2022
Fili ʻa e ʻEikí mo ʻEne Palōfitá
Sune 2022


“Fili ʻa e ʻEikí mo ʻEne Palōfitá,” Liahona, Sune 2022.

Fili ʻa e ʻEikí mo ʻEne Palōfitá

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe tokanga lahi ange ki ai ʻa e kau palōfitá ka ko hono tataki e fānau ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Russell M. Nelson, mo e ʻīmisi sioʻata fakalanulanu ʻo e Tamaí mo e ʻAló ʻi mui

ʻOku ʻi ai ha momeniti mahuʻinga ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻoku hangē ko e ngaahi momeniti lahi ʻi he lekooti ko iá, kuó ne ngaohi maʻu pē ke u kiʻi mālōlō ʻo fakakaukauloto. Naʻe hoko ia hili hono tataki ʻe Mōsese ʻoku ʻikai hano tataú mo hono fetongi mateaki kei siʻi ko Sōsiuá.

Neongo ʻa e ngaahi mana ʻi he tafaʻaki kotoa pē mo e tokoni fakalangi ʻi heʻenau feinga ke toe maʻu ʻa e ngaahi fonua ʻo ʻenau ngaahi tamaí, ka naʻe valokiʻi ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau tali ʻa e ngaahi tōʻonga fakahīteni ne angamaheni ki ai ʻa kinautolu ne nofo ʻi he ngaahi fonua ko iá.

“Pea naʻe fai kovi ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí], pea naʻa nau tauhi ʻa Peali:

“Pea naʻa nau liʻaki ʻa [e ʻEiki] ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia naʻá ne ʻomi ʻa kinautolu mei he fonua ko ʻIsipité, ʻo nau muimui ki he ngaahi ʻotua kehe, ʻi he ngaahi ʻotua ʻo e kakai naʻe nofo takatakai ʻiate kinautolú, ʻo nau punou hifo ʻa kinautolu kiate kinautolu, ʻo fakatupu ʻa e houhau ʻo [e ʻEikí]” (Fakamaau 2:11–12).

Ka neongo ʻene houhaú, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa e manavaʻofá ʻaki hano fokotuʻu hake ha “kau fakamaau, ʻa ia naʻe fakamoʻui ʻa kinautolu mei he nima ʻo kinautolu naʻe maumauʻi ʻa kinautolú” (Fakamaau 2:16). Ko e tokotaha maʻongoʻonga taha ʻi he kau fakamaau kotoa ko iá ko Samuela. Naʻe ui ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene kei tamasiʻi siʻi peé, pea naʻe ola lelei ʻene hoko ko e fakamāú pea naʻe hikinimaʻi ia ʻe ʻIsileli kotoa “[ke hoko] ko e palōfita ʻa [e ʻEikí]” (1 Samuela 3:20).

Naʻe hangē naʻe toe tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tōʻonga ʻa e kakai ʻIsilelí, ʻi heʻenau toe foki ʻo poupouʻi ʻa e tuʻunga taki fakaepalōfita kakato naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻí—pea ʻikai ke nau fie maʻú—talu mei he pekia ʻa Sōsiuá. Pea hono ʻikai liliu lahi ai honau ngaahi monuú ʻi heʻenau foki ko ʻeni ki he tuʻunga taki fakaepalōfitá.

ʻI he malumalu ʻo e takimuʻa ʻa e palōfita mo e fakamaau ʻa Samuelá, naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻaki ʻa e “mana lahi” ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí (1 Samuela 7:10). ʻI he hisitōliá, ʻi he muimui ʻa ʻIsileli ki he faleʻi ʻa Sihová ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, naʻe muiaki mai ai ʻa e ikuná mo e tuʻumālié.

