Mote ao te kai ae urarake, iroun Harry Anderson

Maati 21–27

Te Otinako 1–6

“I a Tia n Uringa Au Berita ae Tabu”

Moana am kamatebwai ma te tataro, ao bubuti te ibuobuoki bwa ko na kunei rongorongo i nanon Te Otinako 1–6 are a na uaana nakon maium ao am ibuobuoki n abanuean te Atua.

Korea Am Namakin

Te kakao ni maeka i Aikubita e bon kamaiua ana utu Iakobwa. Ma bubua n ririki imwina, kanoaia a bon tautoronaki ao n tautaekanaki iroun Barao ae boou “are e aki kinaa Iotebwa” (Te Otinako 1:8). E na bon roko irouia tibun Iteraera n titiraki bwa bukin tera te Atua e kariaia bwa e na riki aei nakoia, Ana aomata ake a rineaki. E uringii ana berita aika tabu are E karaoi ma ngaiia? Bon ngaiia naba ngkai Ana aomata? E kona n nooria bwa mwaitira rawawataia?

Tao e na iai taai are ko a tia n titiraki aekaki n titiraki akanne. Ko bae n titiraki, E ataa te bwai ae I rinanona te Atua? E kona n ongo au bubuti ibukin te ibuobuoki? Te karaki i nanon Te Otinako ni kainaomataan Iteraera mai Aikubita a kaekai titiraki akanne: E aki mwaninga Ana aomata te Atua. E uringii Ana berita aika tabu ao e na kakoroi nanoia n oin Ana tai ma kawai (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 88:68). “N na kamaiuii ngkami ma baiu ae aroraki nakoimi,” E taku. “Ngai te Uea ae Atuami, are e kainaomatai ngkami man [ami] rawawata” (Te Otinako 6:6–7).

Ibukin te kamataata nakon te boki ae Te Otinako, taraa “Exodus, book of” in the Bible Dictionary.

Iango ibukin te Kamatebwai i bon Iroum ni Koroboki aika Tabu

Te Otinako 1–2

Iesu Kristo bon te Tia Kainaomataai.

Teuana te botoniango ae moan te kakaawaki n ana boki Te Otinako bwa iai mwaakan te Atua ni kainaomataia Ana aomata man te kamarakaki. Tautoronakiia tibun Iteraera n aron are e kabwarabwaraaki i nanon Te Otinako 1 e kona n taraaki bwa kanikinaean te tautoronaki are ti kaitaraa ibukin te bure ao te mate (taraa 2 Nibwaai 2:26–27; 9:10; Aramwa 36:28). Ao Mote, te tia kainaomataia tibun Iteraera, e kona n taraaki bwa te kanikina, ke kanikinaean, Iesu Kristo (taraa Te Tua Kaua 18:18–19; 1 Nibwaai 22:20–21). Wareka Te Otinako 1–2 ma taian kabotau aikai n am iango. Ko kona n noria, n aron te katooto, bwa Mote ao Iesu Kristo a kamauraki man te mate ngke a uarereke (taraa Te Otinako 1:22–2:10; Mataio 2:13–16) ao a uaia ni kabanea tabeua te tai n te rereua imwain karaoan aia mition (taraa Te Otinako 2:15–22; Mataio 4:1–2). Tera riki iango ake ko reiakin man Te Otinako i aon te tautoronaki n te tamnei? ibukin ana kainaomata te Tia Kamaiu?

Taraa naba D. Todd Christofferson, “Redemption,” Riaona, Meei 2013, 109–12.

Mote inanon te Abein te Maunei, © Providence Collection/licensed from goodsalt.com

Te Otinako 3–4

E anga te mwaaka te Atua nakoia naake E weteia ni karaoa Ana mwakuri.

Ni boong aikai ti kinaa Mote bwa te burabeti ao te tia kairiiri ae korakora. Ma Mote e aki taraia bwa ngaia anne ngke e moan weteaki iroun te Uea. “Kanga antai Ngai,” e titiraki Mote, “bwa N na nako ni Barao iai?” (Te Otinako 3:11). Ma, te Uea, e kinaa bwa antai raoi Mote—ao tera ae kona n riki nako iai. Ngkai ko wareka Te Otinako 3–4, taraia bwa e kanga te Uea ni karaua nanon Mote ao e kanga ni kaeka ana tabeianga. Tera ae ko kunei ni mwakoro aikai are e kona ni buokiko ngkana ko namakina te aki tau? E kanga te Uea ni kakabwaiaia Ana toro ma te mwaaka ae rikirake ni karaoa Nanona? (taraa Mote 1:1–10, 24–39; 6:31–39, 47). Nningai ae ko a tia n noora te Atua ni karaoa Ana mwakuri rinanom ke rinanoia tabeman?

