2010–2019
N na Uota Otan Kristo Nakon Mweengau.
Okitobwa 2016


N na Uota Otan te Euangkerio Nakon Mweengau.

Ti kona ni uota otan te euangkerio nakon mweengara, ara reirei, ao ara tabo ni mwakuri ngkana ti taratarai ao n tibwai bwaai aika tamaroa irouia tabeman.

Ni kaekaan ana kakao Titita Linda K. Burton n te Maungatabu ni kabuta n Eberi,1a mwaiti ibuakomi aika kam a tia ni karaoi mwakuri n tangira ao n akoi ni kaitarai kainnanoia taan kataniia n ami aono. N irakin mwakuri n ibuobuoki n ami komiuniti, ake bon kaotan ami tangira ibukiia tabeman. Ngkai kam a tia n tibwa ami tai, tarena, ao ami bwai, nanomi—ao nanoia taan kataniia—a tia ni kabebeteaki. Rikiraken te kantaninga ao te onimaki ao bon te tangira ae korakora imarenaia taan anga ao taan anganaki bon kaotan mwiin te tangira ni koaua.

Te burabeti ae Moronai e tuangiira bwa te tangira ae Itiaki bon anuaia ae kaakawaki naake a na maeka ma Tamara are i Karawa n abanueana ae te tiretio. E koreia, “Ao ngkana akea iroumi te tangira ae kororaoi ao kam bon aki kona ni kamaiuaki n abanuean te Atua.”2

Te koaua, Iesu Kristo bon te banna ni kororaoin te tangira ae Itiaki. E motinnano bwa e na riki bwa ara Tia Kamaiu, Ana reitaki ni Maiuna n rabwata, Ana bwaintangira ni kamaiu, ao Ana mwakuri ae reitinako ni uotiira nakon Tamara are i Karawa bon kaotan ana tangira ae akea tokina ae kororaoi. Ana motinnano imwain te maiu aei: tangiran Tamana e kaotia n Ana tangira ibukira n tatabemaniira. Ngkana e titirakinaki ibukin te tua ae te kabanea ni korakora, e kaeka Iesu:

“Ko na tangira Iehova ae Atuam n nanom ni kabane, ao n tamneim ni kabanea, ao ni wanawanam ni kabanea.

“Moa te tua aei ao e korakora.

“Ao ai aron naba are te kauoua, Ko na tangira raom n ai aron tangiram ibon iroum.”3

Teuana te kawai ae moan te kakaawaki are ti kona ni karikirakei ao ni kaota te tangira ibukiia kaain rarikira rinanon te bwai ae ti iangoia ao n taekinna. Tabeua te ririki n nako, raraou ae I tatangiria e koreia. “Kabanean korakoran te tangira e kona ni katoka motikan taekaia tabeman.”4 Anne e bon koaua naba n te bong aei.

N taai aikai, ngke Alyssa ae teniua ana ririki e mataku n te Tamnei ma tarina ao mwanena, e taetae ma te titiraki iaon moana, “Tinau, te moa arei e taraa n teibuaka!”

Tinana e taraa te tikuriin ao e kaeka ma te moangare, “Natiu, anne te biikaoke.”

N aron te teniua n ririki ae aki ataibwai, ngaira n tabetai ti taraia tabeman ma otara ae aki tabwanin ke aki eti raoi. Ti kona ni kabotoi ara iango iaon te kaokoro ao ni karekei kairuaia ake irarikira ike e noriia iai natina Tamara are i Karawa, ni kariki katotongana ae akea tokiia, ma tibwangaia aika Tamaroa man mimitong.

