Ponokalafi
ʻOku ʻIkai Ha Meʻa ʻe Taʻemalava


“ʻOku ʻIkai Ha Meʻa ʻe Taʻemalava,” Tokoni Maʻá e Ngaahi Hoa Malí (2021)

“ʻOku ʻIkai Ha Meʻa ʻe Taʻemalava,” Tokoni Maʻá e Ngaahi Hoa Malí

ʻOku ʻIkai Ha Meʻa ʻe Taʻemalava

*Talanoa ʻo Keisí

Hili ha māhina ʻe hiva mei heʻeku mali mo hoku husepānití, ne u ʻiloʻi naʻe maʻunimā ia ʻe he ponokalafí. Ne ʻikai ngata pē ʻi heʻene ʻosi fakaʻaongaʻi ia lolotonga ʻema kei teití mo e fakamaʻú, ka naʻe hokohoko mai ai pē foki ia ki heʻema nofomali foʻou mo feʻofoʻofaní. ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke ne fakamatalaʻi ʻa e ʻita, loto-mamahi mo e lavakiʻi ne u ongoʻi ʻi heʻeku ʻiloʻí. Kae kovi angé, ne u ongoʻi hangē naʻá ne kākaaʻi au ke u mali mo iá. Koeʻuhí naʻá ma mali ʻi he temipalé, ne u ongoʻi ʻefihia ʻi ha mali taʻengata ki ha tangata naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pea ne ʻikai ke u lava ʻo falala kiate ia.

Naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻema pīsopé ʻa e Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá ne fakataumuʻa pē ki he kau maʻunimā ʻe he ponokalafí, pea naʻá ma loto ke kau ki ai. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e polokalamá ko ha fakataha fakakulupu, pea ʻi he kamataʻangá naʻe fakamā ʻaupito ke u kau ki ai, tautautefito ki he taimi naʻá ku ʻiloʻi ai ha fefine ʻe taha ʻi he kulupú ko haku kaungā-ngāué. Naʻe mole atu e ngaahi ongo ko ʻení ʻi he lahi ange ʻeku feohi mo e kau mēmipa kehe ne nau fekuki mo e ngaahi faingataʻa tatau.

Hili pē ha taimi nounou mei heʻeku kau ki aí, naʻe taki au ʻe ha fefine ʻi he kulupú ki he tafaʻakí peá ne fokotuʻu mai ke u feinga ke fakataʻeʻaongaʻi ʻema malí kimuʻa teʻeki ke lava ha taʻu ʻe tahá. Naʻá ne vahevahe mai kiate au ʻa e toutou foki ʻa hono husepānití ki hono maʻunimā iá, ʻo aʻu pē ki he hili ʻo ʻene maʻu ha tokoní, mo ʻene ongoʻi he ʻikai ke ne lava ʻo mavahe meiate ia koeʻuhí naʻe ʻi ai haʻane fānau ʻe toko fā ke tauhi. Naʻá ne tapou mai ke u fakataʻeʻaongaʻi ʻema malí kae lava ke u fakaʻehiʻehi mei he maʻu ha fānaú pea mo ha vete malí. Naʻá ku fakalaulauloto lahi ki heʻene ngaahi leá pea naʻe mamahi ʻaupito hoku lotó ʻi he uike hono hokó. Hili haʻaku talanoa mo ʻeku palesiteni fakasiteikí pea mo lotua pea mo ha fakalaulauloto lahi, ne u ongoʻi loto fiemālie ke ngāue ki heʻema nofo-malí ʻo fakatatau mo e fie ngāue ʻa hoku husepānití. Neongo naʻá ku ʻita kiate ia, ka naʻe lava pē ke u ʻiloʻi naʻá ne loto fiemālie ke liliu.

Naʻe kovi ʻaupito e ngaahi meʻa ne hoko kimuʻá pea toki fakaʻau ke lelei ange. Ko e tuʻunga maʻulalo taha ʻoku ou manatuʻí naʻe hoko ia ʻi he taʻu ʻe taha ʻema nofo-malí ʻi hono ʻeke mai ʻe hoku husepānití pe ʻoku ou kei ʻofa pē ʻiate ia peá u tali ange ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi. Naʻe ʻosi atu e ngaahi māhina siʻi hono hokó mo ha faingataʻaʻia mo e loto mamahi lahi ʻa ia naʻe lōmekina ai au ʻe he loto tailiilí mo e tuenoá. Naʻe tuʻo lahi ʻeku tautapa ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ʻomi ha mālohi ke u ikunaʻi ia.