Ibukin rongorongon riki maiun ao ana mwakuri Mote, taraa “Moses” i nanon te Bible Dictionary ke Kairi nakon Koroboki aika Tabu.

Te Otinako 5–6

Ana kantaninga te Uea a na koro bukiia n oin Ana tai.

E ngae ngke e nako Mote ma te ninikoria nako matan Barao, n aron are e tua te Atua, ao n tuanga bwa e na kainaomataia tibun Iteraera, e rawa Barao. Ni koauana, e karawawatai riki maiuia tibun Iteraera. Mote ao tibun Iteraera tao a bon titiraki bwa bukin tera a aki nakoraoi bwaai ngkai Mote e karaoa are e tuangaki iroun te Atua (taraa Te Otinako 5:22–23).

Ko a tia n namakinna bwa ko karaoa nanon te Atua ma ko aki noora te tokanikai are ko kantaningaia? Manga wareka Te Otinako 6:1–8, n taraia bwa tera ana taeka te Uea ni buoka Mote bwa e na aki bwarannano. E kanga ni buokiko te Uea n aki bwarannano ni karaoan Nanona?

Te Otinako 6:3

Antai Iehova?

Iehova bon teuana aran Iesu Kristo ao bon aran te Tia Kamaiu imwain te maiu aei. Ana Rairairi Iotebwa Timiti e kamataata bwa burabeti aika Aberaam, Itaaka, ao Iakobwa a kinaa te Uea n arana aei (taraa Te Otinako 6:3, footnote c). N angiin te tai, ngkana e kaoti te taeka ae “te Uea” n te O Tetemanti, e bon kaineti nakon Iehova. Inanon Te Otinako 3:13–15, te ara “AE NGAI” e kaineti naba nakon Iehovah (taraa naba Reirei ao Berita aika Tabu 38:1; 39:1).

Iango ibukin Kamatebwai ni Koroboki aika Tabu n te Utu ao te Bootaki n te Tairiki

Te Otinako 1–2.Tabeman aine a karaoi mwakuri aika kakawaki i nanon ana babaire te Atua ni kaikawaan te tia kainaomataia tibun Iteraera. N te utu, kam kona ni wareka rongorongoia taan kabung aika Tibera ao Bua (Te Otinako 1:15–20); tinan Mote, Iokebeta, ao mwanena, Miriam (Te Otinako 2:2–9; Warekaia Iteraera 26:59); natin Barao (Te Otinako 2:5–6, 10); ao buun Mote are Tibora (Te Otinako 2:16–21). A kanga aine aikai ni kawaaka ana babaire te Atua? A kanga karakinaia n kauringiira n ana mition Iesu Kristo? Ko kona naba ni booti tamenia am koraki aine ao bakatibu ao tibwai rongorongoia. Ti kanga ni kakabwaiaaki irouia aine aika raoiroi? Ana marooro Beretitenti Russell M. Nelson’s “Te Bubuti nakoia Mwaaneu” (Riaona, Nov. 2015, 95–98) e kona n raona am marooro.

Te Otinako 3:1–6.Ngke Mote e kaineta te kai are e urarake, te Uea e tuangnga bwa e na kanakoi ana kau bwa kaotan te karinerine. Ti na kanga ni kaota ara karinerine ibukin taabo aika tabu? N aron te katooto, ti na kanga ni karika mwengara bwa te tabo ae tabu are e kona ni maeka iai te Tamnei? Ti na kanga ni kaota te karinerine i nanon taabo ake a tabu?

Te Otinako 4:1–9.Te Uea e angan Mote te mwaaka ni karaoi kakai bwa kanikina nakoia tibun Iteraera bwa E a tia ni mwiokoa Mote. Tera ae a reireiniira kanikina aikai ibukin Iesu Kristo?

Te Otinako 5:2.Tera ae nanonaki iroura bwa ti “kinaa” te Uea? Ti na kanga ni kinaa? (ibukin te katooto, taraa Aramwa 22:15–18). E kanga ara reitaki ma Ngaia n roota nanora n ongoeaba i Rouna? (taraa naba Ioane 17:3; Motiaea 5:13).

Ibukin iango aika a mwaiti riki ibukiia ataei, taraa te kamataata n te wiiki aei n Nakomai, Iriirai—Ibukin te Moanrinan.

Te anene ae tamaroa: “Reverence Is Love,” Aia Boki n Anene Ataei,31.

Kanakoraoan Ara Kamatebwai

Kawakina te tienoo n kamatebwai. E kona n ibuobuoki nakoim kabonganan te tienoo ke te boki ibukin korean nonori, iango, titiraki ke namakin ake a roko n am tai n kamatebwai.

E kuneaki Mote inanon te Abein te Maunei iroun Natin Barao te Aine, iroun George Soper