Beretitenti James E. Faust e uringaki bwa e a tia naba n taekinna, “Ngkana I kara riki, e na karako riki arou ni motikitaeka”5 Anne e kauringai n ana reirei te Abotoro are Bauro:

“Ngke te tei ngai, ao I taetae n ai aron te tei, ao I uringaaba n ai aron te tei, ao I iango n ai aron te tei: ma ngkai I a [ikawai], ao I kaki bwai n ataei

“Bwa ti noraba maki ngkai n te tirotam ao kanga ti mwaninga, ao rimwi ti na noraba ni kaitara.”6

Ngkana ti atai kairuara n matata riki, ti na aki tangiria n taraia tabeman rinanon te “tirotaam, ae rootongitong.” Ti tangiria ni kabongana otan te euangkerio n taraia tabeman n aron te Tia Kamaiu—ma te nanoanga, onimaki, ao te tangira ae Itiaki. E na roko te bong are ti na karekea bwaninin ataakin nanoia tabeman ao ni kakaitau ni karekea te nanoanga are e a tia n anganiira—n ai aron are ti anga ara iango n tangira ao taeka nakoia tabeman n te maiu aei.

Tabeua te ririki n nako, I mwananga n te waa ma kurubu n ataeinnaine. Te karaanga ae nano ae e katobibiaki, ni matenin te buakonikai iaon tabuki ao katati aika kiriatibu a bon rangi kanikan. E teberake te ran n tebonakon ara bwe inanona, ao taai e ota ni kabueea ngkai ti buti n rinuukan te karaanga ma te namoraoi.

E ngae n anne, e wakoa n roo karawa ao e kare te ang ae baibati. Arora ni waaki nako, ti na katebonakoi riki ara buuru inanon ao ni katiki (ni kabanea korakora), n aki katokitoka katikan ara bwee iaon te ran. Imwiin aoa tabeua n te beku ae kakua ao ni kammaraki n nuuka, ti rairaki (ni mwakoron te aba) nakon mwakoron teuana te karaanga ae bubura ao kamimiina ao kukureira bwa te ang e ukiira nakon te tabo are ti tangiria n nako iai.

Ti waekoa, ni kabongana te bwaintangira aei. Ti kaotinakoa te ie ae uarereke, kabaei koonana ake uoua nakon te kai ni buuru ao te koona are teuana nakon rangan kainnabau, are e a tangaina nakon iteran te waa. Te ang e uka te ie, ao ti a ienako!

Ngke a noorira ataeinnaine n te wa are tewaana arora ni buti n te ran n akea ara kaangaanga, a waekoa naba ni katea aia ie. A bebete nanora ma te ngarengare ao te raunnano, ni kukurei ibukin te buoka n te kanganga are riki ni kanoan te bong.

N aron te ang ae kakukurei, e kona n riki mairoun te rao, te butimwaai ae kakukurei irouia kaaro, te kariaia irouia taari, ke te moangare ae ibuobuoki iroun raom ni mwakuri ke n reirei, a bane ni karekei namakin ni kamaiuaki “te ang ae boou n ara ie” ngkai ti kaitarai kaangaangan te maiu! Beretitenti Thomas S. Monson e reirei aei n aron aei: “Ti aki kona ni kaira te ang, ma ti kona ni kaeta te ie. Karekean korakoran te kukurei, te rau, ao te raunnano, ti bia rinea te anua ae Tamaroa.”7

Taeka iai mwaakaia ae kamimi, are e kona ni kakukureira ao ni kabwarai nanora. Tao ti kona ni uringii taeka aika kaun ake a kabwarai nanora ao taeka n tangira ake a kaungaira n ae korakora. Rinei n taekin ti taeka aika a raraoi—ao nakoia—tabeman e tabekiia ao e kakorakoraia ni buokiia n iriira ana kawai te Tia Kamaiu.

Waewae n te ekiti “N na Uota Otan te Euangkerio Nakon Mweengau.”

Ngke te ataeinnaine ngai n te Moanrinan, I kakorakorai ni karaoa te taeka n te ekiti are e kangai, “N na uota otan te euangkerio nakon mweengau.” Te bwakantaai teuana inanon te wiiki, ngke ataeinnaine tabeman n ana kiraati n te Moanrinan ti koroara n te kunnikai, ara tia reirei e karakina te ataeinnaine are e maeka n te tabuki n iteran te mwarua. Ni katoa bwakantaai, neiei e nooria n iteran te maunga are teuana te auti are iai wintoona ae raneanea, ni koora. Are bon ana auti e uarereke ao e mangaongao, ao te ataeinnaine e miia bwa e maeka n te auti ae tikiraoi ma wintoona ae koora.

