Faufaʼa Tahito 2022
27 nō Tītema–2 nō Tēnuare. Mose 1 ; Aberahama 3 : « ’O teie ho’i tā’u ’ohipa ’e tō’u hanahana ho’i »


« 27 nō Tītema–2 nō Tēnuare. Mose 1 ; Aberahama 3 : « ’O teie ho’i tā’u ’ohipa ’e tō’u hanahana ho’i », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Faufa’a Tahito 2022 (2021)

« 27 nō Tītema–2 nō Tēnuare. Mose 1 ; Aberahama 3 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2022

Hōho’a
hōho’a o te mau feti’a i roto i te reva

27 nō Tītema–2 nō Tēnuare

Mose 1 ; Aberahama 3

« ’O teie ho’i tā’u ’ohipa ’e tō’u hanahana ho’i »

’A tai’o ai ’outou e aha tā te Atua i parau ia Mose ’e ia Aberahama, ’a feruri i te mea tāna e parau ato’a mai ia ’outou.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

Tē ha’amata nei te Bibilia nā roto i te mau parau « hāmani ihora te Atua i te ra’i ’e te fenua i te mātāmua га » (Genese 1:1). Terā rā, e aha tō reira hou teie « mātāmua ra » ? ’E nō te aha te Atua i hāmani ai i teie mau mea tā’āto’a ? Nā roto mai i te peropheta Iosepha Semita, ’ua nini’i mai te Fatu i te māramarama i ni’a i teie mau uira’a.

’Ei hi’ora’a, ’ua hōro’a mai ’oia ia tātou i te mau pāpa’a parau nō te hō’ē ’ōrama i reira Aberahama i te ’itera’a i tō tātou orara’a ’ei mau vārua « hou te ao i hāmanihia ai » (hi’o Aberahama 3:22–28). ’Ua hōro’a ato’a mai te Fatu ia tātou i te hō’ē ’īritira’a fa’auruhia ’aore rā te hō’ē hi’opo’ara’a o nā pene mātāmua e ono o te Genese, tei parauhia te Buka a Mose—’aita te reira i ha’amata « i te mātāmua ra ». Terā rā, ’ua ha’amata te reira nā roto i te hō’ē ’ohipa i tupu i ni’a ia Mose ’o tē hōro’a mai nei i te tahi mau fa’ahitira’a parau nō te ’ā’amu ’ite-pāpū-hia o te poietera’a. ’Ia ’āmuihia, ’ua riro teie mau pāpa’ira’a mo’a o te mau mahana hope’a nei ’ei vāhi maita’i roa nō te ha’amata i tā tātou tuatāpapara’a i te Faufa’a Tahito, nō te mea, tē fa’ahiti nei te reira i te tahi mau uira’a tumu o te nehenehe e ’āua i tā tātou tai’ora’a : ’O vai te Atua ? ’O vai tātou ? E aha te ’ohipa a te Atua, ’e e aha tō tātou ti’ara’a i roto i te reira ? E nehenehe e hi’o i te mau pene ’ōmuara’a o te Genese ’ei pāhonora’a nā te Fatu i te tītaura’a a Mose : « E aroha mai i tō tāvini, e te Atua, ’e ’a fa’a’ite mai iā’u i te huru nō teie nei ao, ’e te feiā ho’i e pārahi i roto ra, ’e ’oia ato’a i te mau ra’i ra » (Mose 1:36).

Hōho’a
Learn More image
Hōho’a
’ītona tuatāpapara’a a te ta’ata hō’ē

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata hō’ē

Mose 1

’Ei tamari’i nā te Atua, e hōpe’ara’a hanahana tō’u.

’Ua ha’api’i mai te peresideni Dieter F. Uchtdorf ē, « Te rahira’a o te ta’a ’ore tā tātou e ’ite nei i roto i teie orara’a, nō roto mai ïa i te ’orera’a e māramarama ē, ’o vai tātou » (« Te ’anapanapara’a i roto i te pape » [Purera’a pae auahi a te Fa’anahora’a Ha’api’ira’a a te ’Ēkālesia nō te feiā ’āpī pa’ari, 1 nō Novema, 2009], ChurchofJesusChrist.org). ’Ua ’ite te Metua i te ao ra i te reira, e tae noa atu ia Sātane. I roto i te poro’i mātāmua a te Atua ia Mose, tē vai ra te mau parau mau « E tamaiti ’oe nā’u » ’e « Tō ’oe hōho’a, mai tō tā’u fānau tahi ïa » (Mose 1:4, 6). I te tahi pae, ’ua paraparau Sātane ia Mose mai te hō’ē « tamaiti a te ta’ata » (Mose 1:12). Nāhea tō ’oe orara’a ’e te mau fa’aotira’a ’e ta’a ’ē ai mai te mea e feruri ’oe ia ’oe iho mai tā Sātane e hina’aro, ’ei « tamaiti [’aore rā ’ei tamāhine] a te ta’ata » ? Nāhea te ’itera’a ’e te ha’amana’ora’a ē, e tamari’i ’oe nā te Atua i te ha’amaita’i i tō ’oe orara’a ?

