Fuakava Motuʻá 2022
Mē 16–22. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: “Tokanga Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa e ʻEikí”


“Mē 16–22. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34: ʻTokanga Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa e ʻEikí’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Mē 16–22. Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34,” Haú, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Tuʻu ʻa Mōsese ʻi he moʻungá

Fakatātā ʻo Mōsese ʻi he Moʻunga Nipóo, © Providence Collection/laiseni mei he goodsalt.com

Mē 16–22

Teutalōnome 6–8; 15; 18; 29–30; 34

“Tokanga Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa e ʻEikí”

Naʻe fekau ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsilelí ke akoʻi e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ki heʻenau fānaú (vakai, Teutalōnome 6:7). ʻI hoʻo ako ʻa e Teutalōnomé ʻi he uike ní, kumi ha ngaahi founga ke vahevahe ʻa e meʻa naʻá ke akó mo e kau mēmipa ho fāmilí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe kamata e ngāue ʻa Mōsese ʻi he māmaní ʻi ha moʻunga, he taimi ne folofola ange ai e ʻOtuá kiate ia mei ha ʻuluʻakau vela (vakai, ʻEkesōtosi 3:1–10). Naʻe toe fakaʻosi pē ki he moʻungá hili ha taʻu ʻe 40 mei ai, he taimi ne fakamamataʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa Mōsese ki he fonua ʻo e talaʻofá mei he tumutumu ʻo Moʻunga Nipó (vakai, Teutalōnome 34:1–4). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Mōsese ʻene moʻuí ki hono teuteuʻi ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá, pea ʻoku lekooti ʻi he tohi Teutalōnomé ʻene ngaahi fakahinohino, fakamanatu, naʻinaʻi, mo e tautapa fakaʻosi ki he kau ʻIsilelí. ʻOku fakamahino mei hono lau ʻene ngaahi leá ʻa e taumuʻa moʻoni ʻo e ngāue ʻa Mōsesé—ʻa e teuteu naʻe fie maʻu ʻe he kakaí—naʻe ʻikai ko e moʻui pē ʻi he feituʻu maomaonganoá, ikunaʻi ʻo e ngaahi puleʻangá, pe ko hono langa hake ha kolo. Ko e ako ke ʻofa ki he ʻOtuá, talangofua kiate Ia, mo moʻui mateaki kiate Ia. Ko e faʻahinga teuteu ia ʻoku tau fie maʻu kotoa kae lava ʻo hū ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Neongo naʻe teʻeki pē ke aʻu ʻa Mōsese ki he “fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻa huhú mo e honé” (ʻEkesōtosi 3:8), ka koeʻuhí ko ʻene tuí mo e faivelengá, naʻá ne hū ki he fonua ʻo e talaʻofa naʻe ʻosi teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu kotoa ʻoku muimui kiate Iá.

Ki ha vakai fakalūkufua ki he Teutalōnomé, vakai, “Teutalōnome” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Teutalōnome 6:4–7; 8:2–5, 11–17; 29: 18–20; 30:6–10, 15–20

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke u ʻofa ʻiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa.

ʻI heʻene ngaahi akonaki fakaʻosí, naʻe fakamanatu ʻe Mōsese ki he fānau ʻa ʻIsilelí, “ʻI he taʻu ʻe fāngofulú ni naʻe ʻiate koe ʻa [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá; naʻe ʻikai te ke masiva ʻi ha meʻa ʻe taha,” ʻo aʻu ki hoʻo ʻi he feituʻu maomaonganoá (Teutalōnome 2:7). Ko ʻeni kuo hū e kau ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá, ʻi he “ngaahi kolo lahi mo lelei, ʻa ia naʻe ʻikai [te ke] langa, mo e ngaahi fale kuo fonu ʻi he ngaahi meʻa lelei, ʻa ia naʻe ʻikai [te ke] fakafonu ” (Teutalōnome 6:10–11), pea naʻe manavahē ʻa Mōsese telia naʻa nau fakafefeka honau lotó pea fakangaloʻi e ʻEikí.

Fakakaukau ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai ho lotó ʻi hoʻo lau e faleʻi ʻa Mōsesé. Mahalo te ke loto ke tukutaha hoʻo tokangá ʻi he ngaahi veesi ko ʻení pea hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú:

Ko e hā te ke fai ke ʻoua naʻa fakafefeka ai ho lotó mo ʻofa ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa? Ko e hā ha fehokotaki ʻokú ke vakai ki ai ʻi he vahaʻa ʻo e Teutalōnome 6:5–6 mo e Mātiu 22:35–40? (vakai foki, Levitiko 19:18).

Vakai foki, Dieter F. Uchtdorf, “Ko ha Fakaʻanaua ki ʻApi,” Liahona, Nōvema 2017, 21–24.

Teutalōnome 6:4–12, 20–25

“Tokanga Telia Naʻá ke Fakangaloʻi ʻa e ʻEikí.”

Ko e konga lahi ʻo e toʻu tangata ko ia ʻo e kau ʻIsilelí naʻe hū ki he fonua ʻo e talaʻofá naʻe ʻikai ke nau sio tonu kinautolu he ngaahi meʻa fakamamahi ʻi ʻIsipité pe kolosi ʻi he Tahi Kulokulá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Mōsese ko e—toʻu tangata ʻo e kahaʻú—ʻe fie maʻu ke nau manatuʻi e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku fie maʻu ke nau kei hoko ko ha kakai ʻa e ʻOtuá.

