2022
Ko e Tali ʻi he Ngoué
ʻEpeleli 2022


“Ko e Tali ʻi he Ngoué,” Liahona, ʻEpeleli 2022.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ko e Tali ʻi he Ngoué

Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi ia ʻi he kamataʻangá, ka naʻe ʻi muʻa pē ʻiate au ʻa e tali ki heʻeku lotú.

ʻĪmisi
ongo fafine Kōlea ʻokú na tangutu fakataha

Fakaʻaongaʻi e taá ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí (toʻomataʻú, mo Sisitā Limi ʻi toʻohemá)

Ne u toki tō mo ha kau faifekau ʻi he Siteiki Senisū Kōleá ha ngoue matalaʻiʻakau ʻi he hūʻanga ki hoku ʻapi nofoʻangá. ʻI ha pongipongi ʻe taha kimuʻa peá u ʻalu ki heʻeku ngoué, naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi au ke u fakaʻaongaʻi e ngoué ke maʻu ha kaungāmeʻa foʻou naʻe mateuteu ke fanongo ki he ongoongoleleí. Lolotonga ʻeku ngāue ʻi he ngoué he ʻaho ko iá, ne fakaofi mai ha fefine.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou fekumi ki he siasi ʻoku ʻi ʻolunga ʻi ha falekoloa ofi mai pē. ʻOkú ke ʻiloʻi e feituʻu te u lava ʻo maʻu ai iá?”

Naʻá ku tali ange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ʻa e siasi ko iá.”

Naʻe hoko atu ʻene fonongá ka naʻá ne foki mai hili ha miniti ʻe 30 mei ai.

Naʻá ne pehē mai, “Kuó u fanongo ʻoku ʻi ai ha siasi ofi mai heni. Naʻá ku toki hiki mai ki hoku ʻapi nofoʻanga totongí ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí, pea ʻoku ou fekumi ki ha lotu ke u ʻalu ki ai.”

Ne u ofo ʻi he meʻa ne u fakatokangaʻi ʻi he mōmeniti ko iá. Ko e tali ia ki heʻeku lotú. Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne hiki mai ki he fungavaka tatau ʻo e fale nofo totongi naʻá ku nofo ai mo hoku husepānití.

Naʻá ma fetaulaki ʻi he ʻaho hono hokó ʻi ha feituʻu ʻataʻata ʻi mui he ngoué. Ne laka hake ʻi he houa ʻe tolú ʻa ʻeku fevahevaheʻaki mo Limi Pou Nemi ʻema moʻuí. ʻI heʻeku talangofua ki ha ueʻi mālohi ne u maʻu, naʻá ku vahevahe ai ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi tui fakalotu ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku fakamatala ange foki fekauʻaki mo e houalotu sākalamēniti naʻá ma fakahoko ʻi homau ʻapí lolotonga e mahaki fakaʻauha COVID-19. Naʻá ku fakaafeʻi leva ia ki homau ʻapí ke kau fakataha mo kimautolu. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene palōmesi mai ʻe haʻú.

Ne ma akoʻi ʻa Sisitā Limi fekauʻaki mo e fakatomalá pea mo e ʻuhinga ʻo e ongo fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití. Ne ma vahevahe ange foki ha ngaahi veesi mei he Tohi Tapú fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e “fanauʻi ʻi he vai pea mo e Laumālié” (Sione 3:5).. Naʻe ongo kiate ia ʻa e Laumālié.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sisitā Limi ʻene houngaʻia ke ako fekauʻaki mo e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Hili ʻene fanongo ki he ngaahi lēsoní mei he kau faifekau taimi kakató, naʻe papitaiso ia ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻAokosi 2020.

Lolotonga ʻene fuofua houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ne fakamoʻoni naʻá ne lotu ke maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi hono ʻēlia foʻoú. ʻI he ʻaho ne ma fetaulaki aí, naʻá ne lotua foki mo e siasi ke maʻulotu aí.

ʻOku ou fakafetaʻi naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻema ongo lotú peá Ne tāpuakiʻi au ʻaki ha faingamālie ke maʻu ha kaungāmeʻa pea vahevahe e ongoongoleleí mo ia.

Paaki