2021
Naʻe Fie Maʻu Moʻoni Nai Ke u Totongi Foaki ʻAukai?
Siulai 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Naʻe Fie Maʻu Moʻoni Nai Ke U Totongi Foaki ʻAukai?

Naʻe teʻeki ai ke u totongi ʻaukai kimuʻa. ʻE feʻunga nai ke ʻahiʻahiʻi e fakaafe ʻa ʻeku pīsopé?

ʻĪmisi
laʻitā ofi ʻo e laʻipepa vahehongofulú

Naʻá ku talanoa lelei mo ʻeku pīsopé ʻi hono ʻōfisí, ka ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u fuʻu tokanga ki ai.

Ko e vaeuaʻanga ia ʻo Tīsemá, pea naʻá ma fakataha mai ki he fakamāʻopoʻopo ʻo e vahehongofulú. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻeku fakamoʻoni ki he vahehongofulú pea naʻá ku totongi vahehongofulu kakato, ko ia naʻe ʻikai ke u fuʻu fakakaukau ki he kiʻi fakataha nounoú. Pea naʻá ku hohaʻa ke u foki ʻo hoko atu ʻeku ako ki heʻeku sivi fainolo he kolisí, tautautefito he naʻá ku toki ʻiloʻi ne tō ʻeku sivi fainolo he fiká—ko hono tuʻo uá ia.

Naʻá ku ongoʻi loto-foʻi ʻaupito, pea naʻe ʻi ha feituʻu kehe ʻeku fakakaukaú.

Naʻe sio angaʻofa mai ʻeku pīsopé kiate au.

Naʻá ne malimali pē mo pehē mai, “Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ke totongi e foaki ʻaukai he taʻú ni.”

Naʻe maʻu ai ʻeku tokangá.

Naʻá ne moʻoni.

Naʻe lau māhina ʻeku fakakaukau ki he foaki ʻaukaí. Ko ha meʻa ia naʻe tātātaha ke aleaʻi ʻe hoku fāmilí ʻi heʻeku tupu haké, pea naʻe ʻikai foki ke mau loko talanoa ki ai ʻi he lotú.

Naʻá ku maʻuhala ʻo pehē naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u fai ha tokoni lahi, koeʻuhí he naʻá ku ʻi ha uooti YSA he taimí ni, pea ko e taha he naʻe fakakuihi au ʻe heʻeku hīkisiá pea ʻikai haʻaku fakamoʻoni ki he ʻaukaí pe ko e foaki ʻaukaí.

Naʻá ku fakakaukau naʻe feʻunga pē hono totongi ʻeku vahehongofulú mo e taʻekaí.

Ne u pehē ange “ʻOku ou ʻiloʻi. Ka ʻo kapau ʻoku ou totongi ʻeku vahehongofulú mo e ʻaukaí, ko e meʻa ia ʻoku mahuʻinga tahá, ko ia?”

Naʻe malimali ʻeku pīsopé mo ne fakamatalaʻi mai hono mahuʻinga ʻo e totongi ha foaki ʻaukai fakataha mo e ʻaukaí ʻi he māhina kotoa pē, pea mo e lahi ʻo e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino ʻokú ne ʻomi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he uōtí.

Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku loto-fiemālie ke feilaulau mo tauhi e fono ʻo e ʻaukaí.

Naʻá ne sio fakahangatonu mai kiate au mo ne pehē mai, “ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi tāpuaki ko iá ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia he taimí ni, ʻo aʻu pē ki hoʻo akó.”

Naʻá ku ʻohovale. Naʻe teʻeki ke u talaange ki ai naʻe toki tō pē ʻeku kalasi fiká.

Naʻá ku pehē ange, “ʻA ia ko hoʻo ʻuhingá, kapau te u totongi ʻeku foaki ʻaukaí, te u lava he fiká ʻi he semesitā hono hokó?”

Naʻá ma fakatou kata, ka naʻá ku kiʻi ʻohovale ʻi heʻene kamokamo maí.

Naʻá ne talamai kapau te u ako mo maʻu ha fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e fono ʻo e ʻaukaí mo totongi ha foaki ʻaukai ʻi he māhina kotoa pē, te u ofo ʻi he ngaahi tāpuaki ʻe lilingi mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate aú.

ʻI heʻeku ʻiloʻi ko e kalasi fika pē ko ʻení ʻa e meʻa naʻá ne taʻofi au mei heʻeku fakalakalaka ʻi he akó pea naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he fiká (tautautefito ki he fika naʻe fakatou kau ai e ngaahi mataʻifiká mo e mataʻitohí) ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, naʻá ku fakakaukau ke u ʻahiʻahi fakahoko ia.

Ko Hono Ako e ʻUhinga ʻo e ʻAukaí

ʻI he kamataʻanga e semesitā hono hokó, naʻá ku palōmesi kiate au te u ako lahi ange ʻa e fiká ʻi ha toe taimi kimuʻa, pea te u ako lahi ange foki fekauʻaki mo e ʻaukaí mo e foaki ʻaukaí ʻi he lahi taha te u lavá.

Naʻá ku ʻaukai maʻu pē ʻi heʻeku tupu haké, ka naʻe teʻeki ai ke mahuʻingamālie ia kiate au. Ko e taimi lahi ʻi he Sāpate ʻaukaí, naʻá ku fakakaukau pē ki heʻeku fuʻu fiekaiá ʻo hangē naʻe fakaʻuakai mai e momoʻi fuaʻiʻakau ʻa e kau leká ne ngangana he falikí ʻi he houalotu sākalamēnití.

