Mai, pe’e mai
26 nō ’Ātopa–1 nō Novema. Moromona 1–6 : « E hina’aro tō’u ’ia fa’afāriu i tō te ao ato’a nei… i te tātarahapa »


26 nō ’Ātopa–1 nō Novema. Moromona 1–9 : ‘’E hina’aro tō’u ’ia fa’afāriu i tō te ao ato’a nei… i te tātarahapa’ », Mai, pe’e mai—nō te Paraimere : Buka a Moromona 2020 (2020)

26 nō ’Ātopa–1 nō Novema. Moromona 1–6 », Mai, pe’e mai—nō te Paraimere : 2020

Hōho’a
Tē pāpa’i nei Moromona i ni’a i te mau ’api ’auro

Moromona e ha’apoto nei i te mau ’api, nā Tom Lovell

26 nō ’Ātopa–1 nō Novema

Mormon 1–6

« E hina’aro tō’u ’ia fa’afāriu i tō te ao ato’a nei… i te tātarahapa »

E riro te mau ’ohipa i tupu i fa’a’itehia i roto i te Moromona 1–6 ’ei mea fifi nō te mau tamari’i ’ia hāro’aro’a hope roa, e nehenehe noa rā rātou e ’apo mai i te mau ha’api’ira’a nā roto mai i te ’ā’amu o Moromona nō ni’a i te orara’a ma te parau-ti’a i roto i te hō’ē ao ’ino. Nāhea e ti’a ai ia ’outou ’ia fa’a’ohipa i tōna ’itera’a nō te ha’api’i i te mau tamari’i nāhea ’ia vai ha’apa’o maita’i noa i roto i te ’evanelia ?

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

Hōho’a
ītona fa’a’itera’a

Tītau i te mana’o

E aha tā te mau tamari’i i ’ite nō ni’a ia Moromona ? E ani ia rātou ’ia fa’a’ite mai e aha tā rātou i ’ite ’e ’aore rā, i ’apo mai ’e tō rātou ’utuāfare. E tauturu te fa’a’itera’a i te hō’ē hōho’a nō Moromona mai te hō’ē i roto i te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare.

Hōho’a
ītona ha’api’ira’a

Ha’api’i i te ha’api’ira’a tumu : Mau tamari’i ’āpī

Moromona 1:1–3

E nehenehe au e riro ’ei ta’ata parau-ti’a mai ia Moromona.

Noa atu e mau tamari’i ’āpī roa tā ’outou e ha’api’i nei, e nehenehe rātou e fa’ananea i te mau maita’i pae vārua ’e ’ia ora ma te parau-ti’a.

Mau ’ohipa e nehenehe e rave

  • E tai’o atu Moromona 1:1–3 i te mau tamari’i, ’e ’aore rā, e fa’a’ohipa i te « Pene 49 : Moromona ’e tāna mau ha’api’ira’a » (Te mau ’ā’amu o te Buka a Moromona, 138–42). E ani ia rātou ’ia fa’aro’o e hia matahiti tō Moromona i te taime ’a hōro’a ai o Amarona iāna i te hō’ē misiōni ta’a ’ē. I muri iho, e ani ia rātou ’ia fa’a’ite mai i te rahira’a i ni’a i te manimani rima. Nō te tauturu i te mau tamari’i ’ia feruri i te ’āpī o Moromona, e fa’a’ite ia rātou i te hō’ē hōho’a o te hō’ē ta’ata e 10 matahiti te pa’ari. E tauturu ia rātou ’ia hāro’aro’a i te mau maita’i tā Amarona i ’ite i roto ia Moromona i tōna ’āpīra’a, ’e e fa’a’ite pāpū ē, e nehenehe te mau tamari’i e riro mai ia Moromona ’a pe’e ai rātou ia Iesu Mesia.