E aha te mau ’īrava ’aore rā te mau pereota i roto i te Mose 1 ’o tē hōro’a nei ia ’oe i te hō’ē ferurira’a nō tō ’oe faufa’a hanahana ?

Hōho’a
Iesu Mesia i rotopū i te mau feti’a

Te Mesia ’e te poietera’a, nā Robert T. Barrett

Mose 1:12–26

E nehenehe au e pāto’i i te mana o Sātane.

Mai tā Mose 1 e fa’a’ite māramarama nei, e’ita te mau ’itera’a vārua pūai e ha’apae ia tātou i te fa’ahemara’a. ’Oia mau, te hō’ē o te mau rāve’a a Sātane o te fa’ahemara’a ïa ia tātou ’ia fē’a’a te mana’o i teie mau ’itera’a, ’aore rā i te mau mea tā tātou e ha’api’i mai nā roto mai i te reira. ’Ia tai’o ana’e ’oe i te pāhonora’a a Mose ia Sātane i roto i te mau irava 12–26, e aha tā ’oe e ha’api’i mai ’o tē nehenehe e tauturu ia ’oe ’ia ha’apa’o māite i te ’itera’a pāpū tā ’oe i fāri’i ? E aha tē tauturu ia ’oe ’ia pāto’i i te mau fa’ahemara’a a Sātane ? (hi’o, ’ei hi’ora’a, i mau ’īrava 15 ’e 18).

’Ia au i te mea tā ’oe i ha’api’i mai, e nehenehe ’oe e hāmani i te hō’ē fa’anahora’a nō te pāto’i i te fa’ahemara’a. ’Ei hi’ora’a, e nehenehe ’oe e fa’a’ī i te fa’ahitira’a parau « ’Ia fa’ahema-ana’e-hia vau ’ia , e  ».

Hi’o ato’a Mataio 4:1–11 ; Helamana 5:12 ; Gary E. Stevenson, « ’Eiaha e ha’avare mai iā’u », Liahona, Novema 2019, 93–96 ; « E tamaiti au nā te Atua » (video), ChurchofJesusChrist.org.

Mose 1:27–39 ; Aberahama 3

Te ’ohipa ’e te hanahana o te Atua ’o te tauturura’a ïa iā’u ’ia roa’a te ora mure ’ore.

I muri a’e i tōna māta’ita’ira’a i te hō’ē ’ōrama nō te mau poietera’a a te Atua, ’ua ani atura o Mose i te Fatu : « ’A fa’a’ite mai nā iā’u… nō te aha teie mau mea ato’a » (Mose 1:30). E aha te mea tā ’oe i fa’ahiahia i roto i te pāhonora’a a te Fatu i roto i te Mose 1:31–39 ?

’Ua fāri’i ato’a Aberahama i te hō’ē ’ite ’ōrama, tei pāpa’ihia i roto i te Aberahama 3. E aha tā ’oe e ’ite nei i roto i te mau ’īrava 22–26 ’o tē nehenehe e tauturu i te pāhono i te anira’a a Mose ?

’A feruri e tāpura i te tahi atu mau parau mau tā Mose ’e tā Aberahama i ha’api’i mai i roto i tō rāua ’ōrama : te mau parau mau nō ni’a i te Atua, nō ni’a ia rāua iho, ’e nō ni’a i te mau ’ōpuara’a o te mau poietera’a a te Atua. Nāhea teie mau parau i te fa’atupu mai i ni’a i tā ’oe huru hi’ora’a ia ’oe iho ’e i te ao ’ati a’e ia ’oe ?

Hi’o ato’a Dieter F. Uchtdorf, « E mea faufa’a ’outou nōna », Liahona, Novema 2011, 19–22 ; Gospel Topics, « Te ao hou teie orara’a », topics.ChurchofJesusChrist.org.

Aberahama 3 :22–23

Terā feiā i pīha’i iho ia Aberahama, « ’ua mā’itihia ānei rātou hou ’a fānauhia mai ai [rātou] ?