Ka naʻe faifai pē—pea ʻoku fakaofo kiate au ʻa e konga ko ʻení—naʻe fakaʻau ke ongosia ʻa ʻIsileli ʻi he fakamaau ʻa Samuelá. Naʻa nau pehē kuo fakaʻau ke motuʻa mo ʻosi e taimi ʻo ʻene tuʻunga fakatakimuʻá. Ko hono moʻoní, naʻe talaange ʻe he kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí kiate ia, “kuó ke motuʻa” (1 Samuela 8:5). Pea, ʻi heʻenau fakakaukaú, naʻe pehē foki mo e tuʻunga ko ia ʻo ha fakamāú, neongo kapau ko ha palōfita foki ia. Kuo taimi ke fakafisingaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fakalotu ʻoku ʻikai fenāpasi mo e taimi ko iá pea fakaʻaongaʻi e ngaahi founga manakoa ange ʻo e māmaní. Kuo taimi leva ke ʻi ai ha tuʻi.

Naʻa nau kalanga, “fakanofo ha tuʻi moʻomautolu ke ne fakamaauʻi ʻa kimautolu ʻo hangē ko e ngaahi puleʻanga kotoa pē” (1 Samuela 8:5), mo ha lēsoni ʻoku totonu ke tau tokanga ki he meʻa ʻoku tau fakaʻamu ki aí, he mahalo ʻe hoko ia. ʻI he lotu ʻa Samuela ʻo kau ki he kole ko ʻení, naʻe fakahā ange ʻe Sihova, “ʻOku teʻeki ai te nau siʻaki koe, ka kuo nau siʻaki au, ke ʻoua naʻá ku pule kiate kinautolu” (1 Samuela 8:7).

Ko e moʻoni, hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi ʻolungá, ʻoku ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni ke fakahaaʻi ai ʻe ʻIsileli ʻenau taʻetokaʻi kia Sihova mo ʻEne kau palōfitá.

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Samuela, “Hangē ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo nau fai atu talu ʻa e ʻaho ʻa ia ne u ʻomi ai ʻa kinautolu mei ʻIsipité, ʻio ʻo aʻu ki he ʻahó ni, ʻa ia kuo nau liʻaki au, pea tauhi ʻa e ngaahi ʻotua kehé; ʻoku pehē ʻenau fai kiate koé” (1 Samuela 8:8). Pea naʻe fakahaaʻi fakahangatonu ʻe he ʻEikí kiate ia ʻa e fakamaau totonú, ʻo folofola kiate ia ke “tokanga ki honau leʻó” (1 Samuela 8:9) ka ke fakatokanga ki he kakaí ʻa e ngaahi founga ʻo e ngaahi tuʻi taʻemāʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Ko hono tāpuakiʻi ʻe Samuela ʻa Saulá

Tāpuakiʻi ʻe Samuela ʻa Saula, English School (19th Century), Look And Learn / Bridgeman Images

ʻI he talangofua ʻa Samuelá, naʻá ne kikiteʻi ʻa hono ngāue hala ʻaki ʻo e mālohí mo e ngaahi fakamanamana ki he fāmilí mo e koloá. ʻI heʻene talaki ki ʻIsileli kuo tali ʻa ʻenau fakaʻamú, naʻá ne fakatokanga ʻi he kikite:

“Te mou tangi kalanga ʻi he ʻaho ko iá, ko e meʻa ʻi he tuʻi ʻa ia kuo mou fili moʻomoutolú; pea ʻe ʻikai ongoʻi ʻa kimoutolu ʻe [he ʻEikí] ʻi he ʻaho ko iá.

“Ka naʻe ʻikai tui ʻa e kakaí ki he leʻo ʻo Samuelá, pea naʻa nau pehē, ʻIkai, ka te mau maʻu ha tuʻi ke pule kiate kimautolu;

“Koeʻuhí ke mau tatau foki mo e ngaahi puleʻanga [kotoa pē]; pea ke fakamāuʻi ʻa kimautolu ʻe homau tuʻí, pea ke ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimautolu, ke fai ʻemau ngaahi taú” (1 Samuela 8:18–20).