  • E ha’uti i te hō’ē ha’uti i reira te mau tamari’i e rave ai nā ni’a iho noa i te mau ’ohipa tumu tā ’outou e rave. I muri iho, e fa’a’ite i te mau hōho’a nō te mau mea tā Iesu i rave, ’e e parau nāhea e ti’a ai ia tātou ’ia pe’e iāna (hi’o i te Buka hōho’a o te ’evanelia, nūmera 33–35, 41–42). E ’āparau i te mau huru ’a pe’e ai Moromona ia Iesu Mesia—’ei hi’ora’a, nā roto i te ha’api’ira’a i te ’evanelia, te fa’aitoitora’a i te ta’ata ’ia ha’apa’o i te parau a te Atua, ’e te herera’a ia vetahi ’ē.

Moromona 3:3, 9

’Ua hōro’a mai te Metua i te ao ra iā’u e rave rahi mau ha’amaita’ira’a.

E nehenehe te mau ha’api’ira’a a Moromona e tauturu i te mau tamari’i ’ia ’ite i te mau ha’amaita’ira’a tā te Metua i te ao ra i hōro’a mai ia rātou.

Mau ’ohipa e nehenehe e rave

  • E tai’o i te Moromona 3:3 ’e te 9 i te mau tamari’i, ’e e fa’ata’a ē, ’aita te ’āti Nephi i ’ite ē, ’ua ha’amaita’i te Metua i te ao ra ia rātou. E tauturu i te mau tamari’i ’ia feruri i te mau ha’amaita’ira’a tā te Metua i te ao ra i hōro’a mai ia rātou. E fa’a’ite i te mau hōho’a ’e ’aore rā, te mau tao’a nō te hōro’a ia rātou i te mau mana’o. E aha tā tātou e nehenehe e rave i teie mahana nō te fa’a’ite ē, tē māuruuru nei tātou i te Metua i te ao ra nō tō tātou mau ha’amaita’ira’a ?

  • E tauturu i te mau tamari’i ’ia feruri i te mau ha’amaita’ira’a tā te Metua i te ao ra i hōro’a mai ia rātou, ’e e ani ia rātou ’ia pāpa’i hōho’a i te tahi o te reira mau ha’amaita’ira’a. E ani ia rātou ’ia fa’atautau i tā rātou mau hōho’a i te tahi vāhi i te fare ’ia nehenehe ia rātou ’ia ’ite i te reira ’e ’ia ha’amana’o ē, tē ha’amaita’i nei te Metua i te ao ra ia rātou nā roto i te mau rāve’a rau. E nehenehe ato’a ’outou e ani ia rātou ’ia ’imi i te mau ha’amaita’ira’a nō ō mai i te Metua i te ao ra ’a hīmene ai rātou i te ’īrava mātāmua o te « Merci, ô mon Père divin » (Chants pour les enfants,9).

Moromona 3:12

Tē hina’aro nei te Metua i te ao ra ’ia here au i te mau ta’ata ato’a.

Nāhea e ti’a ai ia ’outou ’ia tauturu i te mau tamari’i tā ’outou e ha’api’i nei ’ia roa’a te hina’aro e here i te feiā ’ati a’e ia rātou ?

Mau ’ohipa e nehenehe e rave

  • E ani i te tamari’i tāta’itahi ’ia pāpa’i i te hōho’a o te hō’ē ta’ata i ni’a i te tāpura ’ere’ere, ’e e fa’ata’a ē, e mea ta’a ’ē te tahi ta’ata i te tahi. E pāpa’i i te hōho’a o te hō’ē māfatu hā’ati i te mau hōho’a pāpa’i ato’a. E tauturu i te mau tamari’i ’ia hāro’aro’a ē, tē hina’aro nei te Metua i te ao ra ’ia here tātou i te mau ta’ata ato’a. E tai’o i te Moromona 3:12, ma te ha’apāpū i te mau ta’o « here » ’e « herehia ». E aha tā Moromona e rave nō te fa’a’ite i tōna here ia vetahi ’ē ?

