Seminare
Lesona 30: Faataitaiga o le Atamai i Aoaoga Faavae 2: Malamalama ma le Mauaina o le Atamai Faaleagaga


“Faataitaiga o le Atamai i Aoaoga Faavae 2: Malamalama ma le Mauaina o le Atamai Faaleagaga,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (2025)

“Faataitaiga o le Atamai i Aoaoga Faavae 2,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Lesona 30: Mataupu Faavae ma Feagaiga 18

Faataitaiga o le Atamai i Aoaoga Faavae 2

Malamalama ma le Mauaina o le Atamai Faaleagaga

talavou o loo manatunatu toto’a e pei o loo sailia faaaliga

O le atamai i aoaoga faavae e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e fausia le faavae mo o latou olaga i luga o Iesu Keriso ma Lana talalelei. O lenei lesona o le a tuuina atu ai i tagata aoga ni avanoa e faata’ita’i ona iloa lelei le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae ma aoaoga faavae latou te aoaoina atu faapea foi ma le aoaoina ma le faaaogaina o mataupu faavae paia mo le mauaina o le malamalama faaleagaga.

Gaoioiga E Ono Mafai Ona Aoao Ai

Iloiloga o le Atamai i Aoaoga Faavae: Malamalama

O le gaoioiga lenei e tuuina atu ai i tagata aoga se avanoa e faaloloto ai lo latou malamalama i se tasi pe sili atu foi o fuaitau o le atamai i aoaoga faavae. O lenei gaoioiga e na o le 10–15 minute le umi ina ia lava ai le taimi mo le faatinoga o le faataitaiga o le atamai i aoaoga faavae i se taimi mulimuli ane o le lesona.

Mafaufau e ta se pese po o se viiga ma valaaulia tagata aoga e sii o latou lima pe a latou iloaina . Ona valaaulia lea o i latou e iloa nisi o upu e sii o latou lima. Ma le mea mulimuli, valaaulia tagata aoga o e malamalama i le uiga o le pese e sii o latou lima ma faasoa mai po o le a le uiga.

  • O le a le eseesega o le maitau, iloa, ma le malamalama?

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou maitau pe iloa se mea e aunoa ma le malamalama i ai?

  • E mafai faapefea ona faatatau lenei mea i le atamai i aoaoga faavae?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e vaavaai i fuaitau o le atamai i aoaoga faavae ma fasifuaitau autu o mau i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae(2023). Tuu atu ia i latou e filifili se tasi latou te mananao e malamalama atili i ai. O le gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faaloloto ai lo latou malamalama.

Vaai faalemafaufau e i ai se tasi e manaomia moni lava le savali o loo i ai i le fuaitau na e filifilia. Peitai, e na o le 30 sekone e te faamatala atu ai ia i latou le uiga o le fuaitau. Faaalu ni nai minute e sosoo ai ina ia malamalama atili ai i le anotusi o le fuaitau.

Mafaufau e faaaoga nisi o metotia nei:

  • Faitau faagesegese le fuaiupu.

  • Vaai upu poo fuaitau e te le malamalama i ai.

  • Faitau le ulutala o le vaega itulau e aoao ai le talaaga i tua atu o le fuaitau.

  • Vaai vaefaamatalaga.

  • Faaaoga punaoa i luga o le Gospel Library.

A uma ua lava se taimi, vaevae le vasega i ni vaega poo paga. Ona mafai lea e tagata aoga ona faasoa mai a latou aotelega e 30-sekone o le fuaitau o le atamai i aoaoga faavae na latou filifilia.

Aoao ma faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le atamai faaleagaga

Afai e manaomia, valaaulia tagata aoga e toe iloilo mataupu faavae o le mauaina o le atamai faaleagaga (tagai i le parakalafa 5–12 o le Mataupu Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae [2023]). O gaoioiga toeiloilo fautuaina o loo aofia atu i le itulau o le faaopoopoga i lalo o le “Gaoioiga o le Iloiloga o le Atamai i Aoaoga Faavae.”

A uma ona toeiloilo e tagata aoga ia mataupu faavae, mafaufau e tuu atu le ata faataitai lenei. E mafai ona e fai atu i tagata aoga e mafaufau i ni faamatalaga e sili atu ona patino e fesoasoani ai ia sili atu ona talafeagai le vaaiga faataitai i o latou olaga. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou fuafuaina po o le a le faaiuga o loo taumafai Sose e fai (e pei o le pe tatau ona ia faamutaina se faigauo, pe faapefea ona feagai ma se popolega faaleaoaoga faavae, pe e tatau ona ia auauna atu i se misiona).

