Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 2021
2–8 nō ’Ātete. Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 85–87 : « ’A ti’a na ’outou i roto i te mau vāhi mo’a ra »


« 2–8 nō ’Ātete. Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 85-87 : ‘’A ti’a na ’outou i roto i te mau vāhi mo’a ra », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 2021 (2020)

« 2–8 nō ’Ātete. Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 85–87 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2021

Hōho’a
E ’utuāfare tē haere ra i te hiero

2–8 nō ’Ātete

Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 85–87

« ’A ti’a na ’outou i roto i te mau vāhi mo’a ra »

E arata’i te Vārua ia ’outou ’ia tuatāpapa i te mau parau tumu i roto i te mau tuha’a 85–87 tei ’ore i ha’apāpūhia i roto i teie arata’i. ’A pe’e i tāna mau muhumuhura’a.

E pāpa’i i tō ʼoutou mau mana’o

Te mahana noela, e taime ïa nō te feruri i te mau parau poro’i mai te « ’ei hau tō teie nei ao » ’e « ’ia ’ite-au-hia mai te ta’ata nei » (hi’o Luka 2:14). Terā rā, i te 25 nō Tītema 1832, tei ni’a te mana’o o Iosepha Semita i te fifi o te parau fa’aara o te tama’i. ’Ua vahavaha te tuha’a fenua nō Carolina apato’a i te fa’aterera’a o te hau Marite, ’e tē fa’aineine ra nō te ’arora’a. ’E ’ua heheu mai te Fatu ia Iosepha ē, te ha’amatara’a noa teie : ’ua parau mai ’oia ē, « e nini’ihia atu te tama’i i ni’a i te mau nūna’a ato’a » (Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 87:2). Mai te huru ra ē, e’ita e maoro, e tupu teie parau tohu.

’Aita rā i tupu. I roto noa i te tahi tau hepetoma, ’ua ’itehia te hō’ē parau fa’aaura’a i rotopū i te Carolina apato’a ’e te fa’aterera’a nō te hau Marite, ’e ’aita te tama’i i tupu. Terā rā, e’ita te heheura’a e tupu noa i te taime iho, ’aore rā, mai te au i tā tātou e tīa’i ra. Fātata e 30 matahiti i muri mai, tau matahiti i muri mai i te maratiri ’o Iosepha Semita, ’e i te revara’a te feiā mo’a i te pae to’o’a o te rā, ’ua ’ōrure hau fa’ahou o Carolina apato’a e ’ua tupu te tama’i. Mai taua taime ra, ’ua fa’atupu te tāma’i nā te ao ato’a nei i « ’oto roa ai tō te ao nei » (Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 87:6). Noa atu ē, i te pae hope’a ’ua tupu taua parau tohu ra, te faufa’a rā o teie heheura’a, e iti a’e ïa i roto i te tohura’a i te taime e tupu ai te ’ati, e rahi a’e rā i roto i te ha’api’ira’a e aha te rave ’ia tupu mai te reira. Hō’ē ā te parau a’o i te matahiti 1831, 1861, ’e 2021 : « ’A ti’a na ’outou i roto i te mau vāhi mo’a, ’e ’eiaha ’ia fa’anu’u-’ē-hia atu » (’īrava 8).

Hōho’a
’ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata hō’ē

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 85:1–2

E mea maita’i « ’ia ha’apa’o i te hō’ē parau tuatāpapa. »

Te « parau tuatāpapa » i fa’ata’ahia i roto i te ’īrava 1 e tāpa’o te reira i te i’oa o te feiā « ’o tei fāri’i ho’i i te mau ai’a mai te au i te ture » i Ziona (hi’o ato’a Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 72:24–26). Terā rā, ’ua hau atu teie parau tuatāpapa i te parau nō te fa’aterera’a noa—nō te huru ato’a rā o te feiā mo’a « nō tō rātou orara’a, tō rātou fa’aro’o, ’e te mau ’ohipa ho’i » (’īrava 2).

Tē ha’apa’o ra ānei ’outou i te hō’ē buka tuātapapa ’aore rā, buka ’ā’amu nō ’outou iho ? E aha tā ’outou e nehenehe e pāpa’i nō ni’a i tō ’outou huru orara’a, tō ’outou fa’aro’o ’e tā ’outou mau ’ohipa, ’o te nehenehe e riro ’ei ha’amaita’ira’a nō te mau u’i nō ananahi ? Nāhea teie parau tuatāpapa e riro ai ’ei ha’amaita’ira’a nō ’outou ?