ʻI he kamataʻanga ʻo e māhina foʻoú, naʻe faingataʻa ke u totongi ʻeku vahehongofulú mo e foaki ʻaukaí. Ko ha tokotaha ako ʻunivēsiti masiva au, pea naʻe ʻikai lahi ha meʻa ke u foaki!

Ka ʻi he fakaʻau ke ʻosi atu ʻa e ngaahi māhiná, ne kamata ke u ongoʻi e holo māmālie ʻeku tōʻonga loto-mamahí mo e hīkisiá. ʻI heʻeku tokanga taha ki he ʻuhinga ʻo e ʻaukaí, naʻá ku ongoʻi e liliu hoku lotó mo ʻeku tuí ʻi he Sāpate ʻaukai kotoa pē ʻi ha ngaahi founga lahi:

  • Naʻe toe fakamātoato mo mahuʻingamālie ange ʻeku lotu ʻi he kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo ʻeku ʻaukaí.

  • Naʻe tokoniʻi au ʻe he totongi foaki ʻaukaí ke u ʻaukai mo ha taumuʻa, pea naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ʻa e leʻo vaivai mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālié kae ʻikai tokanga taha pē ki he hakolo hoku keté.

  • ʻE fakafonu hoku laumālié mo fakamāfanaʻi hoku lotó ʻe he ivi haohaoa, mahuʻinga mo fakalaumālie te u ongoʻi ʻi he fakaʻosinga ʻo e ʻaukai takitaha.

  • Naʻá ku fakatokangaʻi ko e taimi ʻoku tau loto-fiemālie ai ke fai ha ngaahi feilaulau maʻá e niʻihi kehé, ʻoku fakamaʻa ai kitautolu ki ha kakai anga faka-Kalaisi ange, koeʻuhí he ko e feilaulaú ko e meʻa tofu pē ia naʻá Ne fakahoko maʻatautolú. Ko ʻEne moʻuí ko ha ngāue lōloa ia ʻo e foakí.

  • Naʻá ku ongoʻi ʻoku hanga ʻe he ʻofa faka-Kalaisí ʻo fakakoloaʻi hoku laumālié ʻi he māhina kotoa pē ʻi heʻeku fakakaukau ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku tau lava ʻo tokoniʻí ʻi heʻetau loto-fiemālie ke foakí. Pea naʻá ku ongoʻi houngaʻia foki ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ʻi heʻeku moʻuí ʻa ia ne ʻikai ke u faʻa fakatokangaʻi kimuʻá.

  • Naʻe toe mahuʻinga ange ʻa e ʻaukai ki he taumuʻa ʻo hono vahevahe ʻo e māmá mo e ngaahi tāpuakí mo e niʻihi kehé ʻi he meʻa naʻá ku maʻu mei aí.

  • Naʻá ku ongoʻi fehokotaki ange mo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

  • Neongo e hokohoko atu e ngaahi faingataʻá, ka naʻá ku aʻusia ha fanga kiʻi tāpuaki ʻaloʻofa, pea naʻá ku ongoʻi ha fiefia lahi ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻá ku mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene pehē:

“ʻE hanga ʻe he ʻaukai ʻi he laumālie totonú mo e founga ʻa e ʻEikí ʻo fakaivia fakalaumālie kitautolu, fakamālohia ʻetau mapuleʻi kitautolú, fakafonu hotau ngaahi ʻapí ʻaki e melinó, fakafiefiaʻi hotau lotó, maluʻi kitautolu mei he ʻahiʻahí, teuteuʻi kitautolu ki he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá, pea mo fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. …

“ʻI heʻetau moʻui ʻaki e fono ʻo e ʻaukaí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ofi ange ki he ʻOtuá ʻi he lotú, ka ʻoku tau fafanga ai ʻa e fiekaiá mo tokangaʻi ʻa e masivá.”1

Ko ha ngaahi tāpuaki lahi ia kuo talaʻofa mai, ʻoku tatali mai pē kiate kitautolu.

Talu mei he aʻusia ko ʻení, kuo hoko ʻa e ʻaukaí mo e foaki ʻaukaí ko ha konga mahuʻinga ʻo hoku tuʻunga fakaākongá. ʻOku ou ongoʻi ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou foaki aí. Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ʻaukai he taimi makehe mei he Sāpate ʻaukaí ke kumi ha tali mo ha fakafiemālie maʻaku pe maʻá e niʻihi kehé.

Kuó u fakatokangaʻi ko e fono ʻo e ʻaukaí ko ha meʻaʻofa moʻoni ia.

Pea kapau naʻá ke fifili, ʻio, naʻe fakaofo ʻeku lava he kalasi fiká he semesitā ko iá. Pea naʻe ʻikai ke u lava pē ai—ka naʻá ku maʻu ha taha ʻo e ngaahi maaka māʻolunga taha ʻi he kalasí. Ko e moʻoni naʻá ku ako, ka ne faifaiangé ʻi heʻeku moʻuí, naʻe mahino ki hoku ʻatamaí ʻa e ngaahi mataʻitohi mo e mataʻifika ko iá.

Ko e Tamai Hēvaní ko ha ʻOtua moʻoni ʻo e ngaahi maná.

ʻI heʻetau fāifeinga ke muimui kiate Ia mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, fakataha mo ʻEna ngaahi fekaú, te tau lava ʻo laka kimuʻa ʻi he tui, ʻamanaki lelei, mo e manavaʻofa, pea te Na fakamanatu mai ʻokú Na kau mo kitautolu mo mateuteu ke tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāué.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph B. Wirthlin, “The Law of the Fast,” Ensign, May 2001, 75.

Paaki