ʻI he ʻalu ʻa e taimí pea ʻi he fakaʻau ke lelei ange ʻa e ngaahi meʻá, ne u lava ʻo tukutaha ʻeku tokangá ki ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ne u ako, ʻa ia naʻe tokoni ki heʻeku fakaakeaké:

  1. ʻOku ʻi ai ha faʻahinga fakakaukau ʻoku pehē, ʻoku tafoki ʻa e kakaí ki he ponokalafí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau fiemālie fakasekisuale aí. Naʻá ku ongoʻi ha fuʻu mafasia lahi ʻi heʻeku pehē kuó u fakatupu e tafoki ʻa hoku husepānití ki he ponokalafí koeʻuhí ne ʻikai ke u fakafiemālieʻi ia ʻi ha faʻahinga founga. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku maʻunimā ko ʻení kuo nau maʻu ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, talu mei heʻenau kei īkí. Ko ha maʻunimā ia ne fuoloa peá u toki fetaulaki mo hoku husepānití, pea ko ʻene fili ke kau aí naʻe ʻikai ko haku foʻui.

  2. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke fakatou kumi tokoni ʻa e ongomeʻa malí. Neongo naʻe ʻikai ko haku foʻui ʻa e ʻulungaanga hoku husepānití, ka naʻe ʻi ai ha kaunga ʻo ʻeku tōʻonga fakakaukaú ki he founga ʻo ʻema fekuki fakataha mo e ngaahi palopalemá. Ne u ako peá u liliu foki ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo au ʻi he meʻá ni ʻo u faʻa fifili ai pe naʻe lahi ange nai ʻeku ako ʻaʻaku mei he polokalama tokoní ʻi hoku husepānití.

  3. ʻOku tokoni ia ke tauhi maʻu e ngaahi tuʻunga maluʻí, tautautefito ki he taimi ʻe ngata ai e polokalama tokoní. Naʻá ku fokotuʻu mo hoku husepānití ha ngaahi lao tuʻumaʻu fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītiá, ʻa ia naʻá ma toki liliu ʻi he hili ha ngaahi taimi ʻi heʻema ongoʻi kuo malu mo taau ke fakahoko iá.

  4. ʻOku fie maʻu ha feinga fakamātoato ke te aʻusia ʻa e fakaakeake moʻoní. ʻI heʻeku fakakaukau tauʻatāina ki he ngaahi meʻa naʻe fakatokangaʻi ʻe he kakaí fekauʻaki mo aú, naʻe lava ai ke u fakahoko e ngaahi liliu naʻe fie maʻu ke u fakaleleiʻi ʻaki ʻeku nofo-malí.

  5. ʻOku fie maʻu ha taimi lahi ke fakaakeake ai. Naʻa mo e taimi naʻe fakaʻau ke lelei ange ai ʻa e ngaahi meʻá, naʻá ku kei ʻita lahi pē ki hoku husepānití. Naʻá ku ʻita ʻi he taimi naʻe fakahīkihikiʻi ai ia ʻe he niʻihi kehé, ʻo u fakakaukau, “Kapau naʻa nau ʻiloʻi moʻoni ia, he ʻikai ke nau lea ʻaki ha ngaahi meʻa lelei pehē fekauʻaki mo ia.” Ke fakafepakiʻi e ngaahi ongo ko ʻení, naʻá ku tauhi ha tohinoa houngaʻia ʻi ha māhina ʻe taha peá u hiki ha meʻa ʻe taha ʻi he pō kotoa pē naʻe fakahaaʻi ai ʻeku houngaʻia ʻi hoku husepānití. Naʻe meimei faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke maʻu ha foʻi fakakaukau ʻe taha ke hiki ʻi he tohinoa ko ʻení. Kuó u fiefia ʻeni ʻi he fakahīkihiki ʻoku maʻu ʻe hoku husepānití, pea he ʻikai ke u maʻu ha ngaahi peesi feʻunga ʻi ha tohi pē ʻe taha ke lekooti ai e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ou saiʻia ai ʻiate iá.

    He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e sitepu kotoa pē naʻá ku fakahoko ʻi he meʻa ne hoko ko ʻení, ka te u lava ʻo pehē ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava ʻia Sīsū Kalaisi. Naʻá ku kole kiate Ia ke toe fakafoki mai ʻeku nofo-malí ki hono tuʻunga motuʻá, ka kuó Ne ʻave ia ki ha tuʻunga māʻolunga ange. Ne u toe ofi ange kiate Ia ʻi heʻeku vakai ki hoku malí ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei fakahokó mo e loto fakamolemole ʻi heʻeku ʻiloʻi ko e kau kolekole kotoa kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

    Kuó u nofo-mali mo hoku husepānití ʻi ha taʻu ʻeni ʻe nima pea ʻi ai mo haʻama kiʻi ʻofefine fakaʻofoʻofa. ʻOkú ma maʻu ha nofo-mali lelei mo ha moʻui fakaʻofoʻofa mo mohu tāpuekina. Kuo ʻikai ke u toe manavasiʻi. Kuo ʻikai ke u toe sio ki hoku husepānití mo ongoʻi loto mamahi mo ʻita. Ko e Fakamoʻuí pē ʻe lava ke fakahoko ai ʻa e faʻahinga faifakamoʻui ko ʻení. Kuó Ne fakamoʻui hoku ngaahi kafó ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá.

    *Kuo liliu ʻa e hingoá.

    Naʻe toʻo ʻa e talanoá ni mei he uepisaiti Addiction Recovery Program.

Paaki