Faifekau Ngāue Tokoní
Talateu


“Talateu,” Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui ʻa e Faifekau Tokoní: Kiʻi Tohi Maʻuʻanga Tokoni (2020)

“Talateu,” Ko e Fakaangaanga ki he Moʻui ʻa e Faifekau Tokoní

ʻĪmisi
ko e folofola ʻa Sīsū ki ha kau tangata ʻi ha vaka

Toʻo mei he Ha‘u, ʻo Muimui ‘Iate Au, tā ʻe James T. Harwood

Talateu

Te ke Lava ʻo Lavameʻa ʻi he Tokoni ʻa e ʻEikí

ʻI hoʻo hoko ko e faifekau tokoní, ʻoku ui ai koe ko e fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOkú ke ngāue fakaetauhi ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻofa e Fakamoʻuí ʻiate koe, pea te Ne tokoniʻi koe ke ke laka ki muʻa. Kuó Ne ʻosi talaʻofa: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutoluʻ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).

ʻĪmisi
faifekau tokoni ʻokú ne lau e folofolá

Fakaʻaongaʻi hoʻo tui mo e ngāue ʻi he fili kuó ke ʻosi fakahokó ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI he hoko atu hoʻo tui mo e ngaahi ngāue leleí, te ke fakatupulaki ai ʻa e ngaahi poto, ngaahi meʻafoaki, mo e ivi ʻokú ke fie maʻu vave angé. Te mou ongoʻi e tokoni ʻa e ʻEikí. ʻE tupulaki hoʻo lotolahi ʻi hoʻo malava ke tauhi kiate Iá.

Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi ʻa e kau faifekaú. Ka ko ha tokolahi ʻo e kau faifekaú ʻi he hisitōliá ne nau tofanga mo faingataʻaʻia ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Naʻe kātekina ʻe ʻĀmoni mo hono kāingá “ha ngaahi meʻa lahi ʻi he sinó mo e ʻatamaí, ʻo hangē ko e fiekaiá, fieinuá mo e ongosiá, pea mo e feinga lahi foki ʻi he laumālié” ( ʻAlamā 17:5). Ko e taimi ʻe niʻihi ne nau mafasia ai. “Ko ia ʻi he mafasia ʻa hotau lotó, ʻo tau meimei fokí, vakai, naʻe fakafiemālieʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻo ne folofola mai: ʻAlu atu ki homou kāinga ko e kau Leimaná, pea kātakiʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa hoʻomou ngaahi mamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué” ( ʻAlamā 26:27).

‘Oku kaungatonu ʻa e tala‘ofa ko ʻení kiate koe ‘i he ngāue kuo vahe atu ki he fāmili ʻo e ‘Otuá. Te ke lava ʻo hoko ko ha tamaioʻeiki ʻaonga ʻa e ʻEikí.

Ko Tatisu ʻItó, naʻe palpalema hono hui tuʻá, ka ko ha sīpinga ia hono fakahoko e talaʻofa ko ʻení. Ko e taimi naʻe hiki ai ʻa e fāmili ʻItó mei Siapani ki ʻIutaá, ne fakakaukau ʻa Tatisu ke hoko ko faifekau tokoni. Naʻe lava ke ʻilo ʻe he tokoua siʻi ʻo Tatisu ko Tení ʻa e liliu kia Tatisu” he lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú mo ne ʻiloʻi naʻe “teuteu” moʻoni ʻa Tatisu ke foki ki langi.”

Ko e taimi naʻe mate ai ʻa Tatisú, naʻe ʻalu ʻa Teni, ʻa ia naʻe palopalema mo hono hui tuʻá, ki he temipalé. Na‘á ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ne fehuʻi pe ʻe lava ʻo ui ia ke ne fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau tatau hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe Tatisu kimuʻa pea toki maté. Naʻe monūʻia ʻa Teni ke ne lava ʻo fakahoko ʻeni. Naʻe ngāue ʻi he timi LDS.org ʻo nau toe vakaiʻi ʻa e “Iʻm a Mormon profiles ʻi he lea faka-Siapaní.

Na‘e pehē ʻe Teni naʻe hoko mo ia ko “ha fakafofonga ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui fakaʻahó.” Kapau naʻe ʻi ai ha palopalema ʻa ha taha, naʻe “fiefia maʻu pē ke fanongo kiate kinautolu mo poupouʻi kinautolu ke nau ō ki heʻenau kau pīsopé ke maʻu ha tāpuaki.”

Neongo na‘e ʻikai ha malanga ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā ʻItó, ka naʻá ne pehē naʻá ne ongoʻi moʻoni ko ha faifekau ia. Na‘á ne pehē naʻe tokoni ʻene ngāue fakafaifekaú ke “fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní ke ngāue lahi ange ʻi he ʻaho kotoa pē.”

ʻĪmisi
faifekau tokoni ʻi he komipiutá

ʻEletā Tatisu ʻIto

Founga Fakaʻaongaʻi ʻo e Kiʻi Tohi Ko ʻEní

ʻE lava ke fakatou fakafiefia mo fakamafasia ʻa e ngāue faifekau tokoní. Ko e ngāue mālohí mo e tokoní ko ha ongo meʻangāue ia kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻi hono mapuleʻi ʻo e loto-hohaʻá, mole ʻo e ʻamanakí, mo e ongosiá. ‘Oku mahuʻinga kinaua ki ha taha pē ʻoku kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻi he lolotonga pea mo e ʻosi ʻo e ngāue faifekau tokoní, fakatouʻosi. Ka ʻoku ʻikai ko hoʻo meʻangāué pē ʻa e ngāue mālohí mo e tokoní. ‘Oku kau ʻi he ngaahi ma‘uʻanga tokoni kehé ‘a e tokoni fakapalofesinalé, ngaahi tāpuaki lakanga fakataula‘eikí, faleʻi mei ha kakai lalahi ‘oku taukei, pea mo e kiʻi tohi ko ‘ení. ʻE tokoni atu ʻa e ʻEikí ke fakatupulaki ha ngaahi poto moha ngaahi loto ke tokoniatu ke ke ikuna. Te ke lava ʻo maʻu ha nonga pea mo lavameʻa ʻi hoʻo ngāue fakafaifekau tokoní pea mo e moʻuí.

ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻa e kiʻi tohí ni ke lau tuʻo taha fakakātoa. Ngāue ʻaki ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi laló. ʻE tataki koe ki ha ngaahi fokotuʻu ʻi he ngaahi pole ʻokú ke fepaki mo iá. ʻE toe tokoni foki e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ngāue mo tokoni ki he niʻihi kehé.

Paaki