Fuakava Motuʻá 2022
Mē 9–15. Nōmipa 11–14; 20–24: “ʻOua Naʻa Mou Angatuʻu ki he ʻEikí, Pe Manavahē”


“Mē 9–15. Nōmipa 11–14; 20–24: ʻOua Naʻa Mou Angatuʻu ki he ʻEikí, Pe Manavahē,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Mē 9–15. Nōmipa11–14; 20–24,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
teleʻa he toafá

Mē 9–15

Nōmipa 11–14; 20–24

“ʻOua Naʻa Mou Angatuʻu ki he ʻEikí, Pe Manavahē”

ʻOku fakamamafaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga lahi ʻi he Tohi ʻa Nōmipá. ʻE tokoni atu foki e Laumālié ke ke sio ʻi hoʻo fengāueʻaki mo e niʻihi kehé.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he angamahení, he ʻikai lava ke fai ha fononga lalo ʻi ha taʻu ʻe 40 mei he feituʻu maomaonganoa ʻo Sainai ki Kēnani ko e fonua ʻo e talaʻofá. Ka ko e vahaʻataimi ia naʻe fie maʻu ki he fānau ʻo ʻIsilelí, ʻo ʻikai ko ha fononga ʻi ha mamaʻo fakasiokālafi ka ko e mamaʻo fakalaumālie: ko e vāmamaʻo ʻo kinautolu mo e tuʻunga ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke nau hoko ai ko Hono kakai ʻo e fuakavá.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Nōmipá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe 40 ko iá, ʻo kau ai e ngaahi lēsoni naʻe fie maʻu ke ako ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí kimuʻa pea nau toki hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻa nau ako fekauʻaki mo e faivelenga ki he kau tamaioʻeki fili ʻa e ʻEikí (vakai, Nōmipa 12). Naʻa nau ako fekauʻaki mo e falala ki he mālohi ʻo e ʻEikí, neongo kapau ʻoku ngali taʻepau e kahaʻú (vakai, Nōmipa 13–14). Naʻa nau ako ʻe ʻi ai ha tuʻutāmaki fakalaumālie ʻi he ʻikai angatonú pe ʻikai falalá, ka te nau lava ʻo fakatomala pea sio ki he Fakamoʻuí ke ne fakamoʻui kinautolu (vakai, Nōmipa 21:4–9).

ʻOku ʻi ai e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku tau faitatau ai mo e kau ʻIsilelí. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē ʻa e ongo ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau ʻi ha tuʻunga maomaonganoa fakalaumālié, pea ko e lēsoni tatau ko ia naʻa nau akó ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ki heʻetau teuteu ke hū atu ki hotau fonua ʻo e talaʻofá: ko e moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ke fai ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Nōmipá, vakai, “Nōmipa” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Nōmipa 11:11–17, 24–29; 12

ʻOku lava ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ha fakahā, ka ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá.

Fakatokangaʻi ʻi he Nōmipa 11:11–17, 24–29, ʻa e palopalema ne fehangahangai mo Mōsesé mo e solovaʻanga naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻOtuá. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe e lea ʻa Mōsese naʻe fakaʻamu “ke kikite ʻa e kakai kotoa pē ʻa e ʻEikí? (veesi 29). ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi veesi ko ʻení, fakakaukau ki he ngaahi lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOku fuʻu fie maʻu nai ʻe he ʻOtuá ke folofola atu kiate koe? ʻIo! … “ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa hoʻo Tamai ʻi Hēvaní ke ke ʻilo” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95).

Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga hono tala ko ia ʻoku lava e tokotaha kotoa pē ʻo kikité ke nau tataki kotoa ai e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Mōsesé. ʻOku fakamahinoʻi lelei ʻeni ʻi he meʻa naʻe lekooti ʻi he Nōmipa 12. ʻI hoʻo lau ʻa e vahe ko ʻení, ko e hā ʻa e ngaahi fakatokanga ʻokú ke ʻiló? Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e fakahā fakatāutahá mo e muimui ki he palōfitá?

Vakai foki, 1 Nifai 10:17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:1–7; Dallin H. Oaks, “Ongo Founga ʻo e Fetuʻutakí,” Liahona, Nōvema 2010, 83–86.

Nōmipa 13–14

Te u lava ʻo maʻu ha tui ki he kahaʻú, ʻaki e tui ki he ʻEikí.

ʻI hoʻo lau ʻa e Nōmipa 13–14, feinga ke ke tuʻu ʻi he tuʻunga ʻo e kau ʻIsilelí. Ko e hā nai e ʻuhinga naʻa nau loto ai ke “toe foki ki ʻIsipité”? (Nōmipa 14:3). ʻOkú ke hangē nai ko kinautolu ko ia ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei he hū ki he fonua ʻo e talaʻofá? Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e “laumālie” makehe naʻe maʻu ʻe Kēlepí? (Nōmipa 14:24). Ko e hā hoʻo ongo fekauʻaki mo e tui ʻa Kēlepi mo Sōsiuá, pea te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻena sīpingá ki he ngaahi meʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá?

Vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī 2016), 75–76.

