2022
ʻOku Tau Fakangatangata Nai e ʻOtuá ʻi Heʻetau Moʻuí?
ʻEpeleli 2022


“ʻOku Tau Fakangatangata Nai ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻetau Moʻuí?,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

ʻOku Tau Fakangatangata Nai e ʻOtuá ʻi Heʻetau Moʻuí?

ʻOku ʻikai ko e pīsopé pē taha kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻĪmisi
ko ha fakatātā ʻo ha matalaʻiʻakau ʻoku fuʻifuʻi

Ngaahi tā fakatātā ʻa David Green

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Māko ke hoko ko ha pīsopé, ko e taha ʻo ʻene ngaahi fuofua ʻapoinimení naʻe fakahoko ia mo Misa mo Sisitā Pena (kuo liliu e ngaahi hingoá). Naʻá na fakatou fefaʻuhi mo ha faingataʻaʻia fekauʻaki mo e ngaohikoviá. Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻena moʻui lelei fakaeʻatamaí. Naʻá na fakatou aʻusia ha ngaahi nofo-mali ne ʻikai ola lelei pea naʻá na fai hona lelei tahá ke ohi hake ha fāmili ne fakatahaʻi. Naʻe hoko e ngaahi faingataʻa ke maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻuí ko ha pole ʻo ʻenau tuʻunga moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. Naʻá na fie ʻalu ki he temipalé ka naʻe ʻikai ke na feʻunga ke maʻu ha lekomeni. Hangē naʻe ʻi ai maʻu pē ha taha ia ʻiate kinaua naʻe ʻikai ʻi ha tuʻunga fakafiemālié.

Naʻe ʻofa ʻa Mākō ʻiate kinaua, ka naʻe vave ha mahino kiate ia naʻá na fie maʻu ha tokoni lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne lava ʻo fai toko tahá.

Meʻapangó, naʻe momou e ongo Pená ke fakangofua ʻe he pīsopé ha niʻihi kehe ke tokoniʻi kinauá. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻi ai ha fakakaukau ʻi ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ko e pīsopé ʻokú ne fatongia ʻaki hono tokoniʻi e kāingalotú ʻi he ngaahi faingataʻa hangē ko ʻení. ʻIkai ngata aí, naʻe manavasiʻi ʻa Mākō naʻa ongoʻi ʻe he fāmili Pená ʻoku ʻikai ke na mahuʻinga kiate ia kapau te ne kole ha taha kehe ke tokoniʻi kinaua.

Ko ia naʻe fai ʻe Mākō e lelei taha naʻá ne lavá. Naʻá ne ʻaʻahi kiate kinaua. Naʻá ne faleʻi kinaua. Naʻá ne feinga ke fakafehokotaki kinaua ki ha kau mataotao ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí. Naʻe ʻalu ʻa Mākō mo hono uaifí ki ha ngaahi kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻo tokoniʻi kinaua ke na lavaʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga. Neongo naʻe tokoni foki mo ha niʻihi kehe ʻi he uōtí, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé ha ngaahi houa lahi mo e ongomātuʻa Pená. ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻu ʻe nimá, kuo ʻosi silaʻi kinaua, ka naʻa na kei fefaʻuhi pē mo e konga lahi ʻo e ngaahi palopalema taimi lōloa tatau ne na maʻu ʻi heʻenau fuofua ʻaʻahi atú.

ʻI he manatu ʻa Mākō ki aí, naʻá ne pehē naʻá ne fakatou maʻuhala mo e ongo Pená ki he fatongia ʻo e pīsopé. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai falala ʻa e toko tolu ko ʻení ki he kau palesiteni ʻo e Fineʻofá mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke fakahoko honau ngaahi fatongia fakalangi ke tokoniʻi ʻa e kāingalotú ʻi he ngaahi faingataʻa pehení. Ko hono olá ko ʻenau fakangatangata e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi he moʻui ʻa e ongo Pená.

Ko Hono Fakalahi ʻEtau Vīsoné mo Hotau Siakalé

ʻOku ʻikai ko ha talanoa foʻou ʻeni. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau vakai ki heʻetau pīsopé ko e taki fakalaumālie ʻo hotau uōtí. Ko e taulaʻeiki lahi pule ia ʻi he uōtí pea ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki e ngāue ʻa e Siasí ʻi he uōtí. Koeʻuhí ʻoku kau ʻi hono fatongia fakafolofolá ʻa e hoko ko ha fakamaau fakalūkufuá, ʻoku tau fie maʻu ʻene tokoní ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻui tāú pea mo e fakatomalá. ʻOkú ne fatongia ʻaki foki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI heʻene peheé, ko ia ʻoku tau faʻa fakakaukau ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu tokoni ai ʻi ha faʻahinga meʻa pē.