Ko e meʻa fakamamahi hení he kuo ʻosi ʻi ai honau tuʻi naʻe muʻomuʻa ʻiate kinautolu ʻo tau maʻanautolu. Ko Sihova Ia, ko e Tuʻi ʻo e kakai kotoa pē, ka ne ʻikai ke nau toe loto ke puleʻi kinautolu ʻe Sihova. Ne ʻikai ke nau toe fie maʻu Ia ke Ne fai ʻenau ngaahi taú. Pea fakatatau mo e kaveinga ʻo e ngaahi lēsoni lahi ʻi he hisitōliá, ne hoko ha ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻi he taimi naʻe fuʻu tōmui ai ke fakaʻehiʻehi meiate kinautolú. Naʻe tangilāulau ʻa e kakaí kimui ange, “Kuo mau fakalahi ʻaki ʻemau ngaahi angahala kotoa pē ʻa e koví ni, ke kole ʻa e tuʻí moʻomautolu” (1 Samuela 12:19).

Ngaahi Fakatauele ʻo e Māmaní

Hangē ko ia ko hono fakamatalaʻi mahino ko ia ʻo e kau mēmipa ʻo e fale tatau ko ʻeni ʻo ʻIsilelí, kuo fekauʻi ai kitautolu ke ʻoua naʻa tau tatau pē mo e kakai kehé, ke ʻoua naʻa tau hangē pē ko e māmaní. Kae hangē ko e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga ʻo Samuelá, ʻoku tau fehangahangai mo e tākiekina mālohi ʻo e fakatauele ke tau tatau pē mo e kakai ʻi he ngaahi founga maʻulalo ange ko iá, ʻa kinautolu ʻoku fakahoko ʻa e ʻulungaanga pe tui fakamāmani ʻoku manakoa he taimi ko iá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi fakatauele ʻo e māmaní—kau ai e ngaahi meʻa fakafiefiá, mafaí, fakahikihikí, paʻangá, mo e tuʻunga māʻolunga ʻo e māmaní. Ka ko e taimi ní, kuo ʻikai toe ʻaonga ʻa e ngaahi meʻa ne nau faʻa poupouʻi kitautolú. ʻIkai ngata aí, ʻoku tuʻuaki ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki ʻo e māmaní ʻe he tekinolosiá pea vikia ia ʻe he mītiá ʻo fuʻu tōtuʻa, ʻo malava ai ke aʻu ki he meimei ʻapi mo e tukui kolo kotoa pē.”1

Pea ko e hā nai ha niʻihi ʻo e ngaahi “meʻa fakatuʻutāmaki ʻo e māmaní”? Vakavakai holo. Ko e tui pē ki he kakai ʻiloá koeʻuhi pe ko e kakai ʻiloa kinautolú, koloa fakatuʻasinó, siokitá, mo e niʻihi ʻo e ākenga ʻo e valá—ʻa ia ʻoku hā ngali leleí—ʻoku nau fakatuʻutāmaki ki heʻetau ongoʻingofua fakalaumālié he taimi kotoa pē ʻoku tau sio ai he televīsoné, fai ha fekumi ʻi he ʻinitanetí, pe hū ki tuʻa ʻi he matapaá.

Kuo ui kitautolu ke tau fakamāvahevaheʻi kitautolu mei he faiangahalá (vakai, ʻAlamā 5:57) pea ke tau hoko ko ha meʻa fakatupu fakalaumālie ki he māmaní kae ʻoua naʻa holoki fakalaumālie kitautolu ʻe he māmaní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sione Teila (1808–87) “Ko e taimi ʻoku pehē mai ai ʻe he kakaí kiate kitautolu, ʻʻoku ʻikai ke mou hangē ko kimautolú,’ te tau tali ange ʻo pehē ʻʻoku mau ʻiloʻi ia; ʻoku ʻikai ke mau fie hoko ʻo pehē.’ ʻOku mau loto ke hangē ko e ʻEikí, ʻoku mau fie maʻu ke maʻu ʻEne ʻofá mo e fakalaloá pea fakahoifua kiate Ia pea mo fakahaaʻi, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ʻi ha meʻa pau naʻe hoko, ʻKo homau ʻOtuá ʻa e ʻEikí, ko homau fakamaau mo homau tuʻi, pea te Ne pule kiate kimautolu.’”2

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ke “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:10). ʻOku tau maʻu ha tokoni ʻi he ngāue ko iá. He neongo ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani puputuʻu, fakakikihi, mo moveuveu, ka koeʻuhí ko e fakahinohino fakalangí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau “moʻui taʻekau atu ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní” (Mōsaia 27:31).