Nōmipa 21:4–9

Kapau te u sio kia Sīsū Kalaisi ‘i he tui, te Ne lava ʻo fakamoʻui fakalaumālie au.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná e talanoa ne lekooti ʻi he Nōmipa 21:4–9 pea mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga fakalaumālié. Ko e hā e meʻa ʻoku fakamahino lahi atu kiate koe ʻe he 1 Nīfai 17:40–41; ʻAlamā 33:18–22; mo e Hilamani 8:13–15 ki he talanoa ko ʻení? ʻI hoʻo ako e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakakaukau ki he fakamoʻui fakalaumālie ʻokú ke ʻamanaki ki aí. Naʻe fie maʻu e kau ʻIsilelí ke nau “[vakai] ki he ngata palasá” (Nōmipa 21:9) ka nau moʻui. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi ke ke fai ka ke “sio lelei ange ai ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻaki e tuí”? (Hilamani 8:15.

Vakai foki, Sione 3:14–15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36; Dale G. Renlund, “eMohu Tāpuekina,” Liahona, Mē 2019, 70–73.

ʻĪmisi
ngata polonise

Naʻe fakamoʻui e kau ʻIsilelí ʻi heʻenau sio ki he ngata palasá.

Nōmipa 22–24

Te u lava ʻo muimui ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, neongo ha feinga ʻa ha niʻihi kehe ke fakalotoʻi au ke ʻoua te u pehē.

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Pēlaki ko e tuʻi ʻo Moapé, ʻoku fakaofi ange e kau ʻIsilelí, naʻá ne kole kia Pēlami, ko ha tangata ne ʻiloa ʻi hono tuku mai ʻo e ngaahi tāpuakí mo e talatukí. Naʻe loto ʻa Pēlaki ke ne fakavaivaiʻi e kau ʻIsilelí ʻaki hano talatukiʻi kinautolu. Fakatokangaʻi e founga ne feinga ai ʻa Pēlaki ke ne fakalotoʻi ʻa Pēlamí (vakai, Nōmipa 22:5–7, 15–17), peá ke fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo ia ke fakafepaki ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ha meʻa ʻokú ke mālieʻia ai he tali ʻa Pēlami ʻi he Nōmipa 22:18, 38; 23:8, 12, 26; 24:13?

Meʻapangó, ʻoku ngali ʻasi ne faifai pea tukulolo ʻa Pēlami ki he kolé ʻo ne lavakiʻi ʻa ʻIsileli (vakai, Nōmipa 31:16; Sute 1:11). Fakalaulauloto ki ha founga te ke tuʻumaʻu ai neongo hano fakafeʻātungiaʻi koe ʻe ha niʻihi kehe.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Nōmipa 11:4–6.ʻE fai tatau nai hotau ʻulungāngá mo e ʻulungaanga ʻo e kau ʻIsilelí ʻoku hā ʻi he Nōmipa 11:4–6? ʻE tokoni fēfē ʻa e faleʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:15–21?

Nōmipa 12:3Naʻe fakahaaʻi fēfē ‘e Mōsese ʻokú ne “angamalū ʻaupito” ʻi he Nomipa 12 pe ʻi he ngaahi potufolofola kehe kuó ke laú? Mahalo te ke toe vakaiʻi e fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi heʻene pōpoaki“Angamalū mo Loto-Fakatōkilalo” (Liahona, Mē 2018, 30–33), pe ʻi he “Angamalū, Angamalū” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures. ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā ʻoku tau ako ki he founga ke tau toe angamalū lahi ange aí? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te tau lava ke maʻu ʻi heʻetau fai iá?

Nōmipa 13–14.ʻE lava ke ʻai ha toko ua (pe tokolahi ange) he kau mēmipa ho fāmilí ke nau “asiasi” (Nōmipa 13:17) ha konga ʻe taha homou ʻapí ʻo hangē ko e fonua ia ʻo e talaʻofá. Hili ia pea nau takitaha fai ha lipooti makatuʻunga ʻi he Nōmipa 13:27–33 pe Nōmipa 14:6–9. Ko e hā ʻoku tau ako kau ki he tuí mei he ongo lipooti kehekehe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? ʻE anga fēfē haʻatau tatau lahi ange mo Kēlepi pea mo Sōsiuá?

Nōmipa 21:4–9.Hili hono lau ʻa e Nōmipa 21:4–9, fakataha mo e 1 Nifai 17:40–41; ʻAlamā 33:18–22; mo e Hilamani 8:13–15, ʻe lava ke ngaohi ʻe ho fāmilí ha ngata mei ha pepa pe ʻumea pea hiki ki ai pe ko ha laʻi pepa ha ngaahi meʻa faingofua te ke lava ʻo fai ke “sio ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he tui” (Hilamani 8:15).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike níʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Sīsū, ko Hoku Maluʻí,” Ngaahi Himi, fika. 71.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoni ki ho fāmilí ke fakatupulaki ʻenau moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kinautolú. “ʻOku ʻikai ko hono tuku atu pē ha fakamatala, ka ke tokoniʻi e [kau mēmipa ho fāmilí] ke nau ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu ʻi he ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá” (Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 28).

ʻĪmisi
Mōsese mo e ngata palasá

Ko Mōsese mo e Ngata Palasá,fai ʻe Judith A. Mehr

Paaki