Hi’o ato’a « Journals : ‘Of Far More Worth than Gold,’ » Te mau ha’api’ira’a a te mau peresideni o te ’Ēkālesia : Wilford Woodruff (2011), 125–33; « Turning Hearts » (video, ChurchofJesusChrist.org).

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 85:6

E paraparau te Vārua ma « te reo iti marū ra. »

’A feruri i te mau parau tā Iosepha Semita i fa’a’ohipa nō te fa’ata’a i te Vārua i roto i Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 85:6. Nāhea te reo o te Vārua e riro ai ’ei reo « iti » ’e te « marū » ? E aha te tahi mau mea tāna « e ha’aputa » i roto i tō ’outou orara’a ?

’A feruri ai ’outou ē, nāhea te Vārua ’ia paraparau ia ’outou, ’a feruri i teie mau tātarara’a tei hōro’ahia mai nā roto mai ia Iosepha Semita : Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 6:22–24; 8:2–3; 9:7–9; 11:12–13; 128:1. ’Ia au i te mau mea tā ’outou i tai’o, ’ia mana’o ’outou, e aha te ti’a ia ’outou ’ia rave nō te fāri’i maita’i a’e i te reo o te Vārua ?

Hi’o ato’a 1 Te mau Ari’i 19:11–12; Helamana 5:30.

Hōho’a
vahine e tuatāpapa ra i te mau pāpa’ira’a mo’a

E tauturu te tuatāpapara’a i te mau pāpa’ira’a mo’a ia tātou ’ia fa’aro’o i te Vārua Maita’i.

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 86

E ha’aputuputuhia te feiā parau-tia i roto i te mau mahana hope’a nei.

Tei roto i Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 86:1–7 te tātarara’a nō te parabole nō te sītona ’e te zizania, ’e te hō’ē ha’apāpūra’a iti ta’a ’ē ’o tāna i hōro’a i roto i te Mataio 13:24–30, 37–43. ’Ia fa’aau ana’e ’outou i te reira nā tātarara’a e piti, e aha te ta’a-’ē-ra’a tā ’outou e ’ite nei ? ’A feruri nō te aha teie parabole—’e teie mau ta’a-’ē-ra’a—i riro ai ’ei mea faufa’a ’ia fa’ahiti-fa’ahou-hia « i roto i te mau mahana hope’a ra, ’oia i teienei ā » (Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 86:4). E aha tā ’outou e nehenehe e ha’api’i mai i roto i teie parabole ’e i tōna tātarara’a i te mau mahana hope’a nei ?

Mai tei pāpa’ihia i roto i te mau ’īrava 8–11, ’ua paraparau te Fatu i te parau nō te autahu’ara’a, te fa’aho’ira’a mai, ’e te fa’aorara’a o tōna mau ta’ata. E aha te tū’atira’a tā ’outou e ’ite nei i rotopū i teie mau ’īrava ’e te parabole o te sītona ’e te zizania ? Nāhea ’outou e riro ai ’ei « fa’aora i te mau ta’ata o [te Fatu] » ?( ’īrava 11).

Hi’o ato’a i te mau Parau tumu o te ’Evanelia, « Tāivara’a », « Te fa’aho’ira’a mai o te autahu’ara’a », topics.ChurchofJesusChrist.org.

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 87

E ’itehia te hau i roto i « te mau vāhi mo’a ».

Ta’a ’ē atu te mau ’ati pae tino o te « ha’amani’ira’a toto… [’e] nā roto i te o’e, ’e te ma’i rahi, ’e te ’āueuera’a fenua » (Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 87:6), e tano ato’a te parau a’o i roto i teie heheura’a nō te mau fifi pae vārua tā tātou pā’āto’a e fa’aruru nei i te mau mahana hope’a nei. E aha tō ’outou « mau vāhi mo’a » (’īrava 8) i reira e ’itehia ai ia ’outou te hau ’e te pārurura’a ? E aha te mea e fa’atupu i te hō’ē vāhi mo’a ? Ta’a ’ē atu te mau vāhi nohora’a i te pae tino, penei a’e tē vai ra te mau taime mo’a, te mau peu mo’a, ’aore rā, te mau mana’o mo’a e nehenehe e hōro’a mai i te hau. E aha te aura’a «’eiaha ’ia fa’anu’u-’ē-hia atu » i teie mau vāhi ?

