Te Tia Motikitaeka ae Raoiroi
Bon tii teuana te kawai nakon te moti ae momotiraoi, are e karaoia Iesu Kristo, ao anne n riki n ai Arona.
N ana tai ni maiu, Iesu Kristo bon te tia motikitaeka ae tatangiraki ao e moamoa riki, e ataibwai ao n taotaona nanona. E aranaki ni booki aika tabu bwa te“tia motikitaeka ae raoiroi”(2 Timoteo 4:8; Moses 6:57), ao Ana reirei naba nakoira “karaoa te motikitaeka ae raoiroi” (taraa ana raitaeka Iotebwa Timiti, Mataio 7:1–2[inanonMataio 7:1, baika a na taraaki a]) ao ni kaaki ami kakoaua inanon te Tamnei anne are kairiri nakon karaoan ae raoiroi…[ao] ni motikitaeka ma te raoiroi” ( D&C 11:12 ).
Ni buokira n te aro anne n aron are E karaoia, E anga ana reirei nakoia Tengaun ma uoman Nibwaite: “Kam na riki bwa taan motikitaekaia te botanaomata aio{ n aron te motikitaeka are N na angani ngkami, are e momotiraoi. Ngaia are aekan aomata raa ngkami? E koaua ae I a tuangkami, kam na riki n ai arou” (3 Nibwaai 27:27{; e ikotaki karawawataana). Ti mwaninga n tabetai are ngkana E anga te reirei bwa boni ngaia e bon taekina aron te motikitaeka ae raoiroi.
Te Motikitaeka ae aki Raoiroi.
Te banna ni katootoo ae kamaamaa ni motikitaeka ae aki raoiroi e roko man te kaikonaki are te tibu ae bua ngke Bwaritaio ma taan koroboki a taekina te Tia Kamaiu ma raona n amwarake n te aro ae aki riai, ni kangai “E mwaneia aomata aika buakaka Teuaei ao e amwamwarake ma ngaiia” ( Ruka15:2)—aki ataaki nakon te koaua are boni ngaiia taani bure. Ni iai irouia te nano n tiribure, taan koroboki ao Baritaio a aki ataa te kukurei ni kamaiuan tibu aika bua ake ana utu Iteraera.
Ao taan koroboki ma Bwaritaio naba” a kaira nako Ina te “aine temanna ae kuneaki ngke e wene ni bure; ( Ioane 8:3) nakon te Tia Kamaiu bwa E na motika taekana n aron ana tua Mote (taraa te kibu 5. Kam ataa nikiran te karaki, bwa E kanga ni kananorinanoia ibukin aia motikitaeka ae bure, ao a kanga ni “bure n oin aia kairua” ao n nako temanna imwin temanna” (kibu 9; karawawataki ikotaki). E taku nakon te aine bwa e aki kunea ni bure ao e na nako ao e na aki manga bure. Ao te aine anne e karaoiroa te Atua man te tai anne ao e kakoaua arana.” (Joseph Smith Translation, John 8:11 [n Ioane 8:11, footnote c]).
Bon ana kairiribai te Atua te aro n aomata i nanon te mwaane ao te aine bwa iai iroura n taainako te tiribureia tabeman ao ni motikitaekaia n te aro ae aki eti, ke ko bon karaoiroiko. E bon riki nakoia Iakobo ao Ioane, ana Abotoro te Tia Kamaiu. A rangi ni un ngke a karaoa ae aki eti kaain te kaawa ae Tamaria n akean te karinerine nakon te Tia Kamaiu (taraa Ruka 9:51–54):
“Ngke [a] nooria, ao a taku, Te Uea, Ko tangiria ba ti na tua ba e na bwaka te ai mai karawa ni kamaunaia, n aekan are karaoia Eria?
“Ao Ngaia E rairaki, ao E boaiia, ao E taku, Kam aki ataia bwa aekakin taamnei raa ngkami.
“Ba E aki roko Natin te Aomata ba ni kamateia aomata ma E roko ba E na kamaiuia.”(kiibu 54–56).
N te bong aei “taan motikitaeka” (D&C 107:74) a na kararoa te iranikuri n taetae ni matoatoa n aekan Iakobo ao Ioane are a karaoia n te tai arei. Te Tia Moti ae Raoiroi e na kaekai kabwara bure ma te nanoanga ao te ataibwai. Te rikirake ae kairua, n arona e na kitana ana aobiti te bitiobi n namakina ana tangira te Tia Kamaiu rinanon te bitiobi ao ni kaonaki n te kukurei ao te mwaaka ni kamaiu rinanon te Baire ni Kamaiu—n aki mamaa ke n tauaki n te rawawata. Tii ngkana, e kitana te tibu n te rereua n aki ataia (taraa Ruka 15:4).
