Te Nu Tetemanti 2023
Beberuare 20–26. Mataio 6–7: “E reireinia n airon Temanna ae Mwaaka”


“Beberuare 20–26. Mataio 6-7: ‘E Reireinia n ai aron Temanna ae Mwaaka,” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: Te Nu Tetemanti 2023 (2022)

“Beberuare 20–26. Mataio 6–7,” Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu: 2023

Iesu ngke e reireiniia aomata i mataniwin taari

EReireinia Aomata imataniwin Taari Iesu, iroun James Tissot

Beberuare 20–26

Mataio 6–7

“E reireinia n airon Temanna ae Mwaaka”

Ngkana ti wareki koroboki aika tabu ma te titiraki n ara iango ma te nano ae koaua ni kan ataa te bwai are e tangiria Tamara are i Karawa bwa ti na ataia, ti kaoa te Tamnei ae Raoiroi bwa e na kairi ara iango. Ngkai ko wareka Mataio 6–7, kakauongo nakon namakin aikai.

Korei Am Namakin

Te Kabwarabwara iaon te Maunga bon teuana te maroro ae rangi n ataaki n te maiu ni Kiritian. E angareirei te Tia Kamaiu ma tamnei aika rangi n anainano, n aron te kaawa ae tei iaon te tabuki, taian kiebu inanon te tawaana, ao kameaanti ae a bita teia kanga taian tiibu. Ma te kabwarabwara iaon te maunga e raka riki arona nakon te maroro ae tamaroa. Mwaakan ana angareirei te Tia Kamaiu nakoia Ana reirei e kona ni biti maiura, ai moarara riki ngkana ti maiuakin. Ngkanne Ana taeka a bon raka riki aroia nakon taian taeka; a riki bwa aan te maeu, n ai aron ana auti te mwaane ae wanawana, e kona ni kaitarai angibuakan te aonaaba ao te ieka (taraa Mataio 7:24–25).

te aikaon ibukin te kamatebwai i bon iroum

Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu

Mataio 6–7

Maiuakinan ana angareirei te Tia Kamaiu e kona ni buokai n riki n ai Arona.

Te Kabwarabwara iaon te Maunga a mwaiti inanona reirein te euangkerio. Ngkai ko kamatebwai mwakoro aikai, butiia te Atua baikara bwaai ae E tangiria bwa ko na reiakin.

Teuana te reirei ane ko na kunea bon ana bwai te Atua ae ko riai moa ni moanibwai iaon bwaai nako n te aonaaba aio. Enga mai buakon ana angareirei te Tia Kamaiu ni Mataio 6–7 e buokiko ni katurua am taratara iaon bwai ni karawa? Baikara iango riki tabeua ke namakin aika iai iroum? Tera bwaai aika a kaungaa nanom bwa kona karaoi? Iangoia bwa ko na koroi baike ko iangoi. Ibukin te katooto:

Mataio 6:1–4

I tangiria ni katabea riki nanou bwa tera ana iango te Atua ibukiu nakon aia iango aomata.

Teuana te reirei ni Mataio 6–7 bon te tataro. Anaa am tai n ukebwaia mwiin am tataro. Ko na kanga n namakinna bwa am mwakuri ake ko karaoi a kaaniko riki nakon te Atua rinanon te tataro? Tera angareirei ni Mataio 6–7 e kaungako bwa ko na kanakoraoa riki aron am tataro? Korea am namakin ake ko karekei. Ibukin te katooto:

Mataio 6:9

Ngkana I tataro, I tangiria ni karinea raoi aran Tamara are i Karawa.

Mataio 6:10

Ngkana I tataro, I kona ni kaota nanou bwa e na iraki ana kantaninga te Uea.

Iangoia bwa ko na manga wareka riki te Kabwarabwara iaon te Maunga, ni kakaei reirei aikana a okioki ke rongorongo ake a rangi ni kaineti nakoim. Korei mwiin baike ko kunei inanon am boki ni kamatebwai, n raonaki ma am iango ao am namakin.

a tataro te utu

Ti kona ni kaaniaki riki ma te Atua rinanon ara tataro.

Mataio 6:7

Tera ae nanonaki ni kabonganaan “te taeka aika akea nanoiaae kaokiokaki” inanon te tataro?

N taainako ao a ataia aomata “te taeka aika akea nanoiaae kaokiokaki” nanona taeka aika ti te arona aika a rangi n okioki. E ngae n anne, te taeka akea nanoia e kona ni kabwarabwara te bwai ae akea kakawakina. Kabonganaakin “te taeka ae akea nanoia ae kaokiokaki” inanon te tataro nanona te tataro n akea raoi nanom iai, te namakin mai inanom (taraa Aramwa 31:12–23).

Mataio 7:1–5

I kona ni motika taekan temanna inanon te raoiroi.

