2013
Ko ʻEku Tohi Fakaafe ki hono Fakamoʻui Aú
ʻEpeleli 2013


Founga ʻOku ou ʻIlo Aí

Ko ʻEku Tohi Fakaafe Ki hono Fakamoʻui Aú

ʻĪmisi

Tā fakatātaaʻi ʻe Roger Motzkus

Naʻá ku ʻaʻahi ʻi heʻeku kei talavoú ki ha ngaahi siasi kehekehe pea naʻá ku puputuʻu koeʻuhí he naʻa nau takitaha akoʻi ʻenau ngaahi fakaʻuhinga kehekehe ki he folofolá. Naʻe ʻikai ke u fiemālie ki ha ngaahi founga taʻeʻapasia naʻá ku ʻilo ʻi ha niʻihi ʻo kinautolu, ko ia ne tuku leva ʻeku feinga ke maʻu ha siasi ke u kau ki aí.

Ne papitaiso haku kaungāmeʻa ko Keleitoni Lima ʻi ha ʻosi ha ngaahi taʻu mei ai, ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻikai ke ne talamai ʻeni kiate au, neongo naʻá ma kaungāmeʻa lelei, ka ʻi he fakalau atu ʻa e taimí, naʻá ku kamata ke fakatokangaʻi ha ngaahi liliu ʻiate ia. Naʻá ku faʻa ʻalu ki hono ʻapí ʻi he pongipongi Sāpaté ke ma vaʻinga soka, ka naʻe ʻikai keu teitei maʻu atu ia ki ai. Naʻe hoko ʻeni ʻi ha Sāpate hokohoko ʻe ua pe tolu. Naʻe fāifai pea talamai ʻe Keleitoni he ʻikai toe lava ia ʻo vaʻinga soka ʻi he Sāpaté he ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí. Naʻá ku talaange, “ʻOku ʻai ʻe he siasi ko ʻení koe ke ke masoli.”

Pea fakaafeʻi leva au ʻe Keleitoni ke u maʻulotu. Naʻá ku ʻoange ha ʻuhinga he naʻá ku kei taʻe-feimālie pē ʻi he meʻa fakalotú. Naʻe ʻomi ʻe Keleitoni ha kau faifekau ʻi ha māhina ʻe hongofulu, ke akoʻi au, ka naʻá ku mavahe maʻu pē pe talaange ʻoku ou fuʻu femoʻuekina. Ka naʻe ʻikai pē teitei foʻi.

Naʻá ne fakaafeʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi Sune ke u ʻalu ange ki ha hulohula ʻa e Siasí. Naʻá ku fakamataliliʻi ia, “ʻE ʻi ai ha meʻa kai taʻe-totongi pea tokolahi ai mo e tamaiki fefiné?” Naʻe kata pē ʻi heʻene talamai ʻió!

Kuo pau ke u talaatu naʻe ikunaʻi au ʻe hoku keté. Naʻá ku ʻalu ki he lotú peá u saiʻia ai. Naʻe talitali lelei au ʻe he taha kotoa, naʻá ku kai lahi, peá u tokanga ke ʻalu ki ha houalotu. ʻI heʻeku aʻu atu ki he lotú he Sāpaté, naʻá ku fetaulaki mo ha kakai tokolahi mo fanongo ki heʻenau fakamoʻoní. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ki he Tohi ʻa Molomoná, ka naʻá ku ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he fakamoʻoniʻi ʻe ha kāingalotu kehekehe, “ʻOku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku moʻoni, pea ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi, pea ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia naʻe ui ʻe he ʻOtuá.” Naʻe teʻeki ke u ongoʻi lelei pehē. Naʻá ku kei taʻe-fietalanoa pē mo e ongo faifekaú, ka naʻe ongo kiate au ʻa e houalotu fakamoʻoni ko iá.

Naʻe toe fakaafeʻi au ʻe Keleitoni ʻi he uike hono hokó ke ma ō ki he lotú. Naʻe ʻikai ke u lava he naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe taha ke u fai. Naʻe lava ke u fakatokangaʻi e mamahi ʻi hono fofongá ʻi he taimi naʻá ku talaange ai naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo ʻalú.

Neongo ia, naʻá ku ʻā hake ʻi he pongipongi Sāpaté mo ha holi ke ʻalu ki he lotú. Naʻá ku ʻā ʻi he 6:50, ʻa ia ko ha taimi faingataʻa ʻeni kiate au, peá u teuteu ʻo tali ke haʻu ʻa Keleitoni. Naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene sio mai kuó u ʻosi teuteu mo tatalí. Naʻe akoʻi ʻe he pīsopé ʻi he Sāpate ko iá fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié mo maʻu ha ongo ʻoku totonu ke u ako e lēsoni ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku ʻilo ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakataha ʻa e Kau Talavoú te u papitaiso.

ʻI he tuku ʻa e lotú naʻá ku talaange kia Keleitoni, “ʻOku ou fie papitaiso!”

Naʻá ne pehē ko ʻeku fakakata. Ka naʻá ne talamai, “Kapau te u telefoni ki he ongo ʻeletaá, te ke fie talanoa mo kinaua?” Naʻá ku talaange ʻio.

Naʻe akoʻi au ʻe ha ongo ʻeletā lelei. Ko e taimi naʻá ku fanongo ai ki he pōpoaki ʻo hono toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ʻoku totonu ke u papitaiso. Ka naʻá ku fie ʻilo ʻiate au pē hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he ongo ʻeletaá ʻa e Molonai 10:3–5 ʻi heʻeku Tohi ʻa Molomoná mo fakaafeʻi au ke u lau mo kole ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni.

Naʻá ku manatuʻi ʻi he efiafi hono hokó naʻe teʻeki ai ke u lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ʻi heʻeku kamata ke laú. Naʻá ku lotu, pea ki muʻa ke ʻosí, ne u ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi hono tali ʻeku lotú. Naʻe papitaiso au ʻi Siulai 2006.

Naʻá ku hoko kimui ko ha faifekau ʻi he Misiona Palāsila Kuipá, pea naʻe ngāue hoku kaungāmeʻa ko Keleitoní ʻi he Misiona Palāsila Sanita Maliá. Naʻá ma fai e meʻa naʻe fai mai ʻe Keleitoni maʻakú: fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau omi kia Kalaisi mo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻo fou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaisó, pea maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e founga moʻoni ʻeni ki he fakamoʻuí.

Tau fakaafeʻi maʻu pē muʻa hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá ke nau ako ʻa e ongoongoleleí ni, he naʻe fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e taha kotoa ʻi he taimi naʻe Folofola ai, “Haʻu kiate aú” (Mātiu 11:28). ʻOku ou ʻilo ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi pea ko e taimi ʻeni ke fakaafeʻi ai ʻa e taha kotoa ke haʻu kiate Iá.

Paaki