2021
Ko Ha Ivi Tākiekina Fakaemāmani Lahi ki he Leleí
Nōvema 2021


Ko Ha Ivi Tākiekina Fakaemāmani Lahi ki he Leleí

ʻI he hokohoko atu e ngāue fakaetauhi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, ʻoku faitāpuekina ʻe honau ivi tākiekina ki he leleí ʻa e moʻui ʻa ha tokolahi mo lehilehiʻi ha laumālie fakaemāmani lahi ʻo e ngāue tokoní, fetokoniʻakí, mo e ʻamanaki leleí. Ko ha toʻo kongokonga lalahi ʻeni mei he ngāue ko iá lolotonga e māhina ʻe ono kuohilí.

Lolotonga e ʻOlimipiki ʻo e Faʻahitaʻu Māfaná ʻi Tokioó, naʻe tohi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he mītia fakasōsialé fekauʻaki mo e fiemaʻu ke taʻofi ʻa e fakakikihí pea fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e anga-fakakaumeʻá, fakaʻapaʻapá, mo e ngāue fakatahá.

Naʻe kau ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha konifelenisi vitiō fakaemāmani lahi naʻe fakahoko ʻi Uinisoa, ʻIngilani. Naʻe aleaʻi ʻe he kau lea he konifelenisí ʻa e moʻui lelei fakaeʻatamai mo fakaeloto ʻa ha kakai ʻe lauimiliona ʻi he ngaahi ʻapitanga kumi hūfangá. Naʻe kole ʻe ʻEletā Hōlani ha tokoni ke fakaʻatā e kau kumi hūfangá ke nau fakahaaʻi “ʻa e tui fakalotu ʻokú ne fakahaaʻi honau tuʻungá.” Naʻe kau foki mo Sisitā Seuloni ʻIupangikē, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá mo e palesiteni ʻo e Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Siasí, ʻi he konifelenisí.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha alēlea fekauʻaki mo e fetokoniʻaki ʻa e ngaahi tui fakalotú ʻa ia naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Notre Dame ʻi ʻInitiana, USA. Naʻe fakatukupaaʻi ʻe ʻEletā Kuki ʻa e niʻihi ne nau kau ki he fakatahá ke nau “hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí mo e uouangatahá ʻi ha māmani ʻoku faʻa fakasiʻia fakatouʻosi ai hono mahuʻingá.”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Fakataha ʻa e Ngaahi Tui Fakalotú G20 naʻe fai ʻi Pololina, ʻĪtali. (Ko e ngaahi fonua ʻoku kau ki he G20, ko e ngaahi fonua ʻekonōmika lalahi taha ia ʻe 20 ʻi he māmaní.) Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lasipeni, “Ko e taimi ʻoku foaki ai ki he tui fakalotú ʻa e tauʻatāina ke tupulakí, ʻe fakahoko ʻe he kakai tui ʻi he feituʻu kotoa pē ha fanga kiʻi ngāue tokoni faingofua mo loto-toʻa he taimi ʻe niʻihi.” ʻI he fakataha tatau pē, naʻe lea ai ʻa Sisitā ʻIupangikē fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e fiekaia mo e fasimanava ʻa e fānau masivá. Naʻá ne pehē, “ʻE toki lava pē ke … aʻusia ʻa e liliú ʻe he ngaahi vā fakafoʻituitui ʻo e falalá.”

Hili ha mofuike naʻá ne haveki ʻa Haiti, naʻe lea ʻa ʻEletā ʻŪlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha lotu ne fakamafola ki he kāingalotu lea faka-Falanisē ʻi he ʻOtu Kalipiané, ʻo fakamanatu kiate kinautolu ʻoku “fakaava ʻe he tuí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.” Naʻe kau ʻa Sisitā Leina I. ʻApeto, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻi he fakataha lotú pea naʻá ne lea foki ʻi he ʻinitanetí ki he kāingalotú ʻi he ngaahi fakataha fakatakimuʻá mo e ngaahi konifelenisi fakasiteikí. Naʻá ne pehē, “Te tau lava ʻo tuʻu maʻu neongo kapau ʻoku angiangi e matangí pea ngalulu mo e kelekele ʻi hotau ʻātakaí.” Naʻe toe lea foki ʻa ʻEletā Soālesi ʻi ha fakataha lotu ne fakamafola maʻá e toʻu tupu ʻi he ʻOtu Kalipiané, ʻo fakamanatu ai kiate kinautolu “ʻoku tau fie maʻu e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí.”

Paaki