Ko e Hala ki he Maluʻangá

ʻĪmisi
tā fakakulupu fakaofisiale ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, 2018

ʻOku mau fakahā ki māmani ʻi he mālohi ʻo ʻemau ngāue fakaeʻaposetoló, ʻoku tataki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻe he kikite, tangata kikite mo e fakahā.

ʻI heʻeku ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha meimei taʻu ʻeni ʻe tolungofulu, te u lava ke fakamoʻoni atu ko e kau tangata poto ʻoku nau tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau maʻu ha mahino lahi ki he ngaahi meʻa fakaeangamaʻa mo fakasōsialé ʻo lahi ange ia ʻi ha faʻahinga faʻunga fakakaukau poto kuo fakatahatahaʻi ʻi he māmaní. ʻOku ʻomi ʻe heʻemau moʻuí, fefonongaʻakí, mo e puipuituʻá ha vakai ki he māmaní ʻoku tokosiʻi ha niʻihi te nau aʻusia.

ʻI he taimi ʻoku mau fakatahaʻi ai ʻa e aʻusia fakalūkufua ko iá mo homau fatongia fakaeʻaposetoló, ʻoku mau lava pea ʻoku mau fakahā ki māmani ʻoku tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻe he kikite, tangata kikite, mo e fakahā. ʻE tataki ʻe he maama ʻoku haʻu mei he fakahinohino fakalangi ko iá ʻa ʻIsileli ʻo onopōní ʻi he ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo ha māmani fakapoʻuli.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e taimi kotoa pē ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku fili ai ke fakatoloi hano muimuiʻi ha akonaki fakalaumālie pe te u fakakaukau ʻoku ʻikai ʻuhinga mai ia kiate au, ne u ʻilo ai kuó u ʻi he hala fakatuʻutāmaki. Ko e taimi kotoa pē kuó u fakafanongo ai ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá, ongoʻi hono fakapapauʻi mai ia ʻi he lotu, pea muimui leva ki ai, ne u ʻilo kuó u laka atu ki he malú.”3

ʻOku ʻikai ha hohaʻa lahi ange ʻa e kau palōfitá ka ke tataki e fānau ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia te Ne ʻave kinautolu ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai maʻá e kau loto-fiemālie mo talangofua he kuonga muʻá. Ka ʻoku fakatuʻutāmaki ki heʻetau moʻuí ke fakatoloi ʻetau talangofua ki he faleʻi fakaepalōfitá pe fakasītuʻaʻi ia.

Naʻe hokosia e taimi ke fakatomala ai ʻa e kakaí kimuʻa pea tuki ʻe Noa ʻene fuofua foʻi faʻó ki hono foʻu ʻo e ʻaʻaké. Naʻe hokosia e taimi ke manatuʻi ai ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí ʻenau fuakava mo Sihová kimuʻa pea hifo ʻa Mōsese mei he Moʻunga Sainaí ʻo maumauʻi e ongo maka lafalafá. Naʻe hokosia e taimi ke fakafisingaʻi ai ʻe he kakai ʻi he kuonga ʻo Samuelá ʻa e fakakaukau ki ha tuʻí kimuʻa ʻi he fakatokanga ʻa Samuela kiate kinautolu fekauʻaki mo ʻenau fiemaʻu taʻefakapotopotó.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ʻo fekauʻaki mo ʻEne kau paní:

“Ke ke tokanga ki heʻene ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé, ʻo ka ne ka maʻu ia, pea ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni kakato ʻi hoku ʻaó;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–5).

Ko ha Palōfita maʻa Hotau Kuongá

ʻĪmisi
Ko e feʻiloaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo ha niʻihi kehe mo e Kāingalotu ʻi Hongo Kongo, Siaina

Naʻe fakafeʻiloaki ʻa Palesiteni Nalesoni mo ʻEletā Hōlani, fakataha mo hona ongo uaifí mo e Kāingalotu ʻi Hongo Kongo, Siainá, ʻi he ʻaho 21 ʻo ʻEpeleli 2018, ko ha konga ʻo ha ʻaʻahi fakaetauhi ki ha fonua ʻe valu.