E i ai se faaiuga taua a Sose e fai. E malamalama o ia o lenei faaiuga e mafai ona i ai se aafiaga ogaoga i lona olaga ma e manao e saili le taitaiga a le Atua e ala i faaaliga. Sa tatalo Sose mo se taitaiga ae na te le i lagonaina ua ia mauaina se tali. Ua mafaufau o ia pe o ia sailia faaaliga i le auala sa’o.

  • E mafai faapefea e Sose ona faaaoga mataupu faavae o le mauaina o le atamai faaleagaga e fesoasoani ai ia te ia, ia malamalama pe faapefea ona maua faaaliga?

Afai e mautonu tagata aoga i lo latou malamalama i mataupu faavae e tolu, tuu atu ia i latou e fuafua po o le fea mataupu faavae o le a latou faaaogaina muamua pe afai o i latou o Sose. Afai latou te le o mautinoa po o fea e amata ai, e mafai ona e faaaogaina ia fautuaga o loo i lalo. Fai le mea sili e fesoasoani ai i tagata aoga e suesue mataupu faavae taitasi o se vaega o lenei talanoaga.

Iloilo manatu faavae ma fesili faatasi ma se vaaiga e faavavau

Faitau le palakalafa 8 i lalo o le “Mauaina o le Atamai Faaleagaga” i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae (2023), ma vaavaai mo ni malamalamaaga e uiga i le valaauliaina o le taitaiga a le Tama Faalelagi pe a faia se faaiuga faigata.

  • E mafai faapefea ona mafaufau Sose i lana filifiliga i le tulaga o le ata o le faaolataga?

  • E mafai faapefea i le vaai agai le filifiliga i se vaaiga e faavavau ona fesoasoani e valaaulia ai faaaliga?

Faatino i le faatuatua

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faitau ma talanoa mea nei i paga po o vaega toalaiti.

Faitau palakalafa 5 ma le 7 i lalo o le “Mauaina o le Atamai Faaleagaga” i le Pepa Autu o le Atamai i Aoaoga Faavae (2023), ma vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani ia Sose e saili ma maua ai faaaliga mai le Tama Faalelagi.

  • Aisea e ono lagona ai e Sose na te lei mauaina se faaaliga? (Matau le mea e ono fesoasoani i le parakalafa 7 mo Sose ia malamalama ai.)

  • O a nisi o auala e mafai ona galue ai Sose i le faatuatua e maua ai faaaliga?

Saili nisi malamalama faaopoopo e ala i punavai faalelagi ua filifilia

  • O a nisi o punaoa mamana filifilia e mafai e Sose ona suesue i ai ia malamalama atili ai pe faapefea ona saili, maua, pe iloa faaaliga?

    Afai e manaomia, faasino tagata aoga i le “Faaaliga” i le Taiala i Tusitusiga Paia po o Autu o le Talalelei.

    E mafai foi e tagata aoga ona maua mau nei e aoga: Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11–14, 29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14–16, 22–24; 8:1–3; 9:8–9; 11:12–13. A uma ona suesue, e mafai e tagata aoga ona faitau upusii na latou maua ma faasoa mai pe aisea latou te manatu ai e ono aoga.

    Afai e aoga, fai ni koluma se tolu i luga o le laupapa ma lisi se tasi o nei fasifuaitau i le pito i luga o koluma taitasi: Saili Faaaliga, Maua Faaliga, ma Iloa Faaaliga. A o faasoa mai e tagata aoga mea na latou maua, valaaulia i latou e tusi o latou malamalamaaga i lalo o se tasi pe sili atu o nei ulutala. Afai e itiiti ifo ni malamalamaaga o se tasi o koluma, fesili i ta aoga po o a mea na latou aoaoina e ono fesoasoani i lena vaega o faaaliga.

  • O a nisi mea ua e aoaoina pe lagonaina e uiga i le mauaina o faaaliga e mafai ona e faasoa atu ia Sose?

Tuu atu i tagata aoga ni avanoa e fai ai ni fesili pe faasoa mai ni aafiaga na latou maua. A o latou faasoa mai, faaauau ona faamamafa atu mataupu faavae o le mauaina o le atamai faaleagaga. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le faamatalaina lea o auala na latou faaaogaina ai mataupu faavae i o latou aafiaga po o le valaaulia o i latou e faataitai le faaaogaina o mataupu faavae a o latou sailia tali i fesili. Manatua e le manaomia ona e iloa le tali i fesili uma o le a latou fesili ai. Sa faamatala e Peresitene M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se tasi taimi i faiaoga: “E matuai lelei lava le faapea atu, ‘Ou te le iloa.’ Peitai, o le taimi lava e fai mai ai lena tala, ua ia te oe se tiutetauave e saili tali sili ona lelei i fesili manatunatu e fesili ai au tagata aoga” (“The Opportunities and Responsibilities of CES Teachers in the 21st Century” [ave aga’i i faiaoga a le ekalesia i le Vaega o Aoga a le Lotu, Fep. 26, 2016], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).