  • E hīmene ’āmui i te hō’ē hīmene nō ni’a i te herera’a ia vetahi ’ē, mai te « Aimez chacun » (Chants pour les enfants,39), ma te fa’a’ite i te mau hōho’a o te mau tamari’i nā te ao ato’a nei. E fa’a’ite pāpū i te here o te Atua i tāna mau tamari’i ato’a. E fa’ahope i teie ’api ’ohipara’a nō teie hepetoma ’e te mau tamari’i.

Hōho’a
ītona ha’api’ira’a

Ha’api’i i te ha’api’ira’a tumu : Mau tamari’i pa’ari

Moromona 1:1–3; 2:1, 23–24; 3:1–3, 12, 17–22

E nehenehe au e riro ’ei mea parau-ti’a mai ia Moromona.

E mea ’āpī roa o Moromona i te taime ’a ’ite ai Amarona ē, ’ua rava’i tōna pa’ari nō te ha’apa’o i te mau pāpa’a parau mo’a. E aha te mau huru parau-ti’a tā ’outou e ’ite ra i roto i te mau tamari’i tā ’outou e ha’api’i nei ?

Mau ’ohipa e nehenehe e rave

  • E ani i te mau tamari’i tāta’itahi ’ia tai’o i teie mau tuha’a parau i muri nei, ’e e tauturu ia rātou ’ia fa’a’ite mai e aha tā rātou i ’apo mai nō ni’a ia Moromona : Moromona 1:1–3; 2:1, 23–24; ’e 3:1–3, 12, 20–22. I muri iho, e fa’a’ite i te mau huru parau-ti’a tā ’outou e ’ite nei i roto i te mau tamari’i tāta’itahi.

  • E fa’a’ite i te hō’ē hōho’a o Moromona (hi’o i te hōho’a i roto i te arata’i ha’api’ira’a o teie hepetoma i roto Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare). E tauturu i te mau tamari’i ’ia ’ite ē, nō te nava’i te pa’ari o Moromona ’e ’ua ti’aturihia nō te ha’apa’o ’e nō te pāruru i te mau pāpa’a parau o te ’āti Nephi, i ti’a ai ia tātou ia fāri’i i te buka a Moromona i teie mahana. E parau i te mau tamari’i nō ni’a i te aura’a o te mau ta’o ’ia pa’ari e ’ia ti’aturihia. E ani ia rātou ’ia feruri hōhonu i te mau rāve’a e riro ai rātou ’ei ta’ata pa’ari.

    Hōho’a
    Moromona ’ei tamaiti ’āpī

    Moromona, i te 10ra’a te matahiti, nā Scott M. Snow

Moromona 2:8–15; 5:10–11.

Nā te ’oto e au i te Atua e arata’i atu ia tātou i te tauira’a mau.

’Ua ’ite Moromona ē, e ’oto rahi tō te ’āti Nephi ’ohipa ’ino, e ’ere rā tō rātou ’oto i te huru ’oto o te fa’auru ia rātou ’ia tātarahapa (hi’o Moromona 2:13). Nāhea e ti’a ai ia ’outou ’ia tauturu i te mau tamari’i ’ia hāro’aro’a i te ta’a-’ē-ra’a i roto i te ’oto o te ao nei ’e te ’oto e au i te Atua ’o te arata’i atu i te tātarahapa ?

Mau ’ohipa e nehenehe e rave

  • E pāpa’i i teie mau upo’o parau i ni’a i te tāpura ’ere’ere : Te ’oto e arata’i atu i te tātarahapa ’e Te ’oto ’aita e arata’i atu i te tātarahapa. E ani i te mau tamari’i ’ia tai’o te tahi i muri mai i te tahi i te mau ’īrava i roto i te Moromona 2:8, 10–15. E tauturu ia rātou ’ia pāpa’i i te mau mea tā rātou i ’apo mai nō ni’a i te ’oto i raro a’e i te mau upo’o parau tano i ni’a i te tāpura ’ere’ere. Nāhea e ti’a ai ia tātou ’ia ha’apāpū ē, te ’oto tā tātou e fāri’i nō tā tātou mau hara, e arata’i atu te reira ia tātou i te tauira’a ?