Faitā ʻa Pitipat WongPraSert

Hangē ko Samuelá, ko e kau palōfita, tangata kikite mo maʻu fakahā ʻo e kuonga ní, ko e kau tangata poto, ʻa ia ko ha konga lahi ʻe toki lava pē ke maʻu ʻi he fakaʻau ke taʻu motuʻa angé. ʻOku taʻu 97 ʻa Palesiteni Lāsolo Melioni Nalesoni. ʻI heʻetau toe vakaiʻi ʻene takimuʻa fakalaumālié, ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku tau maʻu ha palōfita ʻi ʻIsileli. Fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo ʻene faleʻi mo e fakahinohino ʻofá:

  • Kuo ui kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau “fakatupulaki [hotau] ivi malava fakalaumālie ke maʻu ha fakahaá,” ʻo fakatokanga “he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino, fakafiemālie, mo e ivi tākiekina maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”4

  • Kuó ne tataki ʻa e Siasí ʻi hono fakahoko “ha founga foʻou mo māʻoniʻoni ange ki hono tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé.”5

  • Kuó ne tataki kitautolu ʻi he uhouhonga ʻo ha mahaki fakaʻauha, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau feangai mo ha “Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi , kae poupou ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi fakakoló, fakauōtí, mo fakasiteikí.”6

  • Kuó ne tukutaha ʻetau moihū he Sāpaté ʻi he sākalamēnití mo hotau ʻulungaanga he Sāpaté ki hono tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní.7

  • Kuó ne fakavaveʻi e ngāue fakatemipalé, ʻo fanongonongo ai hono langa ʻo ha ngaahi temipale foʻou ʻe 80 tupu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • Kuʻó ne kole mai kiate kitautolu “ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí,” ʻo palōmesi mai “ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo teʻeki ai ke tau mātāʻia hano tatau.”8

  • Kuó Ne kole mai ke tau “foua e mālohi ivi fakamālohia ʻo e fakatomala fakaʻahó—ʻo fakahoko mo toe kiʻi lelei ange ʻi he ʻaho takitaha.”9

  • Kuó Ne poupouʻi e Kāingalotú ke “Fanongo kiate Ia,” ʻa ia “ko e sīpinga ia ki he lavameʻá, fiefiá, mo e nēkeneka ʻi he moʻui ko ʻení.”10

  • Kuó Ne tuku mai ha fanongonongo ʻo e taʻu uangeaú ki he māmaní, ʻo fakaafeʻi e taha kotoa ke nau ʻiloʻi “ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí” pea “ʻoku fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa Hono finangalo ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeiná.”11

  • Kuó ne fakaafeʻi ʻa e Kāingalotú ke nau “tali ʻa e kahaʻú ʻi he tui” ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne “fakaava ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.”12

Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku sio atu e kau palōfitá ki muʻa. ʻOku nau vakai ki he ngaahi fakatuʻutāmaki faingataʻa kuo tuku pe ʻe tuku mai ʻe he filí ʻi hotau halá. ʻOku tomuʻa ʻiloʻi foki ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki mo e ngaahi faingamālie ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻoku fakafanongo ʻi he loto fakamātoato ke talangofuá.”13

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Palesiteni Nalesoni ke hoko “ko ha tangata leʻo ʻi he tauá” (2 Ngaahi Tuʻi 9:17) maʻa hotau kuongá:

Ko ha palōfita ʻokú ne ui kitautolu

Ke tuku ke ikuna ʻa e ʻOtuá

Pea ke tānaki ʻa ʻIsileli

ʻI he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.14

ʻOku tau hiva loto-vēkeveke ʻaki ʻa e himi “ʻIsileli, ʻIsileli, ʻOku Ui ʻa e ʻOtuá.”15 ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻofa ke tau tali ʻa e ui ko iá ʻo hangē ko e tamasiʻi ko Samuelá ʻi he ʻamanaki ke ne hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene matuʻotuʻa angé: “[ʻEiki] ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí” (1 Samuela 3:9; vakai foki veesi 10).

Paaki