Ko e hā e faleʻi ne fai ʻe Mōsese ʻi he Teutalōnome 6:4–12, 20–25. ʻe lava ke tokoni atu ke ke manatuʻi e ngaahi meʻa maʻongoʻonga naʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻaú? Ko e hā ha meʻa kuo ueʻi fakalaumālie koe ke ke fai “ʻe ʻi ho lotó ai e folofola ʻa e ʻOtuá he ʻaho kotoa pē”? (veesi 6).

Te ke tuku fēfē atu hoʻo tuí ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú?

Vakai foki, Teutalōnome 11:18–21; Gerrit W Gong, “Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia,” Liahona, Mē 2016, 108–11; Bible Dictionary, “Frontlets or phylacteries.”

Teutalōnome 15:1–15

ʻOku kau ʻi hono tokoniʻi e kau faingataʻaʻiá ʻa e nima fie foakí mo e loto fiemālie.

ʻOku ʻi ai ha faleʻi ʻi he Teutalōnome 15:1–15 kau ki hono tokoniʻi ʻo e masivá mo e faingataʻaʻiá, kau ai ha ngaahi founga ngāue pau ʻoku ʻikai ke toe fakahoko he ʻahó ni. Fakatokangaʻi ange mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau tokoni ai ki he masivá mo e anga ʻetau tōʻonga ki hono tokoniʻi kinautolú he ʻoku mahuʻinga ia ki he ʻEikí. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé?

Vakai foki, Russell M. Nelson, “Ko e Fekau Lahi Hono Uá,” Liahona, Nōvema 2019, 96–100.

Teutalōnome 18:15–19

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Palōfita naʻe hiki hake ʻo hangē ko Mōsesé.

Naʻe fakamatala kotoa ʻa Pita, Nīfai, Molonai, mo e Fakamoʻuí tonu ʻo kau ki he kikite ʻi he Teutalōnome 18:15–19 (vakai, Ngāue 3:20–23; 1 Nīfai 22:20–21; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:40; 3 Nīfai 20:23). Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻúí mei he ngaahi veesi ko ʻeni? ʻOku founga fēfē e “tatau” ʻa e Fakamoʻuí mo Mōsesé? (Teutalōnome 18:15).

ʻĪmisi
Tūʻulutui ʻa Sīsū ʻo puke ha tangata

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e palōfita hangē ko Mōsesé.

Teutalōnome 34:5–8

Ko e hā e meʻa ne hoko kia Mōsesé?

Neongo ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Teutalōnome 34:5–8 naʻe mate ʻa Mōsese, ka ʻoku fakamahinoʻi ʻe he ʻilo fakaʻaho kimui ní naʻe sino liliu pē ia, pe ko e liliu ʻoku ʻikai ke ne ongoʻi ai e mamahí pe maté kae ʻoua ke toetuʻu (vakai, ʻAlamā 45:18–19; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Mōsese”; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá,“Kakai Sino Liliu,” scriptures. ChurchofJesusChrist.org). Na‘e fie maʻu ke sino liliu ʻa Mōsese koeʻuhi he naʻe fie maʻu ke ne maʻu ha sino fakamatelie kae lava ke ne foaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kia Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú (vakai, Mātiu 17:1–13).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Teutalōnome 6:10–15ʻE ala ueʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení e kau mēmipa ho fāmilí ke nau fakakaukauʻi ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai ho fāmilí. ʻE anga fēfē haʻatau muimui ki he faleʻi ke “vakai telia naʻá ke fakangaloʻi ʻa e [ʻEikí]”? (Teutalōnome 6:12). Mahalo te ke loto ke lekooti hoʻo ongo kau ki ho ngaahi tāpuakí, ʻi ha tohinoa pe ʻi he FamilySearch.

Teutalōnome 6:13, 16; 8:3Ke vakai ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e Fakamoʻuí lolotonga ha taimi mahuʻinga ʻi Heʻene moʻuí; lau fakataha ʻa e Mātiu 4:1–10. Ko e hā ha ngaahi potufolofola naʻá ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ‘o e faingataʻá?

Teutalōnome 7:6–9Fai ha me‘a ke tokoniʻi e kau mēmipa ‘o ho fāmilí ke nau ongoʻi makehe ai, hangē ko hono teuteuʻi ʻo ha meʻatokoni ifo. Te ke lava ʻo lau ʻa e Teutalōnome 7:6–9 pea aleaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke ongoʻi ko hono ʻuhinga ia ʻo e hoko “ko e kakai ʻofeina” (veesi 6) ki he ʻEikí.

Teutalōnome 29:12–13ʻOku ʻomi ʻe hono talanoaʻi ʻo e Teutalōonome 29:12–13 ha faingamālie ki he kau mēmipa ho fāmilí ke nau aleaʻi e ngaahi fuakava te nau fakahoko pe kuo fakahoko mo e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ko e kakai ʻa e ʻOtuá? ʻOku anga fēfē hono “fokotuʻu [kitautolu] … ko ha kakai ki he [‘Otuá]” heʻetau ngaahi fuakavá? (veesi 13).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai, lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Te u Moʻuiʻaki e Kosipelí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 72.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki hoʻo ngaahi ʻilo fakalaumālie pē ʻaʻaú. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi potufolofola mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke tukutaha ai e tokangá, kae ʻoua naʻa fakangatangata pē ai hoʻo akó. ʻI hoʻo akó, mahalo te ke ako ki ha tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻikai ke ʻasi ʻi heni. Tuku ke tataki koe ʻe he Laumālié ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke ke akó.

ʻĪmisi
Tuʻu ʻa Mōsese ʻi he moʻungá

Naʻe Fakahā ʻe he ʻEikí kiate Ia ʻa e Fonuá Kotoa, tā ʻe Walter Rane.

Paaki