Karakinan Ana Boki Moomon
Tera ae riki inanon ana Boki Moomon? Kabonganai tamnei aikai n reiakin taekaia burabeti ao karaki inanon te boki ae tabu ae rangin ni kamimi aei.
-
Ana Boki Moomon e moanaki ma te burabeti ae arana Riaai. E kauringiia aomata aika buakaka i Ierutarem bwa ana rairinanoia, ma aki kan ongo aomata. Te Uea e tuanga Riaai bwa e na anaia ana utu, n ikotaki ma buuna, Tiera, ao natiia mwaane—Reimwan, Remuera, Taam, ao Nibwaai—nakon te rereua. (Taraa 1 Nibwaai 1–2.)
-
Riaai e kaokiia natina mwaane bwa a na anai booki aika tabu ake a koreaki iaon bwaatua buraati. Iai inanon bwaatua aikai rongorongoia aia bakatibu ao bwaai riki tabeua aika e tuangiia te Uea bwa ana koroi. Riaai ao Nibwaai a tararuai raoi bwaatua aikai. A koroi naba iaon bwaatua biiti bwaai ake a riki nakoia aia utu. (Taraa 1 Nibwaai 3–5.)
-
Te Uea e angan Riaai te kambwati ae atongaki bwa te Riaona bwa e na kairiia ana utu rinanon te rereua nakon te aba ni berita. (Taraa 1 Nibwaai 16.)
-
Te Uea e tuanga Nibwaai bwa e na kabaa te booti bwa e na uotiia ana utu Riaai nakon te aba ni berita, Nibwaai e ongo nakon tamana ao te Uea, ma Reimwan ao Remuera aki ongo. (Taraa 1 Nibwaai 17.)
-
Riaai ao ana utu a mwananga nakon te aba ni berita iaon te booti are a kabaia. (Taraa 1 Nibwaai 18.)
-
Reimwan ao Remuera a teimatoa n aki kan ongo nakon tamaia ao te Uea. A kinaaki aia karaki n araia ae tenaan Reimwanaite. Nibwaai e teimatoa ni karinea tamana ao te Uea. A atongaki ana kariki bwa Nibwaite. (Taraa 2 Nibwaai 4–5.)
-
Imwiin maten Riaai ao Nibwaai, aomata ake tabeman, n aron tarin Nibwaai ae Iakoba, a riki bwa taan tarai korean reirei aika kakaawaki ao kanoan taian raurau bwaatua. (Taraa Iakoba 1.)
-
Enoti e tataro bwa e na kabwaraaki ana bure, ao e kabwaraaki ana bure. (Taraa Enoti 1.)
-
Te Uea Beniamina e katea te taua bwa e na reireiniia ana aomata taekan te euangkerio. (Taraa Motiaea 2–6.)
-
Te uea ae buakaka ae arana Nooa e kamatea te burabeti Abinataai. Ma ana reirei Abinataai e raira temanna ana ibonga Nooa ae arana Aramwa. (Taraa Motiaea 11–17.)
-
E birinako Aramwa man ana kabowi te Uea Nooa, e reireiniia aomata tabeman ibukin te euangkerio, ao e bwabetitoia. (Taraa Motiaea 18.)
-
Natin Aramwa te mwaane Aramwa te Ataei e aki ongotaeka. Ngaia ma raoraona, natin Motiaea, a buakaka. Ngkanne te anera e tuangiia bwa ana rairinanoia. Aramwa ao natin Motiaea a rairinanoia ao a kabanea nikiran maiuia n tataekina te euangkerio. (Taraa Motiaea 27–28.)
-
Natin Motiaea te mwaane ae Ammon e rairiia Reimwanaite aika mwaiti imwiin kamaiuan ana nanai ni man te Uea Ramonaai ao n tokanikai n ana onimaki. (Taraa Aramwa 17–19.)
-
Kaaben Moronai e korea te buraeki ibukin te inaomata ao ni buaka ibukin inaomataia ana aomata. (Taraa Aramwa 46, 48.)
-
Ereman e kaira te taanga ni buaka ae 2,000 kairake n ataeinimwaane aika etieti … (Taraa Aramwa 53, 56–58.)
-
Te burabeti ae te Reimwanaite arana Tamuera e taetae ni burabetiia bungiakin Iesu Kristo n te tai ae aki maan. (Taraa Ereman 13–16.)
-
N te tabo ae raroa iaon Betereem, ao e bungiaki Iesu Kristo. E reirei taekan Ana euangkerio, e kamaiuia ao e kakabwaia aomata, ao e katea Ana Ekaretia. Imwiina E tauraki n te kaibangaki ao e a manga uti. (Taraa 3 Nibwaai 1, 8–10.)
-
Imwiin Manga Utina, E kawariia tenaan Nibwaite ao Reimwanaite aika etieti. E reireiniia taekan Ana euangkerio, e kamaiuia, ao e kakabwaiaia, n aron are E karekea iaon te aba ni katotobia Ierutarem. (Taraa 3 Nibwaai 11–28.)
-
Te ataeinimwaane ae 10-ana ririki-ni maiu arana Moomon e rineaki bwa e na koroboki iaon bwaatua ngkana e ikawai. Ngke 24 ana ririki e moanna ni ikoikoti karaki aika kakawaki riki man rekooti ni kabane nako aon tiete ni bwaatua biiti. (Taraa Moomon 1.)
-
Imwain maten Moomon, e anga bwaatua nakon natina te mwaane Moronai. Moronai ngaia te tienero n te taanga ni buaka. Ngaia te kabane n Nibwaite ae maiu n te buaka ae korakora imarenaia Reimwanaite ao Nibwaite. (Taraa Moomon 6, 8.)
-
Imwain maten Moronai, ao e tauni bwatua n te tabo ae aranaki bwa Kumora. Tao 1,400 te ririki imwiin taunakin bwaatua iroun Moronai, te ataeinimwaane ae 14-ana ririki-ni maiu arana Iotebwa Timiti e tataro ni kan ataia bwa tera te aro ae koaua. Taraa Joseph Smith—History 1:5–16.)
-
Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo a kawara Iotebwa Timiti ao a tuanga ae akea te aro ae koaua ao ae e bwanin. Iotebwa e na buoka kaokakin Ana Ekaretia Iesu Kristo ae koaua. (Taraa Joseph Smith—History 1:17–20.)
-
Moronai e kawara Iotebwa Timiti ao e tuanga ibukin bwaatua ake a taunaki. Ngke e a tabe ni ikawai Iotebwa Timiti, e na anai bwaatua ao n rairii. (Taraa Joseph Smith—History 1:27–54.)
-
Ngke 21 ana ririki Iotebwa Timiti, e nakon te Tabuki Kumora ao n anai bwaatua man te tabo are e tauni iai Moronai. (Taraa Joseph Smith—History 1:14–19.
-
Rinanon mwaakan te Atua, Iotebwa Timiti e rairii koroboki ake iaon bwaatua. E boretia te raitaeka aei. E atongaki bwa ana Boki Moomon. (Taraa atuun iteraniba ao te kabwarabwara nakon ana Boki Moomon.) ◼