Ka neongo ia, ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻikai ko e pīsopé pē ʻa e tokotaha kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ke ngāue Maʻaná. ʻOku maʻu ʻe he kau tangata mo e kau fafine kehe ʻi he uōtí ʻa e mafai mo e mālohi ke maʻu ha fakahā mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku vahe ke nau tokangaʻí ʻi heʻenau ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fili e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ke nau maʻu e fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻi hono tokoniʻi kitautolú. ʻE lava foki ke fakahoko ʻa e tokoni ʻoku fie maʻú ʻe he kau ʻōfisa kehe ʻo e uōtí, kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí, pea mo ha taha pē kuo vahe ange ha fatongia ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ngāue maʻá e ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sini B. Pingihemi, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻOku maʻu ʻe he palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ha fatongia mo ha fakahā fakalangi ke tokoni ki he kāingalotú. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku vaheʻi ki ha uiuiʻi pe kuó ne maʻu ha ngāue ʻi he malumalu ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e mafai pea ʻoku ʻi ai ʻene totonu ki he fakahā ʻoku fie maʻu ke ngāue ʻi he fatongia ko iá.”1

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, pea ʻokú Ne finangalo ke fakaʻaongaʻi Hono mālohi taʻe fakangatangatá ke tāpuakiʻi kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:1). 2 Ka, “ʻoku faʻa fakafou mai ia ʻi ha taha kehe ʻokú ne feau ʻetau ngahi fie maʻú.”3 ʻI he taimi ʻoku tau fakangatangata ai ʻa kinautolu ʻoku tau falala ke tokoniʻi kitautolú, ʻe lava ke tau taʻofi mei heʻetau moʻuí ha konga lahi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e ʻOtuá ke foaki mai kiate kitautolú, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau aʻusia e ngaahi tuʻunga kuó Ne fokotuʻu ki hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21).4

Ko Hono Fakaivia ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e Kōlomu ʻo e Kaumātuʻá

Naʻe fanongonongo ʻe he kau takí ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2018, ha ngaahi liliu mahuʻinga, kau ai hono fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakafeʻiloaki ʻo e ngāue fakaetauhí ʻo fetongi ʻaki e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, pea mo e hiki hake ʻo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke tokoni ʻi hono tataki e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he uōtí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ngaahi liliu ko ʻení ʻa e fatongia ʻo e Kau Fineʻofá mo e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke “fakahoko ʻa e tefitoʻi fatongia ki hono … tokangaʻi mo fakahoko e ngāue fakaetauhí ki he kāingalotu ʻo e Siasí,”5 pea mo ngāue fakataha ke tokoniʻi e ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó ʻi he fakafekauʻaki mo e pīsopé.6

Naʻe fakataumuʻa e ngaahi liliu fakamuimuitaha ko ʻení ki he faʻunga ʻo e Siasí, ngaahi tuʻutuʻuní, mo e ngaahi polokalamá ke “tokoniʻi e ngaahi kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ke fenāpasi ʻenau ngāué. … Pea ʻoku nau fakaʻatā e pīsopé ke ne vahe ha ngaahi fatongia lahi ange ki he kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e kau palesiteni Fineʻofá, kae lava ke ne tokanga taha mo hono ongo tokoní ki honau ngaahi tefitoʻi fatongiá.7

Maʻá e Kau Pīsopé: Ko e Mālohi ʻo e Fatongia Fakalangí

Koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha ngaahi fatongia ko e pīsopé pē te ne lava ʻo fakahokó, ʻe lava ke hoko ʻa hono maʻu ʻo e kau palesiteni Fineʻofá mo e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá kuo fakaivia ke tokoní,a ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ki he kau pīsopé mo e kāingalotu faingataʻaʻiá.

Hangē ko ʻení, ko e pīsopé pē ʻe lava ʻo hoko ko ha fakamaau fakalūkufua ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻui tāú. Ko e meʻa tatau pē, ko ia toko taha pē ʻokú ne fatongia ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e foaki ʻaukaí mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e uōtí. ʻOkú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi he uōtí pea he ʻikai lava ʻo taʻetokanga ki hono ngaahi fatongia ki he toʻu tangata kei tupu haké.

Ko e malava ko ia ke vahe ha ngāué ko ha tāpuaki ia ki he pīsopé pea pehē ki he kāingalotu ʻo e uōtí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku fie maʻu ke hoko ʻa e pīsopé ko ha tokotaha taukei ʻi he vahe fatongiá, ka ʻikai ʻe mafasia ʻi he mafatukituki ʻo hono ngaahi fatongiá pe taʻefiemālie ʻi he vakai ki he lahi ʻo e ngaahi fatongia ʻoku teʻeki vahé.”8

Naʻe pehē ʻe Sisitā Leina I. ʻApeto, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻOku fie maʻu ke mahino ki he pīsopé ʻoku ʻikai hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakasiʻia hono fatongiá.”9 Ka neongo iá, ʻe hanga ʻe hono fakaafeʻi e niʻihi kehé ke tokoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ʻo langaki mo tāpuekina kinautolu ʻi he ngaahi faingamālie ke ngāué. Ko e ola ia ʻo e ngāue ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí pea mo Hono mafai ke tāpuakiʻi e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo ha ngaahi matalaʻi ʻakau ʻoku fuʻifuʻi

Maʻá e Kau Takí: ʻOku Fakahoko Fēfē Ia?

