2013
Kiʻi Tohi Fakamatala ʻo e Konifelenisi ʻo ʻEpeleli 2013
Siulai 2013


Ngaahi Talanoa mei he Konifelenisí

Ko e Ako ke Talangofuá

Mei he “ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá e Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Mē 2013, 89–90.

ʻI heʻeku kei tupu haké, naʻe nofo homau fāmilí he faʻahitaʻu māfana kotoa pē he kamataʻanga ʻo Siulaí ki he kamataʻanga ʻo Sepitemá, ʻi homau fale-sinoʻi ʻakau he Paʻake Viviení he teleʻa Polovó ʻi ʻIutā.

Koe taha hoku ngaahi kaungāmeʻa mamae he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho mohu fiefia he teleʻa ko iá ko Teni Lāseni, ʻa ia naʻe ʻi ai mo ha fale sinoʻi-ʻakau honau fāmilí he Paʻake Viviení. Naʻá ku ʻeva holo mo ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he palataisi ko ʻeni ʻo e tamaiki tangatá, ʻo taumātaʻu he tafenga vaí mo e anovaí, tānaki makamaka mo ha ngaahi koloa kehe, fononga lalo, kaka moʻunga, pea mo fiefia ʻi he miniti ʻo e houa takitaha e ʻahó.

Naʻá ma fakakaukau mo Teni ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻokú ma fie tafuafi ʻi he efiafi ko iá fakataha mo homa kaungāmeʻa kotoa ʻi he teleʻá. Naʻe fie maʻu ke ma fakaʻataʻatā ha feituʻu ʻi ha lotoʻataʻatā ofi mai ʻe lava ke mau fakataha kotoa ki ai. Kuo mōmoa mo pakaka ʻa e mohuku ia ʻo Suné naʻá ne ʻuʻufi ʻa e feituʻú, ʻo ʻikai feʻunga ai ʻa e feituʻú ki heʻema taumuʻá. Naʻá ma kamata ke fusi ʻa e mohuku loloá, mo palani ke fakaʻataʻatā ha konga lahi, ke fuopotopoto. Naʻá ma fusi mo hamu ʻaki homa iví kotoa, ka ko e meʻa pē ne ma lavá ko ha falukunga vao iiki pē ne fiu taʻaki. Naʻá ma ʻilo ʻe ʻaho kakato ʻa e ngāué ni, ka kuo hōloa homa iví mo ʻema vēkeveké.

Ka ne haʻu ki hoku ʻatamai taʻu valú ha meʻa ne u pehē ko e founga tonu tahá ia. Naʻá ku talaange leva kia Teni, “Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú, ke ta tutuʻi ʻa e vao ko ʻení. Ta tutuʻi pē ha foʻi siakale ʻi he vaó!” Naʻá ne loto lelei ki ai, peá u lele leva ki homau falé ke ʻomi ha ngaahi foʻi masi.

Telia naʻa fakakaukau hamou niʻihi naʻe fakangofua ke mau fakaʻaongaʻi ha masi ʻi he taʻu valu teʻeki fakapotopotó, ka ʻoku ou fie fakamahino atu naʻe taʻofi au mo Teni ke ʻoua naʻá ma fakaʻaongaʻi ia taʻe ʻi ai ha taha lahi. Naʻe ʻosi toutou fakatokanga mai kiate kimaua e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e velá. Ka naʻá ku ʻilo e feituʻu naʻe tuku ai ʻe hoku fāmilí ʻa e masí, pea naʻá ma fie maʻu ke fakaʻataʻatā ʻa [e] loto ʻataʻataá. Naʻe ʻikai ha toe kiʻi fakakaukau, naʻá ku lele ki homau falé ʻo toʻo mai ha ngaahi foʻi masi, mo fakapapauʻi ʻoku ʻikai sio mai ha taha. Naʻá ku fufuuʻi fakavavevave ia ʻi ha taha ʻo hoku ngaahi kató.

Peá u tukuʻosi mai kia Teni, mo fiefia he kuo ʻi hoku kató ʻa e meʻa ke ne fakaleleiʻi ʻema palopalemá. ʻOku ou manatuʻi haʻaku fakakaukau ʻe vela pē e afí ʻo ngata ʻi he feituʻu ne ma fie maʻú pea ʻe hoko ha mana ʻo mate ai pē ia.

Naʻá ku kohiʻi ha foʻi masi ʻi ha foʻi maka pea tutuʻi ʻo ulo ʻa e mohuku mōmoa ʻo Suné. Naʻe puho ʻo hangē naʻe unu ʻi ha penisiní. ʻI he kamataʻangá, naʻá ku fiefia mo Teni ʻi heʻema sio ki he pulia ʻa e vaó, ka naʻe ʻikai hano taimi kuo mahino he ʻikai toe mate ʻa e afí ia ʻiate ia pē. Naʻá ma puputuʻu ʻi heʻema fakatokangaʻi he ʻikai ha meʻa te ma toe lava ʻo tāmateʻi ia. Naʻe kamata ke totolo atu e uló ʻi he mohukú ki he tafa-moʻungá, ke uesia ʻa e ʻulu painí mo e meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono halá.

Ne faifai, kuo ʻikai ha toe fili ka ko ʻema lele pē ʻo ui tokoni. Ne ʻikai hano taimi kuo ʻi ai e tangata mo e fefine kotoa pē naʻe ʻatā ʻi he Paʻake Viviení ʻo nau felēleaki mo ha ngaahi tangai viviku, ʻo tā ʻa e afí mo feinga ke tāmateʻi kinautolu. Hili ha ngaahi houa lahi, kuo tāmateʻi ʻa e kiʻi afi fakamuimuitahá. Kuo fakahaofi ʻa e ʻulu paini motuʻá, pea pehē ki he tukui ʻapi naʻe mei aʻu ki ai ʻa e afí.

Naʻá ku ako mo Teni ha ngaahi lēsoni faingataʻa ka naʻe mahuʻinga ʻi he ʻaho ko iá—ko e konga lahi, ko e mahuʻinga ʻo e talangofuá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tuʻutuʻuni mo ha ngaahi lao ke tokoni ʻi hono fakapapauʻi ʻoku tau malu fakaetuʻasino. Ko e meʻa tatau pē, kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻEIkí ha ngaahi fakahinohino mo ha ngaahi fekau ke tokoni ʻi hono fakapapauʻi ʻoku tau malu fakalaumālie ke tau lava ʻo fakahaohao lelei atu ʻi he moʻui fakamatelie mohu fakatuʻutāmakí ni, ʻo foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Paaki