2022
Ngaahi Lotu ʻi Peluú
Sune 2022


“Ngaahi Lotu ʻi Peluú,” Liahona, Sune 2022.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ngaahi Lotu ʻi Peluú

ʻI he taimi naʻe lotua ai au ʻe he faifekau taimi kakató ʻaki hoku hingoá, naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku punou hono ʻulú ʻo lotu

Naʻá ku akoʻi ʻa e lea faka-Pilitāniá ʻi ha taʻu ʻe taha ko ha lea fakafonua hono ua ʻi he Universidad de Piura, ʻi Piula, Pelū. Ko Piulá ko e kolo hetikuota ia ki he Misiona Peru Piura.

Naʻe nofo ʻa e palesiteni fakamisioná, Seti Loulei, mo hono uaifi ko Lisá ʻi hoku uōtí. Naʻá na kole mai ke u akoʻi ha ngaahi kalasi lea faka-Pilitānia ki he kau faifekau ʻoku ngāue ʻi Piulá. Naʻá ku tali ia.

ʻI hono fakaʻaongaʻi e polokalama ako lea faka-Pilitānia ʻa e Siasí, ne u fakataha ai mo ha ngaahi kulupu kehekehe ʻo e kau faifekaú ʻi he ʻōfisi misioná ke akoʻi kinautolu ʻi he lea faka-Pilitāniá. Ko ha aʻusia fakalaumālie maʻongoʻonga ia kiate au ke u ngāue mo maheni mo e kau faifekau mei ʻAmelika Tonga mo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe lelei taha e ngaahi hoʻatā he lolotonga e uiké koeʻuhí he naʻe lōngonoa ʻa e koló ke fai ha ngāue fakafaifekau kae ʻoua kuo aʻu ki he efiafí.

ʻI he ofi ke ʻosi hoku taimi ʻi Piulá, naʻá ku ongoʻi taʻelata mo ongosia fakaeloto mo fakapalōfesinale. ʻI ha hoʻatā Falaite ʻe taha, ne u ongoʻi mātuʻaki ongosia mo loto-mamahi moʻoni. Naʻá ku fakaʻamu ʻe kaniseli e ngaahi kalasí koeʻuhí ko e ngāue fakafaifekaú, ʻa ia naʻe muʻomuʻa ia ʻi he ngaahi lēsoni ako lea faka-Pilitāniá. Ka naʻe ʻikai ko e meʻa ia ne hoko he hoʻatā ko iá.

Naʻá ku mavahe tōmui mei hoku ʻapi nofoʻangá peá u lue ki he ʻōfisi ʻo e misioná. ʻI heʻeku lue atu ʻi he paʻaké he halá, naʻá ku lotu. Naʻá ku fakahā ki he Tamai Hēvaní he ʻikai ke u toe lava ʻo kātakiʻi ha miniti ʻe taha, kae fēfē ai ha uike ʻe taha. Naʻá ku helaʻia fakaeʻatamai mo fakatuʻasino, pea naʻá ku fie maʻu ʻEne tokoní.

Naʻá ku aʻu atu ki he ʻōfisi ʻo e misioná peá u ʻalu ki ʻolunga ʻo talitali ki he kau faifekaú. ʻI heʻenau aʻu mai ke fakahoko ʻenau lēsoní, naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u akoʻi angé. Ka ke kamatá, ne u kole ki ha taha ʻo e kau ʻeletaá ke ne fai ha fua lotu ʻi he lea faka-Pilitāniá.

ʻI he kamata ke lotu ʻa e faifekaú, naʻá ne pehē, “Tāpuekina ange muʻa ʻa Sisitā Sionisoni.” Naʻá ne kiʻi longo ai. ʻI heʻene hoko atú, naʻá ne toe pehē, “Tāpuekina ange muʻa ia ke hokohoko atu ʻaki ʻa e mālohi tatau ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻangá.”

Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he faifekau ko iá ne u lotu ʻi heʻeku haʻu ki he ʻōfisi ʻo e misioná, pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e meʻa ne u lotuá. Ka naʻe ʻafioʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní, pea naʻá Ne tali ʻa e lotu ko iá ʻaki hano fakamālohia au.

Naʻá ku ʻi ai—ko ha tangataʻifonua ʻAmelika ʻi Pelū ʻa ia ne lotua ʻaki hono hingoá ʻe ha faifekau mei Polivia. Ko ha lolo faifakamoʻui ia he hoʻatā ko iá ʻi he ʻōfisi misioná. Pea ko ha lēsoni mālohi moʻoni naʻá ku ako he ʻaho ko iá. Tatau ai pē pe ko hai kitautolu pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí—ʻoku fanongo mo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotu ʻoku lea mo ʻikai lea ʻakí.

Paaki