ʻOku meimei ke mamata e kāingalotú mo e kau takí ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he ngaahi uooti kuo maʻu ai ʻe he kāingalotú e vīsone ʻo e ngāue fakaetauhí pea mo e meʻa ʻoku fengāueʻaki lelei ai e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá pea mo e pīsopé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pingihemi, “Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke ʻosi ngāue fakataha e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi he ngaahi fie maʻu ʻa e kāingalotu ʻoku nau aleaʻi ʻi he taimi ʻoku nau fakafekauʻaki ai ʻi he ngāue fakaetauhí.” Pea te nau fakataha leva mo e pīsopé ke ʻilo ʻene ngaahi fakakaukaú mo maʻu ha ngofua ki he ngaahi palani ke tokoní.”10

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ngāue fakaetauhi ai ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí, ʻoku lava lelei ʻa e ngāué. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uolotā F. Konisālesi ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko e ngāue fakaetauhí ko e taimi ia ʻoku ngāue ai ʻa e ongoongoleleí. Ko hono feau e ngaahi fie maʻu ʻa e mēmipá ʻoku ʻikai ko ha ngāue pē ia ʻa e kau palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e Fineʻofá, ʻo hangē pē ko e ngāue ʻa e pīsopé.”11

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pingihemi, “Ko e ngāue fakaetauhí ʻa e kī ki hono fakakakato ʻo e ngaahi fie maʻú mo fakahoko e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Ko e ngāue fakaetauhí ko hono fakaafeʻi ia ʻo e kakaí ke nau haʻu kia Kalaisi pea fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia ʻi he temipalé. Ko e ngāue fakaetauhí ko e founga ia ʻoku tau ʻiloʻi ai e ngaahi fie maʻu mo e mālohinga ʻo e kāingalotú ʻi heʻetau poupouʻi kinautolu ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo moʻui fakafalala pē kiate kitá.12

ʻIkai ko e Ngataʻangá

Hili ha taimi nounou mei hono tukuange ʻo Mākō ko ha pīsopé mo e tō mai e mahaki fakaʻauhá. Naʻe mole e ngāue ʻa Misa Pená, pea naʻe tofanga ai e fāmilí ʻi ha tuʻunga faingataʻaʻia fakaeloto mo fakapaʻanga foʻou. Hili e faleʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí pea mo e tohi tuʻutuʻuni kuo fakaleleiʻí,13 naʻe takimuʻa e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻa ʻa Pená ʻi he fekumi ki ha ngaahi founga fakalaumālie ke tokoniʻi ai kinautolu. ʻI he talatalaifale ʻa e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e pīsope foʻoú, naʻe ueʻi ia ke ne vahe ʻa Mākō ke tokoni kia Misa Pena.

Naʻe ʻosi ʻi ai pē ʻa e vā fetuʻutaki mahuʻinga ʻo e fefalalaʻakí. Pea ʻi he fatongia naʻe vahe ange ʻi he mafai ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe lava ke fakafalala ʻa Mākō ki hono maʻu ʻo e fakahā te ne fie maʻu ke tokoní.14

Naʻe pehē ʻe Mākō, “ʻE pehē ʻe ha niʻihi ʻoku ngali kehe hono kole mai ke u tokoni kia Misa Pena hili haʻaku fakaʻaongaʻi ha taimi lahi mo kinautolu ko ha pīsopé. Ka kuo hoko ʻa e ngāue ko ʻení ko ha aʻusia mahuʻinga kiate au. Ko ha fatongia ia mei he ʻEikí ke tokoni ki hono fakahoko ʻEne ngāué. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku lava ʻo tokoni ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hono fakamaʻamaʻa e ngaahi kavenga ʻa e fāmili Pená kae pehē foki ki he pīsopé.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻInitaviu mo ʻEletā Walter F. González mo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, Mē 2021.

  2. Vakai, Thomas S. Monson, “Fakakaukau ki he Ngaahi Tāpuakí,” Liahona, Nōvema 2012, 89.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 100.

  4. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hono Moʻui Fiefia ʻaki e Ongoongoleleí,” Liahona, Nōvema 2014, 121–22.

  5. Jeffrey R. Holland, fakataha takimuʻa ʻo e konifelenisi lahí, ʻEpeleli 2018.

  6. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 7.1.4.1; 8.2.2; 9.2.2, ChurchofJesusChrist.org

  7. Ronald A. Rasband, “Behold! Ko Ha Kau Tau ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 59; vakai foki, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 7.1.

  8. Dallin H. Oaks, “Bishop, Help!,” Ensign, May 1997, 22.

  9. ʻInitaviu mo ʻEletā Walter F. González mo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, Mē 2021.

  10. Interview, May 2021; vakai foki ki he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 21.4.

  11. Interview, May 2021.

  12. Interview, May 2021.

  13. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 22.6.2.

  14. Vakai, Quentin L. Cook, “Kau Pīsope—Kau Tauhisipi ʻi he Tākanga ʻa e ʻEikí,” Liahona, Mē 2021, 59–60.

Paaki