tia Kamaiu, are e a manga kaokaki n arona ngkoa are e baireaki ao ni kairaki irouia abotoro ma burabeti, ao ni kariaiakaki n taetae ibukin te Atua. Kaotioti imwiina nakon Iotebwa Timiti e a anganaki aran te Ekaretia ae Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boonga aika Kaitira (taraa D&C 115:4).