Reiakinan te maiu ae Raoiroi
E ngae n anne, te nanoanga e aki kamauna te kainanoa te reireiaki. Te taeka discipline e roko man te taeka n Ratine ae discere, — ni boaaki, ke discipulus, te aomata ae reireinaki, ataein te reirei ao taan iriria. 1 N reiakina ana kawai te Uea bon te itangitangiri n tataona n nano n reirei. Ni booki aika tabu E aki toki te Uea ni kamanena te taeka katamaroa, ngkana E taekina reiakinan te maiuraoi (taraia, ibukin te katoto, Motiaea23:21; D&C 95:1). Te taeka ae katamaroa e roko man te Ratine castus nanona katamaroa, ke itiaki, itiaki ao katamaroa ni kaitiakia.2
Inanon te aonaaba, bon babairen aonaaba are karawawata te aomata ao ni kaina te aomata n te auti ni kaikain. Ni kabotauana, Ana Boki Moomon e reireiniira bwa ngkana ti karaoa te bure n oin nanora, ti bon karikira bwa “taan moti” ( Aramwa 41:7) ao ti bon kariniira n te karabuti n tamnei. E taabangaki bwa, te tia moti ni kabuta e taui king are kaukii mataroan te karabuti; “ma bukin katamaroaia I katauraoa te kawai ibukin te kamaiuaki ni bwaai ni kabane man te karirii” (D&C 95:1; e ikotaki karawawataana). Karaoakin te motikitaeka ae raoiroi a onrake n te akoi, te tangira, ao te kakamaiu, ma tiaki te karawawata.
Iotebwa Timiti ngke ae ataei e reireinaki ma te tarataraaki n aua te ririki imwain anganakina taian batua koora, “bukina bwa ko a tia n aki kawakin ana tua te Uea” 3 Imwiina, ngke Iotebwa Timiti e kabuai 116 iteraniba, e a manga reireiaki riki. E ngae n anne e bon rangi n nanokawaki, ao te Uea e katoki kabwaia aika a na reke inanon te tai ae kimototo, bukina bwa “are I tangiria I kaitiakia naba bwa aia bure a na kabwaraaki” ( D&C 95:1).
E taku Iotebwa Timiti, “E kukurei te anera ngke e a kaoki nakoiu Urim ao Thumim ao e taku bwa E kukurei te Atua n au kakaonimaki ao au nanorinano, ao n tangirai ibukin au raraoma ao au tataro ae korakora” 4 Bukina bwa te Uea e kan reireina Iotebwa te reirei ibukin bitakin te nano, E tangira ana karea n nanomaraki—te karea mwakoron reiakinan te maiu ae raoiroi.
Karea
“N rimoa, te karea e nanonaki ni karaoan te bwai teuana ke temanna ni kamimitongaki,” 5 n tomaia, n te kawai ae inaomata, nakon kabwaraan te taeka katamaroa—“ ni kaitiakia.” N aekakin ngkoa Iteraera, te kabwarabure e roko rinanon te bure ke te angabwai ae bure ke te karea 6 Te karea e aki tii kote[a] ae korakora ae te kabanea. (Aramwa 34:14) ma e buokiia aomata n namakina te kakaitau Ibukin ana mwaakuri ni Kamaiu te Tia Kamaiu. Te aki anga nano n te karea ae mwakoron ara rairanano ni kakaniko, ni kakea bongan. Kurakaina— kanikinaean te aki kakaitau.
N te anga teuana, nakon karewen te karea, tikarekea te bwai teuana ae akea tokin bonganana—Ana nanoanga ao ana kabwarabure, ao n tokina ni kabane ake iai iroun [te] Tama (D&C 84:38). Ngkai mwakoron mwakurin te raira n nano, e mwakuri naba bwa te bwaa ni kakamaiu ni buoka ao n onea mwiin te kairua are ko karaoia(Aramwa 42:18) ma te rau n onea mwiin te nanokawaki( Motiaea 4:3). N akean te karea, e kona te aomata ni kanganga ni kabwarai aia bure bukina bwa iai nikirana ae tauaki.7
Kaaro n tabeia bwa Taan Motikitaeka Aika Raoiroi
Ngkai tabeman mai buakora a na aranaki bwa taan motikitaeka, reirei n te motikitaeka ae raoiroi e katauaki nakoira, moa riki nakoia kaaro are iai tabeia ni katoa bong ni kamanenai reirei aikai ma natiia. Te kawai ae kakai n reireiniia ataei bon te aro ni karo ae raoiroi, ao n reirei ma te tangira boni ngaia oin te riki n tia motikitaeka ae raoiroi.