Ni Mataio 7:1, taraan ae na bae ni kangai te Tia Kamaiu ti riai n aki motikitaeka, ma inanon tabeua koroboki aika tabu (n raonaki ma kiibu riki tabeua inanon te mwakoro aio), E anganiira taian kaetieti ibukin arora ni motikitaeka. Ngkana e taraa ni kaminonano, ana Rairairi Iotebwa Timiti n te kibu aio e na kona n ibuobuoki: “Tai kabuakaka, bwa kam aonga n aki kabuakakai; ma motikitaeka inanon te raoiroi” (ni Mataio 7:1, bwaai aika a na taraaki mai inano a). Tera ae ko kunea ni Mataio 7:1–5, n ikotaki ma nikiran te mwakoro ni kabane, are a buokiko n ataia bwa ko na kanga ni “karaoa te motikitaeka ae raoiroi”?

Taraa naba Gospel Topics, “Judging Others,” topics.ChurchofJesusChrist.org; Lynn G. Robbins, “The Righteous Judge,” Riaona, Nob. 2016, 96–98.

Mataio 7:21–23

I a moanna ni kinaa Iesu Kristo man karaoan Ana kantaninga.

Te kibuntaeka “Bon akea reitakiu ma ngkami” ni Mataio 7:23 e bitaki inanon ana Rairairi Iotebwa Timiti nakon “Kam aki ataai” (Mataio 7:23, bwaai aika a na taraaki mai inano a). E kanga te bitaki aio ni buokiko ni kamatatako riki n te bwai are e reireia te Uea inanon kiibu aika 21–22 ibukin karaoan Ana kantaninga? Aekakira am namakin n ataakin te Uea iroum? Tera ae ko kona ni karaoia bwa ko aonga ni kinaa riki?

Taraa naba David A. Bednar, “If Ye Had Known Me,” Riaona, Nob. 2016, 102–5.

Mataio 7:24–27

Te ongotaeka nakon ana reirei te Tia Kamaiu e katea aan te maiu ae nene man teimatoa.

Maiuakinan te euangkerio e aki kanakoa te kanganga mai inanon maiura. Auti aika uoua ake a taekinaki n ana taetae ni kaikonaki te Tia Kamaiu ni Mataio 7:24–27 a rinanon te angibuaka ae ti te arona. Ma teuana mai buakon auti akanne ae kona n tei ni kaitaraa. E kanga maiuakinan ana reirei te Tia Kamaiu ni katea aam ae nene man teimatoa? N am namakin tera ae kaungaa nanom bwa ko na karaoia n reitinako ni katea am “auti iaon te bwaa”? (taraa te kibu 24).

Taraa naba Ereman 5:12.

te aikaon ibukin te kamatebwai n te utu

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki

Mataio 6–7.Teuana te kawai n reiakinaki man Mataio 6–7 n aron te utu bon matakuakinan taian witeo “Sermon on the Mount: The Lord’s Prayer” and “Sermon on the Mount: Treasures in Heaven” (ChurchofJesusChrist.org). A kona kaain te utu n iriira te wareware inanon koroboki aika tabu ao tiringa te witeo ngkana a ongo te bwai ae a tangiria ni kan maroroakinna. E kona te waaki ni kakukurei aio ni kamaanaki tabebong, ngkana e kainnanoaki.

2:19
4:33

Mataio 6:5–13.Tera ae ti reiakinaki n taekan te tataro n aron kawain ana tataro te Tia Kamaiu? Ti na kanga ni kabongana Ana tataro bwa te bwai ni kakairi ni kanakoraoi ara tataro i bon irouia ao n ara utu? (Taraa naba Ruka 11:1–13.) Ngkana iai natim aika uarereke, ko kona ni kataneiako n tataro mangaiia ni kabane.

Mataio 6:33.Tera ae nanonaki ni “ukoukora … moa uean te Atua”? Aekakira karaoan aio iroura i bon iroura ao n ara utu?

Mataio 7:1–5.Ni katamnei reirei aika inanon kiibu aikai, a kona kaain am utu ni kakaea te oka (te mwakoro ni kai ae bingingi) ao te aneke (te mwakoro ni kai ae bubura). E kanga kabotauan baika uoua n reireiniira arora ni motika taekaia tabeman? Ngkana ko kan moantaai ni kakaea atuun te maroro aio, ko kona ni kabonganai tabeua bwaai n reirei inanon “Judging Others” (Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Mataio 7:24–27.Ni buokiia am utu bwa a na matata raoi n ana taetae ni kaikonaki te Tia Kamaiu ibukin te mwaane are e wanawana ao te mwaane ae nanobaba, ko kona n tuangiia bwa a na kabwaroa te ran iaon te tano ao imwiina iaon te atibu. Ti na kanga ni katea aan maiun tamneira iaon te bwaa?

Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukiia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Te anene ae rineaki: “Te Aomata ae Wanawana ao te Aomata ae Nanobaba,” Aia Boki n Anene Ataei, 281.

Kanakoraoan Am Kamatebwai

Tibwaua te atatai ae e nano. Maroroakinan reirei ake ko reiakin man am kamatebwai i bon iroum tiaki tii te kawai ae tamaroa ibukin reireinaia tabeman; ma e ibuobuoki naba ni kakorakoraa oin am atatai. Kataia tibwaua te reirei are ko reiakinna n te wiiki aio ma kaain am utu ke inanon am kiraati.

E tataro Iesu

I a Tia n Tataro Ibukim, iroun Del Parson