Ponokalafi
Ngāueʻi Fakataha Ia


“Ngāueʻi Fakataha Ia,” Tokoni Maʻá e Ngaahi Hoa Malí (2021)

“Ngāueʻi Fakataha Ia,” Tokoni Maʻá e Ngaahi Hoa Malí

Ngāueʻi Fakataha Ia

*Talanoa ʻa Kenitisí

Naʻá ku ʻiloʻi e maʻunimā hoku husepānití ʻe he ponokalafí kimuʻa peá ma malí, ka ne ʻikai teitei mahino kiate au e founga te ne uesia ai e tapa kotoa pē ʻo ʻema moʻuí.

ʻI he taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e maʻunimā ʻe he ponokalafí, tōtuʻa ʻo e vaʻinga keimi fakakomipiutá mo e taʻe maʻu ngāué, ʻoku iku ia ki ha fakamamahi lahi moʻoni. Lolotonga e taʻu hono ua ʻo ʻema nofo-malí, ne u aʻusia ai e tuʻunga maʻulalo taha ʻo e loto-mafasiá. Ne u fakaʻaongaʻi e lahi taha ʻo hoku ngaahi ʻahó ʻi ha sea lulu ʻi he loki ʻo hoku foha toki fāʻeleʻí, ʻo lulululu pē ia mo sio fakamamaʻu ki tuʻa he matapā sioʻatá ʻi heʻeku tangí. Ne u pehē ai kuo taimi ke fakangata ʻa e mamahi ko ʻení. Naʻá ku fakahoko ha ngaahi palani ki ha vete mali. Ne u mateuteu ke fakahoko ia, ka naʻá ku ongoʻi kuo pau ke u ʻuluaki talanoa mo e pīsopé.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe talamai ʻe hoku husepānití ʻoku ʻi ai haʻane fakataha alēlea fakatonutonu faka-Siasi pea ʻe lava ke u kau ange kapau ʻoku ou loto ki ai, ka naʻe ʻikai pau ke u fakahoko ia. Ne tō hifo hoku lotó. Naʻe ʻikai totonu ke iku peheni ʻa e mali taʻengatá, pe ko e meʻa ne u fakaʻānaua ki ai lolotonga e ngaahi lēsoni kotoa ʻa e Kau Finemuí ne akoʻi ʻi he mali taʻengatá. Naʻá ku pehē leva ke u talaange ki he pīsopé ʻeku fili ke vete malí he pō ko iá.

ʻI he taimi naʻe ui ai au ʻe he pīsopé ki hono ʻōfisí, naʻá ne sio hangatonu mai ki hoku matá peá ne talamai kuo fakaʻauha ʻe Sētane hoku fāmilí, ka ʻoku malava pē ke kei pukepuke fakataha ia. Naʻá ne pehē naʻe kei ʻi ai pē ha ʻamanaki lelei ki hoku fāmilí.

Ne u foki ki ʻapi mo e loto fakapapau he ʻikai ke u tuku ke mālohi ʻa Sētane. Kuó u tauʻi ia kimuʻa ʻi he maama fakalaumālié, pea te u tauʻi ia ʻaki e meʻa kotoa pē kuó u maʻú ʻi he māmaní. Naʻá ku lau e lea konifelenisi lahi kotoa pē fekauʻaki mo e fakamolemolé, Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, fāmilí, ʻamanaki leleí, mo hono ikunaʻi ʻo e ngaahi faingataʻá. Naʻá ku kumi ʻa e potufolofola kotoa pē fekauʻaki mo e fakamolemolé. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo fakamolemoleʻi kotoa ʻa e mamahí mo e loto-mafasiá, ka naʻá ku lotu fakamātoato ke u lava ʻo fakamolemoleʻi hoku husepānití.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻá ku tūʻulutui hifo ʻo palōmesi ki he Tamai Hēvaní kapau te Ne tokoniʻi au, he ʻikai ke u toe fakakaukau ki he vete malí. Ko e taʻu ʻeni ʻe valu mei he ʻaho ko iá. ʻOku kei ʻi ai pē ʻa e maʻunimaá, mo hono ngaahi faingataʻá, ka ʻokú ma kei ngāue fakataha pē ki heʻema nofo-malí.

Ne tuʻo lahi hono talamai ʻe heʻeku pīsopé ʻoku ʻikai ke u tuenoa pea ko ha palopalema lahi ʻa e ponokalafí ʻi he Siasí, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ha taha naʻe maʻunimā ʻe he ponokalafí hono husepānití. ʻI he taimi naʻe ʻomi ai ʻe he pīsopé ha fakamatala fekauʻaki mo e Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻi ai haʻanau fakataha fakakulupu maʻá e houʻeiki fafine pē naʻe maʻunimā ʻe he ponokalafí honau ngaahi malí.

Naʻá ku ongoʻi he taimi pē ko iá ko e feituʻu ʻeni naʻe fie maʻu ke u ʻalu ki aí. Naʻá ku talaange ki hoku husepānití ʻe lava ke ma ō kapau te ne fie ʻalu, ka kuo pau pē ke u ʻalu au.

Naʻe iku ʻo ma ō fakataha, ki he fakataha ʻa e kakai tangatá pea mo au ki he kakai fefiné. Naʻe lava ke u sio ʻi he ngaahi fakataha ʻa e PFM (Polokalama Fakaakeake mei he Maʻunimaá) ʻoku ʻi ai ha kakai fefine kehe ʻoku nau fekuki mo e ngaahi palopalema tatau pē mo aú. Naʻe kamata ke u fehangahangai mo e ngaahi ongo naʻá ku fufuuʻí. Naʻá ku ako ʻa e founga ke u fiefia aí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi meʻa naʻe fakahoko ʻe hoku husepānití. Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke puleʻi ʻe heʻene ngaahi tōʻongá ʻeku ngaahi ongó, ngāué pe mahuʻinga fakatāutahá. Ne u ako ke ʻofa, faʻa fakamolemole, piki maʻu ki he Fakamoʻuí pea tauʻatāina mei he ngaahi tākiekina mei tuʻá. Naʻe maʻu ʻe hoku husepānití ʻa e poupou naʻá ne fie maʻú pea hokohoko atu ʻene ʻalu ki he ngaahi fakataha fakaakeaké.

ʻI heʻeku hoko ko ha hoa malí, te u lava ʻo ʻofa mo poupouʻi hoku husepānití, ka he ʻikai ke u lava ʻo fakaleleiʻi hono maʻunimā iá maʻana. Ko ha hala ia kuo pau ke ne foua. Ka te u ʻi ai maʻana, ʻo poupou mei he tafaʻakí neongo pe ko e hā hono fuoloá. ʻOkú ma feinga ke ʻohake ʻema fānaú ʻi ha ʻapi fiefia, ʻo fakatou ngāue ʻi homa vā fakakaungāmeʻá mo e feʻofaʻakí. Ko ha tamai lelei hoku husepānití ki heʻema fānaú, pea ʻoku nau ʻofa lahi ʻiate ia. Ko hoku kaungāmeʻa lelei tahá ia.

ʻOku ou fakamālō ʻi hono akoʻi au ʻe he PFM, kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻofá mo hotau Fakamoʻuí, ʻi he founga ke u ʻofa mo faʻa fakamolemole aí. Neongo ʻoku kei fefaʻuhi hoku husepānití mo e maʻunimā ko ʻení, ka ʻoku ou lava ʻo malimali he ʻaho kotoa pē koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

*Kuo liliu ʻa e hingoá.

Naʻe toʻo ʻa e talanoá ni mei he uepisaiti Addiction Recovery Program.

Paaki