2013
Mateuteu ki he ʻAho ʻo e Taú
ʻOkatopa 2013


Mateuteu ki he ʻAho ʻo e Taú

ʻĪmisi
ʻEletā Eduardo Gavarret

Fakatauange te tau mateuteu, ʻi heʻetau falala ki he Fakamoʻui, ko e ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú, kae ʻikai tūkia ʻi he malaʻe taú.

Naʻe ʻi he taloni ʻo Pilitāniá ʻa Lisiate III ʻi he 1485. Ko ha taimi ia ʻo e ngāngāʻehu fakapolitikale, pea ne pau ke maluʻi ʻe Lisiate hono kalauní ʻo tuʻo lahi. Ka ko ha taukei ia ʻi he malaʻe ʻo e taú, ko ha taha tau taʻeufi mo pōtoʻi ne ʻi ai haʻane kautau ko ha kau sōtia ʻi he vahaʻa ʻo e toko 8,000 mo e 10,000.

ʻI he taʻu tatau pē, naʻe fakafepakiʻi ai ʻe ha fie tuʻi ko Henelī Tiuta (Henry Tudor), ko e Houʻeiki ʻo Lisimoní, pea fehangahangai mo Lisiate ʻi ha feituʻu ne maʻu mei ai e hingoa ʻo e taú: Malaʻe Posiuefí (Bosworth). Naʻe ʻikai tatau ʻa Henelī mo Lisiate, he naʻe siʻi ʻene taukei he malaʻe taú, pea ko ʻene kau taú naʻe toko 5,000 pē. Ka naʻe ʻi hono tafaʻakí ha kau faleʻi lelei—ko ha kau tangata fakaʻeiʻeiki ne nau ʻosi kau ʻi ha ngaahi tau peheni, kau ai mo ha ngaahi tau mo Lisiate. Ne hokosia ʻa e pongipongi ʻo e taú, pea naʻe hangē ko Lisiate te ne ikuná.

ʻOku fakamatalaʻi nounou ʻe ha talanoa ʻiloa ʻa e ngaahi meʻa ne hoko he ʻaho 22 ʻo ʻAokosi 1485. Naʻe teuteu ʻa e Tuʻi ko Lisiaté mo ʻene kau tangatá ʻi he pongipongi ko iá ke fehangahangai mo e kau tau ʻa Henelií. ʻE hoko ʻa e ikuna ʻo e taú ko e tuʻi ia ʻo ʻIngilaní. Toe siʻi pea kamata ʻa e taú, kuo fekau atu ʻe Lisiate ha tamaioʻeiki ke vakai pe kuo mateuteu ʻa e hoosi naʻe saiʻia taha aí.

Ne tuʻutuʻuni ʻe he tamaioʻeikí ki he tufunga ukameá, “Fakasū ke vave. ʻOku finangalo e tuʻí ke muʻomuʻa heʻene kau taú.”

Ne tali ange ʻe he tufunga ukameá kuo pau ke kiʻi tatali. Talaange ʻe ia, “Ne u fakasū e fanga hoosi ʻa e kongakaú kotoa ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí, pea ko ʻeni, kuo pau ke u ʻomi ha ukamea lahi ange.”

Naʻe pehē ʻe he tamaioʻeiki taʻe-faʻatatalí he ʻikai toe lava ia ʻo tatali. Naʻá ne talaange, “ʻOku laka mai he taimí ni ʻa e ngaahi fili ʻo e tuʻí, pea kuo pau ke tau fakafetaulakiʻi kinautolu ʻi he malaʻe taú. Ngāueʻaki pē meʻa ʻokú ke ʻosi maʻú.”

Pea hangē ko hono tuʻutuʻuni atú, ne fai ʻe he tufunga ukameá hono lelei tahá, ʻo ngaohi ha sū hoosi ʻe fā mei ha konga ukamea. Hili ʻene tuki e ngaahi suú, ne ne tuki leva ha sū ʻe tolu ki he vaʻe ʻo e hōsí. Neongo ia, ʻi heʻene feinga ke fakamaʻu ʻa e sū hono faá, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku siʻisiʻi e faʻó.

Naʻá ne talaange leva ki he tamaioʻeikí, “ʻOku ou fie maʻu ha foʻi faʻo ʻe taha pe ua, pea ʻe fie maʻu ha taimi ke tuki ai kinautolu.”

Neongo ia, naʻe ʻikai toe lava ʻo faʻa tatali ʻa e tamaioʻeikí. Naʻá ne talaange leva, “ʻOku ou fanongo he taimí ni ki he ngaahi talupité. He ʻikai ke ke lava ʻo fakaʻaongaʻi pē meʻa ʻokú ke maʻú?”

Tali ange ʻe he tufunga ukameá te ne fai pē hono lelei tahá ka he ʻikai ke ne lava ʻo fakapapauʻi pe ʻe fuʻu maʻu fēfē ʻa e foʻi faʻo hono faá.

Tuʻutuʻuni ange leva ʻe he tamaioʻeikí, “Fai mo tuki. Pea fakavavevave, telia naʻa houhau e Tuʻi ko Lisiaté kiate kitaua fakatouʻosi.”

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ʻa e taú. Naʻe heka atu ʻa Lisiate ʻo hifo atu ki he malaʻe taú ke fakalotolahiʻi ʻene kau sōtiá, ʻo tau mo fakalotolahiʻi kinautolu ʻaki e kalanga, “Vilitaki atu! Vilitaki atu!”

