2022
Ko e Fuofua Ongo Faifekau Sisitaá
Sune 2022


Fakakomipiuta Pē: Ngaahi Talanoa mei he Kau Māʻoniʻoní, Vōliume 3

Ko e Fuofua Ongo Faifekau Sisitaá

Ko ha konga ʻeni naʻe toʻo mei he vōliume 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia naʻe tuku atu ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 2022.

ʻĪmisi
‘Īnesi Naite mo Sieni Pilimiholo

ʻI he fakaofi atu e vaka ʻo e taʻu uofulu mā taha ko ʻInesi Naité ki he taulanga ʻo Livapulu, ʻIngilaní, naʻá ne fakatokangaʻi atu hono tuongaʻane lahi ko Uiliamí ʻi he uafú, ʻoku tatali ʻi ha haʻofanga ʻo ha kau faifekau. Ko e ʻaho 22 ia ʻo ʻEpeleli, 1898. Naʻe haʻu ʻa ʻĪnesi mo hono hoa ngāue ko Sieni Pilimiholó ki he Misiona Pilitāniá ko e ongo fuofua fefine tāutaha ne vaheʻi ko e “ongo faifekau fefine” maʻá e Siasí. Hangē pē ko Uili mo e kau faifekau kehé, naʻa nau malanga ʻi he ngaahi fakatahaʻanga he halá mo ō ki he matapā kotoa ʻo fakamafola ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.1

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe ngāue fakafaifekau lelei ai ʻa Luʻisa Pālati, Susa Keiti, mo ha kakai fefine mali kehe, fakataha mo honau ngaahi husepānití, neongo naʻe ʻikai ha uiuiʻi fakaʻofisiale ke ngāue fakafaifekau. ʻIkai ngata aí, ka naʻe hoko ʻa e kau taki ʻi he Fineʻofá mo e Kautaha Mutuale Fakalakalaka ʻa e Kau Finemuí [ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Kau Finemuí], ko ha kau ʻamipasitoa lelei ki he Siasí ʻi he ngaahi feituʻu hangē ko e Fakaʻaliʻali ʻa Māmani ʻi he 1893. Pea kuo maʻu ʻe ha kau fafine kei talavou mo teʻeki mali tokolahi ha aʻusia faiako mo taki ʻi he ngaahi fakatahaʻanga YLMIA, ʻo teuteuʻi ai kinautolu ke malanga ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá.2

Hili ʻena feʻiloaki mo Uilí, naʻá ne lue mo ʻĪnesi pea mo Sieni ki he hetikuota ʻo e misioná, ko ha fale fungavaka fā naʻe nofo ai e Kāingalotú talu mei he taʻu 1850 tupú. Naʻá na fetaulaki ai mo Palesiteni Mekimālini. Naʻá ne talaange, “ʻOku ou loto ke mahino kiate kimoutolu takitaha kuo uiuiʻi mai kimoutolu ki heni ʻe he ʻEikí.” ʻI heʻene leá, ko e fuofua taimi ia naʻe ongoʻi ai ʻe ʻĪnesi e fatongia maʻongoʻonga kuo hilifaki ʻi hono umá.3

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne kaungā fononga mo Sieni mo Palesiteni Mekimālini mo ha kau faifekau kehe ki ʻOluhemi, ko ha kolo ngaohiʻanga koloa ʻi he fakahahake ʻo Livapulú. ʻI he efiafí, naʻa nau tuʻu takatakai ai ʻi ha tuliki hala femoʻuekina, ʻo fai ha lotu, mo hivaʻi ha ngaahi himi kae ʻoua kuo fakatahataha mai kiate kinautolu ha kakai tokolahi. Naʻe fanongonongo ʻe Palesiteni Mekimālini ʻe fakahoko ha fakataha makehe ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻá ne fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke haʻu ʻo fanongo ki he malanga mei he “kau fafine Māmonga moʻoni.”

ʻI heʻene lea ʻaki ʻení, naʻe ongoʻi puke ʻa ʻĪnesi. Naʻá ne manavasiʻi ke lea ki ha fuʻu kakai tokolahi. Ka ʻi heʻene tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kau faifekaú ʻi honau tatā siliká mo e suti ʻuliʻulí, naʻe teʻeki ʻaupito ke ne laukau ʻaki lahi ange ʻene hoko ko ha Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.4

ʻI he efiafi hono hokó, naʻe tetetete ʻa ʻĪnesi ʻi heʻene talitali ki he taimi ke lea aí. Koeʻuhí kuo fanongo ʻa e kakaí ki ha ngaahi loi fakalilifu fekauʻaki mo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí, naʻa nau fie ʻilo kiate ia mo e kau fafine kehe ne nau lea ʻi he fakatahá. Naʻe muʻaki lea ki he haʻofangá ʻa Sala Noela mo Kalolaine Sāmita, ko e uaifi mo e tuofefine ʻi he fono ʻo ha taha ʻo e kau faifekaú. Naʻe lea leva ʻa ʻĪnesi neongo ʻene ilifiá, peá ne ʻohovale ʻi heʻene fakahoko lelei iá.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo vaheʻi ʻa ʻĪnesi mo Sieni ke na ngāue ʻi Selitenihami. Naʻá na ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapi mo toutou fakamoʻoni ʻi he ngaahi fakatahaʻanga he veʻehalá. Naʻá na tali foki ha ngaahi fakaafe ke talanoa mo ha kakai ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻe tokangaʻi lelei pē kinaua ʻe he kau fanongó, neongo naʻe faʻa manukiʻi kinaua ʻe ha taha pe tukuakiʻi ʻokú na loi.

Naʻe fakaʻamu ʻa ʻĪnesi mo Sieni ke sio ki he ngāue fakafaifekau ʻa ha kakai fefine tokolahi ange. Naʻá na lipooti ki he kau taki fakamisioná ʻo pehē, “ʻOkú ma ongoʻi ʻoku tāpuakiʻi kimaua ʻe he ʻEikí ʻi heʻema ngaahi feinga ke fakafiemālieʻi ʻa e loto-tāufehiʻá mo fakamafola ʻa e moʻoní. ʻOkú ma falala ʻe fakangofua ha tokolahi ʻo e kau finemui moʻui taau ʻi Saioné ke nau maʻu ʻa e faingamālie tatau ʻokú ma maʻu he taimi ní, he ʻoku ma ongoʻi te nau lava ʻo fakahoko ha lelei lahi.”5

Paaki