Beretitenti Joseph F. Smith e reirei, “Ngkana a rawa n ongo ao ni kanganga tauakin aroia ataei, taona n nano irouia ni karokoa ko kona n tokanikai n te tangira, … ao ko kona ngkanne ni [bita] anuaia ngkana ko kukurei”8
E rangi n oota bwa inanon reiakinan aron te ongeaba, taian burabeti n taainako anuaia aiaron Kristo. Doctrine ao Covenants a anganiira raoi te reirei ae ataaki raoi n aron te raoiroi:
“Akea te mwaaaka ke te korakora ae kona n tararuaki n raoiroin te nakoanibonga, tii man.te ikakorakora, man te koraakai ae maan, n te rau ao n te tangira ae aki bwaka;
“Man te akoi, ao te ataibwai ae itiaki, are na kakorakorai nanora n akea te kewekewe, ao n akea babakanikawai—
“Te aki nanoraoi n taai tabetai ma te matoatoa, ngkana ti kairaki iroun te Tamnei are Raoiroi, ao ngkanne kaotinakoana imwina rikiraken te tangira” (D&C 121:41–43).
Te boki ae tabu e reireiniira n aki nanoraoi “ngkana ti kairaki iroun te Tamnei are Raoiroi,” tiaki ngkana ti un. Te Tamnei are Raoiroi ao te un a aki boraraoi, bukina bwa ane iai irouna tamnein te kakauntaeka ao bon tiaki mai irou, ma bon mai iroun te riaboro, are taman te kakauntaeka, ao e kakiriwei nanoia aomata bwa a na itabarara ma te un i marenaia” (3 Nibwaai 11:29). E reirei George Albert Smith bwa “bwaai aika aki raraoi a bon aki atoatongaki iaan ana kairi te Uea. Tamnein te Uea bon tamnein te akoi; bon tamnein te tataona n nano; bon tamnei te nanoanga ao te tangira ao te totoko ao te korakai ae maan …
“… Ma ngkana iai iroura tamnein ukoukoran te kairua n te aro ae urubwai, are aki roko ibukin te iraorao ma Tamnein Tamara are i Karawa ao are ntaainako a kaikoaki.
…Te Akoi bon te mwaaka are anganiira te Atua ni kamaraui naano ao ni karaui naano aika matoatoa.”9
Kinakiin Aroia Raoi Ara Ataei
Ngke e kawariia Nibwaite te Tia Kamaiu, E karaoa te bwai ae raka ma ataei:
“Ao e atongaki bwa E reireiniia ao e mwananoia natiia aomata….ao E anganiia te kona n taetae, ao a taekini bwaai aika korakora ao ni kamimi nakoia aia karo. …
Ao a uaia n noria ao n ongo bwanaia ataei aikai; eng ake a bon uarereke a kauki wiia ao n taekin bwaai aika kamimi” (3 Nibwaai 26:14, 16).
Tao e mwaiti riki nakon kaukan wiia ataei, Te Uea e kauki mataiaao taningaiaaia karo aika mimi. Kaaro aikai a tia n anganaki te bwaintangira ae raka te iango are rangi ni bongana ni koaua ao n akea tokina ao n nori kinakiia raoi ao teiia natiia ngke a mena n te maiu are mai mwaina. E na aki manga oki ni bitaki te bwai are a tia kaaro n noriaao n tabeakiniia natiia? I tangira are taekinna Goethe: “N te aro are ko noora iai te [ataei] ao bon aron tabeakinana, ao n te kawai are ko tabeakiniia iai, a na riki n aroia anne” 10 Uringakin raoi kinakin te ataei bon te bwaintangira n taratara ae imwaim are kaira te taratara ae mimitong n te motikitaeka ae raoiroi.
Kabaneana
E a tia n reireiniira Beretitenti Thomas S. Monson, “Tai kariaia ni katoka te kanganga bwa e na boongana riki nakon tangiran te aomata.”11 Ai kakawakira te tua aei ibukin nako raoiroin te motikitaeka, riki nakoia oin natira.
Akea riki te tia motikitaeka ae e tieti, nakon Iesu Kristo, are boni Ngaia ao akea riki.” Ngaia are “aekan aomata araa ngkami mwaane [ao aine]? E koaua ae I a tuangkami, kam na riki n ai Arou” (3 Nibwaaii 27:27). N aran Iesu Kristo, amen.