Ka ʻi he vakai atu ʻa Lisiate ki he malaʻe taú, naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku holomui ha niʻihi ʻo ʻene kau sōtiá. Naʻe talua atu ʻene hōsí ki he feituʻu naʻe kamata holomui ai ʻene kau sōtiá, ʻi heʻene manavasiʻi naʻa kamata mo ʻene kau sōtia kehé ke holomui, ke ne fakalotolahiʻi kinautolu ke nau tau. Ka, ki muʻa pea aʻu atu ʻa Lisiate kiate kinautolú, ne humu ʻene hōsí ʻo tō, pea tō ai ʻa e tuʻí ki he kelekelé. Naʻe homo ha sū ʻe taha ʻo e hōsí, ʻo hangē ko e manavasiʻi ʻa e tufunga ukameá, ʻi he lolotonga ʻo e talua atu e hoosi ʻa e tuʻí.

Naʻe puna hake ʻa Lisiate mei he kelekelé ʻi he tuʻu ʻene hōsí ʻo lelé. ʻI he laka mai e kautau ʻa Henelií, ne hiki māʻolunga ʻe Lisiate ʻene heletaá ki ʻolunga, mo kaila, “Ha hoosi! Ha hoosi! Te u fetongi hoku puleʻangá ke maʻu mai ha hoosi!”

Ka naʻe fuʻu tōmui. ʻI he taimi ko iá, ne ʻosi hola e kau sōtia ʻa Lisiatée ʻi heʻenau ilifia he lakamai ʻa e kau tau ʻa Henelií, pea kuo ulungia e taú. Talu mei he taimi ko iá mo hono leaʻaki ʻe he kakaí ʻa e palōveape:

Ne homo ha sū, ko e ʻikai ha foʻi faʻó,

Ne mole ha hoosi ko e fie maʻu ha suú,

Ne ulungia e taú, ko e fie maʻu ha hōsí,

Ne mole ha puleʻanga ko e ulungia he taú

Pea ko e tupu kotoa ia he ʻikai ha foʻi faʻo ki he sū ʻo e hōsí.1

Ko Hono Fakamaʻu ʻEtau Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní

ʻI heʻeku fakakaukau ki he talanoa ko ʻení, ʻoku ou fakakaukau ki he lava ʻe ha faʻahinga meʻa siʻisiʻi hangē ko ha foʻi faʻo ne ʻikai fakamaʻu lelei ʻi ha sū ʻo ha hoosi, ke ne liliu e hisitōliá. Te tau lava ʻo fakatatau e foʻi faʻo ne homó ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ʻe ha ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo honau ngaahi mahuʻingá pea mo e ngaahi ngāué ke tau taʻe-maʻu ai ha tokoni ʻi he malaʻe taú ʻi heʻetau fehangahangai mo e ʻahiʻahí pea mo e koví.

Ko e hā ha ngaahi ngāue ʻoku ʻikai fakahoko ʻi heʻetau moʻuí mo hotau ngaahi fāmilí? ʻOku tau fakaliʻeliʻaki e lotu fakafoʻituituí pe lotu fakafāmilí? ʻA e ako faivelenga ʻo e folofolá? ʻA e efiafi fakafāmili ʻi ʻapi maʻu peé? ʻA e totongi kakato ʻo e vahehongofulú? ʻA e tokoni ki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné? ʻA e tauhi ʻo e Sāpaté ke māʻoniʻoní? ʻA e lotu ʻi he temipalé? ʻA e ʻofa ki hotau kaungāʻapí?

Te tau takitaha lava ʻo vakaiʻi ʻetau moʻuí ʻo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau fakahokó—pe ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni pe ngāue ʻoku fie maʻu ke tau fakamaʻu ke maʻu ange ʻi heʻetau moʻuí pea ʻi hotau ngaahi fāmilí. Pea, ka hili ʻetau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni pe ngāue ko iá, te tau lava ʻo ngāue faivelenga mo loto fakamāatoato ke fakamaʻu ʻa e foʻi faʻó—ke moʻui kakato ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá pea mo teuteu lelei ange kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ke taukaveʻi e meʻa ʻoku totonú.

ʻOku faleʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Pea ʻai mo e tatā ʻo e fakamoʻuí, pea mo e heletā ʻo hoku Laumālié, ʻa ia te u lilingi hifo kiate kimoutolu, pea mo ʻeku lea ʻa ia ʻoku ou fakaha kiate kimoutolú, pea … faivelenga kae ʻoua ke u haʻu” (27:18).

Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau tamaioʻeiki faivelengá, “Pea ʻe hoko ʻa honau nimá ko hoku nima, pea te u hoko ko honau pā mo e fakaū; pea te u nonoʻo ʻa honau kongalotó, pea te nau tau ngalitangata maʻaku; … pea te u maluʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e afi ʻo ʻeku ʻitá” (T&F 35:14).

ʻOfa te tau manatuʻi ʻe tatau ai pē kapau “ʻoku teuteu ʻa e hōsí ki he ʻaho ʻo e taú,” hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he Lea Fakatātaá, “ka ʻoku mei [he ʻEikí] ʻa e faʻa ikuná” (21:31). ʻOfa te tau muimui he fakaafe ʻa Molonaí ke “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32). Pea ʻofa te tau mateuteu, ʻaki haʻatau falala ki he Fakamoʻuí, ʻa ia ko e ʻEiki ʻo e ngaahi kautaú, kae ʻikai tūkia ʻi he malaʻe taú ʻi hono tauʻi ʻo e koví.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “For Want of a Horseshoe Nail,” ʻi he William J. Bennett, ed., The Book of Virtues: A Treasury of Great Moral Stories (1993), 198–200.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Greg Newbold

Paaki