  • E ani i te hō’ē melo o te ’episekōpora’a ’e ’aore rā, i te hō’ē metua o te hō’ē o te mau tamari’i ’ia fa’a’ite mai i mua i te piha ha’api’ira’a nāhea te ’oto e au i te Atua i te tauturu ia tātou ’ia taui ’ia riro hau atu mai te Metua i te ao ra ’e ia Iesu Mesia te huru. Nō te aha e mea faufa’a ’ia ’ite ē, tē fāri’i ra ānei tātou i te ’oto e au i te Atua ’e ’aore rā, i te ’oto e au i te ao nei ? E ani i te mau tamari’i ia ’imi Moromona 2:12 nō te ’ite mai i te mau tumu nō te aha te tātarahapa e fa’atupu ai i « ’ā’au ’oa’oa » (Moromona 2:12).

Moromona 3:12

E nehenehe au e ’ite i te here o te Metua i te ao ra nō vetahi ’ē.

E mea ’ōhie ’ia here i te feiā e here mai ia tātou, ’e mai ia tātou, ’ua fa’a’ite rā Moromona ē, nā roto i te tauturu a te Metua i te ao ra, e nehenehe tā tātou e here i te feiā tei ta’a ’ē te ti’aturira’a e’ te ’ohipa i tā tātou.

Mau ’ohipa e nehenehe e rave

  • E tauturu i te hō’ē tamari’i ’ia tai’o Moromona 3:12, ’e e ani i te mau tamari’i ’ia pāpa’i hō’ē pereota ’ei ha’apotora’a i te mea tā rātou i ’apo mai nā roto mai ia Moromona nō ni’a i te herera’a ia vetahi ’ē. E ani i te mau tamari’i ’ia fa’a’ite mai i te mea tā rātou i pāpa’i. Nāhea e ti’a ai ia tātou ’ia ’ite i te here o te Atua nō vetahi ’ē ? (hi’o Moroni 7:48). E aha te ti’a ia tātou ’ia rave nō te fa’a’ite i tō tātou here nō te mau ta’ata i roto i tā tātou piha ha’api’ira’a ’e i roto i tō tātou ’utuāfare ?

  • E ani i te mau tamari’i ’ia fa’a’ī i te ’api ’ohipara’a o teie hepetoma. E tauturu ia rātou ’ia feruri i te mau rāve’a maita’i nō te fa’atoro i te rima ma te here i te feiā e mea ta’a ’ē tō rātou huru i tō tātou.

Hōho’a
ītona ’apora’a ha’api’ira’a

Fa’aitoito i te ha’api’ira’a mai i te fare

E fa’aitoito i te mau tamari’i ’ia pia i te ’api ’ohipara’a nō teie hepetoma i te hō’ē vāhi i te fare nō te ha’amana’o ia rātou ’ia fa’a’ite i te here ia vetahi ’ē. E hōro’a ia rātou i te hō’ē rāve’a i roto i te piha ha’api’ira’a i muri nei ’ia fa’a’ite mai e aha tā rātou i rave.

Ha’amaita’ira’a i tā tātou ha’api’ira’a

E taui i te mau ’ohipara’a nō te fa’atano i ni’a i te matahiti o te mau tamari’i tā ’outou e ha’api’i nei. E hina’aro te mau tamari’i ’āpī i te mau ha’amāramaramara’a pāpū ’e e ’apo mai rātou nā roto i te mau rāve’a ha’api’ira’a ’ōhie. ’A tupu ai rātou i te pa’ari, e nehenehe rātou e ’āmui hau mai ’e e maita’i mai a’e nō te fa’a’itera’a mai i tō rātou mau mana’o. E hōro’a i te mau tamari’i ato’a i te mau rāve’a nō te fa’a’ite mai, nō te fa’a’ite pāpū mai, e nō te ’āmui mai, ’e ’ia ha’apāpū nō te hōro’a i te tauturu tano e hina’arohia. (Hi’o Ha’api’ira’a mai tā te Fa’aora, 25–26).

Nene’i