« I roto i te ao vārua hou te tahuti nei, ’ua mā’iti te Atua i te tahi mau vārua nō te fa’atupu i te mau ’ohipa ta’a maita’i i roto i tō rātou orara’a tahuti nei. E parauhia te reira te fa’atōro’a-ātea-ra’a. Nō te mau melo ato’a o te ’Ēkālesia te ha’api’ira’a tumu o te fa’atōro’a-ātea-ra’a, e ’ere nō te Fa’aora noa ’e tāna mau peropheta » (Gospel Topics,« fa’atōro’a-ātea-ra’a », topics.ChurchofJesusChrist.org).

E mea nāhea i roa’a mai ai te mau buka a Mose ’e a Aberahama ?

Te Buka a Mose, o te tuha’a mātāmua ïa nō te ’īritira’a fa’auruhia o te Bibilia a Iosepha Semita. ’Ua heheuhia mai te buka a Aberahama ia Iosepha Semita i te taime ’a ’ohipa ai ’oia i ni’a i te mau ’api parau nō Aiphiti. E ’itehia teie mau buka i teie mahana i roto i te Buka Poe tao’a rahi, ’e tē hōro’a mai nei te reira e rave rahi ha’amāramaramara’a nō ni’a ia Mose, Aberahama, ’e te tahi atu mau peropheta ’aita e ’itehia i roto i te Faufa’a Tahito. Nō te tahi atu mau ’itera’a nō ni’a i te fāri’ira’a tātou i teie mau buka, hi’o « Joseph Smith Translation of the Bible [’Īritira’a a Iosepha Semita i te Bibilia[ » (Church History Topics, ChurchofJesusChrist.org/study/history/topics) ’e « Translation and Historicity of the Book of Abraham [Te ’īritira’a ’e te ’ā’amu o te Buka a Aberahama[ » (Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Hōho’a
’ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ’utuāfare ’e te purera’a pō ’utuāfare

Mose 1:2–6 ; Aberahama 3:11–12.E nehenehe ’outou e ani i te mau melo o te ’utuāfare ’ia ’imi i te mau fa’ahitira’a parau i roto i te hīmene « E tamari’i au nā te Atua » (Chants pour les enfants, 2–3) ’o tē tū’ati i te mau parau mau i ha’api’ihia i roto i teie mau pāpa’ira’a mo’a.

Mose 1:4, 30–39.E au ānei tō ’outou ’utuāfare ’ia hi’o i te tahi o « te mau ’ohipa i ravehia e te rima o te [Atua] » ? (’Īrava 4). Penei a’e e nehenehe ’outou e tai’o i teie mau ’īrava i roto i te hō’ē ’āua fa’afa’aeara’a ’aore rā i raro a’e i te mau feti’a i te pō. I muri iho, e nehenehe ’outou e paraparau nō te aha te Atua i hāmani ai i te ao, ’e nāhea tātou ’ia ’āmui atu i roto i tāna « ’ohipa ’e [tōna] hanahana » (’īrava 39).

Mose 1:18.E aha te parau a’o tā tātou e nehenehe e fa’a’ite atu nō te tauturu i te tahi ’e te tahi « ’ia fa’ata’a » i te Atua ’e ia Sātane ? (Hi’o ato’a Moroni 7:12–18 ; Te Parau Ha’api’ira’a ’e te mau Parau Fafau 50:23–24.)

Aberahama 3 :24–26.E nehenehe ’outou e hōro’a i te mau melo o te ’utuāfare i te hō’ē ’ohipa ’ārearea e ’ohipa fifi ato’a rā, ’o tē fa’ati’a ia rātou ’ia fa’a’ite mai ē, e nehenehe rātou e pe’e i te mau arata’ira’a, mai te tūfetura’a i te hō’ē manureva papie, ’aore rā te pe’era’a i te hō’ē tāpura hāmanira’a mā’a. E aha te tū’atira’a teie ’ohipara’a i te ’ōpuara’a o tō tātou orara’a tāhuti nei mai tei fa’ata’ahia i roto i teie mau ’īrava ?

Nō te mau mana’o hau atu nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o te arata’i nō teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Hīmene tei mana’ohia : « E tamari’i au nā te Atua ra », Te mau hīmene, 185.

Ha’amaita’ira’a i te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata hō’ē

’Imi i te mau parau mau o te ’evanelia. I roto i te mau pāpa’ira’a mo’a, i te tahi taime e fa’ahiti-’āfaro-hia te mau parau mau o te ’evanelia ; i te tahi taime, e fa’ahitihia te reira i roto i te hō’ē hi’ora’a ’aore rā hō’ē ’ā’amu. ’A ui ia ’oe iho ē : « E aha te mau parau mau mure ’ore e ha’api’ihia nei i roto i teie mau ’īrava ? »

Hōho’a
Tē fa’aue nei Mose ia Sātane ’ia haere ’ē atu

’Ua upo’oti’a o Mose i ni’a ia Sātane, nā Joseph Brickey

Nene’i