N te bong teuana e kariaiakaki te ataeinnaine te kariaia bwa e na bwatika I nuukan te mwarua. E toka nanona ni bwatika ni karokoa e roko n te auti are e koora wintoona are e a kaman mamataiakinna ma ngkoa. Ma ngke e ruo man ana bwatika, e nooria bwa akea kaain te auti ao e uruaki, ma uteutena aika ririeta ao wintoona akea bwain aona man bareka. Ma namakin te nanokawaki, te ataeinnaine e rairaki n taraa mweengana. E kubanako, bwa e noora te auti ma wintoona aika raneanea, man koora iaon te tabuki rinuukan te mwarua, ao n te tai ae uarereke ao e a ataia bwa ngaia bon ana auti! 8

N tabetai, n ai aron te ataeinnaine aei, ti taraia bwa tera ae iai irouia tabeman ke n aekaia ao n namakinna bwa ti aki roko irouia. Ti a katuruturua riki ara iango iaon kabwarabwaraan maiuia aomata ake a katokai iaon te intanete; ke n anaaki nanora n ara reirei ke ni kabanean ara iango n ara kaingatoa n te mwakuri. N anne, ti ana tabeua te tai ni “wareki [ara] kakabwaia aika mwaiti.” 9 ti na kakoaua ao ni kina tamaroan te Atua nakoia ni kabane natina.

Tao ngaira 8 ke 108, ti kona n uota otan te euangkerio nakon ara otabwanin, ngkana te kateitei ae rietata I Manhattan, te auti iaon boua i Malaysia, ke tao te oning mai Mongolia. Ti kona ni iangoia n tarai bwaai aika tamaroa irouia tabeman ao inanon bwaai aika riki ni katobibiira. Aine aika kairake ao aika aki rangi n ikawai n taabo nako a kona ni kaota te tangira ae kororaoi ngkai a rinei kabonganaan taeka aika a karika te unganano ao te onimaki inanoia tabeman.

Unimwane Jeffrey R. Holland e taekina karakinan te ataeinimwaane ae bwainikirinaki irouia ana roro inanon ana ririki n reirei. Tabeua te ririki imwiina, e mwaingi nako, kaina te taanga ni buaka, karekea ana reirei, ao ni kakaonimaki n te Ekaretia. Te tai aei inanon maiuna e kaonaki ma atatai aika a nakoraoi ma ni kakukurei.

Imwiin tabeua te ririki, e okira ana kaawa. E ngae n anne, aomata a rawa ni kamoamoa rikirakena ao tamaroana. Irouia, bon te aomata naba are mai imwaina ao a karaoia n arona naba anne. N tokina, te aomata ae raoiroi aei e a kabuai nikabane rikirakena ake e a ti ni karaoi n aki kona ni kabonganai ana tarena are e a tia ni karikirakei ni kakabwaiaia naake a bwainikiriinna ao n aki butimwaia teuana riki te tai.10 Aio bon te kananokawaki, nakoina ao ana komiuniti!

Te Abotoro Betero e reirei, “Ane akea te tangira irouna: ao e aki ata te Atua bwa te Atua bon te tangira.”11 Fervent charity, nanona “ma nanom ni kabanea,” e kabwarabwaraaki man aki uringan kairua ao tibanakoia tabeman nakon te teimatoa n un ke kauringaara ao tabeman aki kororaoira n taai ake ngkoa.

Katabeara ao Tibwangara bon kamoamoakin bwaai aika nakoraoi irouia aomata nako ngkai ti kataia n riki n ai aron ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo. Ai kakukureira nooran te kukurei ni matan temanna are e a tia n ota n ana Mwakuri ni kamaiu Iesu Kristo ao ni karaoi bitaki aika koaua inanon maiuia! Mitinare ake a tia n rinanon te kukurei n noorakiia taan rairaki n ruo n te ran ni bwabetito ao imwiina n rin ni mataroan te tembora bon kakoauaan karekean kakabwaia—ao kaungakiia—tabeman bwa a na bitaki. Membwa ake a butimwaia taan rairaki ake tiaki aekaia aomata ake a kaina abanuean te (Atua) a kunea te raunnano ae korakora ni buokiia n namakina te te tangira are e a tia te Uea ni katauraoia ibukiia. Tamaroan ana euangkerio Iesu Kristo bon koauan te rikirake ae akea tokina—ngaira ti aki ti kariaiakaki bwa ti na bitaki nakon ae tamaroa riki ma ti kaungaaki, ao ni bon tuangaki, bwa a na reitinako ni karekei rikirake ao, tokina, te kororaoi.