Hi’o ato’a Henry B. Eyring, « E ’utuāfare i reira te Vārua o te Fatu e pārahi ai », Ensign ’aore rā, Liahona, Mē 2019, 22–25; Feiā Mo’a, 1:163–64; « Te hau ’e te tāma’i », Te mau heheura’a i roto i taua taime ra, 158–64.

Hōho’a
’ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te purera’a pō ’utuāfare

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 85:6.Nāhea e nehenehe ai ia ’outou ’ia ha’api’i i tō ’outou ’utuāfare ’ia ’ite i te reo iti ha’iha’i o te Vārua ? E nehenehe paha ’outou e ha’uti i te hō’ē ha’uti i reira hō’ē ta’ata e muhumuhu ai i te mau arata’ira’a faufa’a i roto i te māniania fa’anevaneva. E aha te mau mea e fa’anevaneva ia tātou ’ia fa’aro’o i te Vārua Maita’i ? E nehenehe paha te mau melo o te ’utuāfare e fa’a’ite e aha tā rātou e rave nō te fa’aro’o i te reo o te Vārua.

Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 86.E nehenehe te pāpa’ira’a ’aore rā, te hi’ora’a i te mau hōho’a e tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia hāro’aro’a i te parabole o te sītona ’e te zīzānia. E hina’aro paha ’outou e ha’amata nā ni’a i te mau hōho’a ’o tei fa’a’itehia i roto i te Mataio 13:24–30. ’Ei reira tō ’outou ’utuāfare e tāpa’o ai i te mau hōho’a i te mau fa’ata’ara’a nō roto mai i Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 86:1–7. Nāhea tātou i te riro mai te sītona ? Nāhea tātou e riro ai mai te mau melahi ’o tei ha’aputuputu i te sītona ?

Te Parau Ha’api’ira’a ʼe te mau Parau Fafau 87:8.Nō te ha’amata i te hō’ē ’āparaura’a nō ni’a i te fa’arirora’a i tō ’outou fare ’ei vāhi mo’a a’e, e nehenehe ’outou e ani i te mau melo o te ’utuāfare ’ia fa’anaho i te hō’ē fare nō te hō’ē ta’ata tei here i te Fa’aora. E nehenehe te reira e arata’i i te mau mana’o nō ni’a i te « fa’anahora’a » i tō ’outou fare nō te fa’ariro i te reira ’ei vāhi nō te hau i rotopū i te ’ati pae vārua i roto i te ao nei. E nehenehe te mau hīmene mai te « Nō te aroha », « E riro te ’utuāfare nei mai te ao ra » (Te mau Hīmene, nos. 179, 181), ’aore rā, « Where Love Is » (Children’s Songbook, 138–39) e hōro’a mai i te mau mana’o ia ’outou.

Nō te tahi atu mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene tei mana’ohia : « Where Love Is » Children’s Songbook, 138-39.

Ha’amaita’ira’a i tā tātou ha’api’ira’a

’A fa’a’ohipa i tō ’outou māramarama. ’Ia ha’api’i ’outou i tō ’outou ’utuāfare mai roto atu i te mau pāpa’ira’a mo’a, ’eiaha e tā’ōti’a noa i ni’a i te mau uira’a ’e te mau mana’o ’ohipara’a i hōro’ahia i roto i teie arata’i. ’A vaiiho i teie mau mana’o ’ia fa’ahōhonu i tō ’outou iho mana’o ’āpī. ’A feruri i te mau mea tā tō ’outou ’utuāfare e fāna’o ’e e aha tē tauturu ia rātou ’ia ’ite i te mau tū’atira’a i rotopū i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e tō rātou orara’a.

Hōho’a
Fa’a’apu sītona

’Ua fa’a’ohipa te Fatu i te parabole o te sītona ’e te zīzānia nō te fa’ahōho’a e mea nāhea tōna mau ta’ata ’ia ha’aputuputuhia i te mau mahana hope’a nei.

Nene’i