Beretitenti Thomas S. Monson e reirei: “Inanon bubua kawai aika uarereke, ni kabane ngkami kam kabongana ao kam kaota te tangira ae kororaoi. … Nakon riki te momotikitaeka ke ni kabuakaka imarenara, ti riai ni karekea ana tangira Kristo ae itiaki ibukiia raora ake a mwamwananga n te kawai aei rinanon te maiu. Ti bia ataia bwa n tatabemaniira ti karaoi ara kabanea n tamaroa ni kaitarai kakaewenako ake a roko ni [kawaia], ao ti riai ni karaoi ara kabanea n tamaroa n ibuobuoki” 12

Te tangira ae kororaoi, e taotaona n nano, akoi, ao te raunnano. Te aomata ae iai irouna te tangira ae kororaoi e karimoaia tabeman, e nanorinano, e tararuaia bon irouna, tarai tamaroaia tabeman, ao e kukurei n tamaroan ana mwakuri temanna.13

Ngkai ngaira taari (ao mwane) inanon Tion, ti na motinnano nakon “mwakuri ni kabane ni karaoi . . . bwaai nako aika a tangira ao n akoi, ni kaungaia ao ni kakabwaiaia iroun [te Tia Kamaiu]n arana”?14 Ti kona ma te tangira ao te onimaki ae rietata, n tarai ao ni kamoamoai tamaroaia tabeman, ni karekea ao ni kaunga te waaki? Ti kona ni kukurei n tokanikaia tabeman ngkai ti reitinako ni mwakuri nakon karikirakeara?

Eng, ti kona ni uota otan te euangkerio nakon mweengara, reirei, ao taabo ni mwakuri ngkana ti taratarai bwaai aika tamaroa n irouia tabeman ao n aki tarai aika aki kororaoi. E na kaonaki nanora n te kakaitau n iangoa te rairannano are e a tia ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo, ni karaoia ibukiia ni kabane taan bure n te aonaaba ao n tabetai ae kaangaanga!

I kaota au Kakoaua bwa ngkai ti ira Ana banna ae kororaoi, ti na karekea te bwaintangira n te tangira ae kororaoi, are e na uoti kimwareirei aika korakora nakoira n te maiu aei ao te berita n te kakabwaia ni maiu n akea tokina ma Tamara are i Karawa, N aran Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Taraa Linda K. Burton, “I Was a Stranger,” Liahona, Meei 2016, 13–15.

  2. Moronai 10:21.

  3. Mataio 22:37–39.

  4. Sandra Rogers, “Hearts Knit Together,” in Hearts Knit Together: Talks from the 1995 Women’s Conference (1996), 7.

  5. James E. Faust, in Dallin H. Oaks, “‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 13.

  6. 1 I Korinto 13:11–12.

  7. Thomas S. Monson, “Living the Abundant Life,” Riaona, Tianuare 2012, 4.

  8. Adapted from Laura E. Richards, The Golden Windows: A Book of Fables for Young and Old (1903), 1–6.

  9. “Wareki Am Bwai,” Kuna n Taromauri, nambwa 241.

  10. Taraa Jeffrey R. Holland, “The Best Is Yet to Be,” Riaona, Tianuare 2010, 18–19.

  11. 1 Betero 4:8.

  12. Thomas S. Monson, “Charity Never Faileth,” Liahona, Nobembwa 2010, 125.

  13. Taraa 1 I Korinto 13:4–6.

  14. “As Sisters in Zion,” Hymns, no. 309; karinaki katuruturuana