Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 4: Tali ʻo e Ngaahi Faingataʻá ʻo e Nofo-Malí


Lēsoni 4

Tali ʻo e Ngaahi Faingataʻá ʻo e Nofo-Malí

Taumuʻá

Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó kuo pau ke ngāue fakataha ʻa e husepānití mo e uaifí ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá pe ʻahiʻahí pea te na lava ʻo fili ke tali ki ai ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa kae ʻikai ko e lotofoʻi mo e ʻita.

Teuteu

  1. Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he “Ko ho Fatongia ʻi Hoʻo Hoko ko e Faiakó” (Peesi x–xii ʻo e tohí ni). Kumi ha ngaahi founga ke fakahoko ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo teuteu atu ko ia ke faiakó.

  2. Lau e ngaahi kaveinga ʻo e lēsoní ʻoku tohi mataʻāʻā atú, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e lēsoní. Ke hoko ko e konga hoʻo teuteú, fakalaulauloto ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he lolotonga ʻo e uiké, mo kolea e tataki ʻa e Laumālié ʻi hono fakakaukauʻi e meʻa ʻoku totonu ke tō ai hoʻo fakamamafá ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻa e kau akó.

  3. Ako e ngaahi folofola ʻi he peesi 20 ke ke mateuteu ai ke fakahoko ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo nautolu.

  4. Kapau ʻe lava ʻo maʻu ha tohi ʻo e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ki he Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí (31106 900), peá ke ako e “Ko e Veteki ʻo e Ngaahi Fepakipaki ʻi he Nofo-malí” ʻi he peesi 287–88. Fakakaukau ke ke lave ki he fakamatala ko ʻení ʻi he lolotonga e lēsoní.

Fokotuʻu ki he Founga Fai ʻo e Lēsoní

Kuo pau ke fehangahangai e ongo mātuʻa mali kotoa pē mo ha faingataʻa.

Vahevahe ʻa e talanoa ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú:

“Ne māpuhoi [ha] taʻahine ʻi hono ʻaho malí mo pehē, “ ʻE faʻē kuó u aʻu au ki he ngataʻanga ʻo ʻeku ngaahi palopalemá!” Naʻe tali ange ʻe he faʻeé, “ ʻIo, ka ko e ngataʻanga fē?’ (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 34 pe Tūhulu, Sanuali 1997, 29).

  • Ko e hā ha ngaahi palopalema pe faingataʻa ʻe lava ke hoko ki ha ongo meʻa mali? (Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻE lava ke kau ki he ngaahi talí ʻa e lisi ʻoku hā atu ʻi laló.)

    1. Taʻefelotoi

    2. Siokita

    3. Loto-lavea

    4. Mahamahaki

    5. Paʻa

    6. Motuʻa

    7. Kau mēmipa he fāmilí ʻoku faingataʻaʻia fakaesino

    8. Feinga ki ha fakanonga ʻi he taimi kuo ʻosi ai e fānaú he mavahe mei ʻapí

    9. Mate ʻa e ngaahi ʻofaʻangá

    10. Ngaahi palopalema fakapaʻanga

    11. ʻI ai ha fānau ʻe ongongataʻa pe hē atu

    12. Ngaahi fakatamaki fakaenatula

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi ai ha ngaahi poletaki pe ʻahiʻahi ʻoku hoko mai ko e ola ʻo ha ngaahi faingataʻa ʻi he fetuʻutaki pe vā ʻo e nofo-malí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia ʻoku hoko mai ko ha konga anga-maheni pē ʻo e moʻuí.

ʻE lava ke ngāue ʻa e husepānití mo e uaifí ke ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ʻo kapau te na lau ko e nofo-malí ko ha feohi [pe fetuʻutaki] ʻoku fai ʻi he fuakava.

Fakamatalaʻi ange ʻe kehekehe pē hono tali ʻe he ngaahi hoa malí e ngaahi poletakí pe ʻahiʻahí ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻo ʻenau vakai ki heʻenau fetuʻutaki he nofo-malí. Hiki ki he palakipoé ʻa e ongo foʻi lea ko e aleapau mo e fuakava.

Fakamatalaʻi ange ko e aleapaú ko ha tohi felotoi ia ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo meʻa ʻe toko ua pe falukunga kakaí. ʻOku poupouʻi ia ʻe he ngaahi lao ʻo e fonuá. ʻOku fai tatau pē ʻa e fuakavá mo e aleapaú, ka ʻoku toe loloto ange ia. ʻOku faʻa ʻuhinga ʻa e foʻi lea fuakavá ki ha aleapau ʻi he vahaʻa ʻo ha toko ua, ka ʻi he ongoongoleleí, ʻoku ʻuhinga ia ki ha aleapau ʻi hotau vā mo e ʻEikí. ʻI he fuakavá, ʻoku fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tuʻungá pea ʻoku tau palōmesi leva ke tau tauhi ki ai. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi palōmesí, ʻoku haʻisia leva ʻa e ʻEikí ke fakakakato ʻEne ngaahi talaʻofá (vakai, T&F 82:10).

Fakamahino ange ʻoku pehē ʻe ha toko lahi ia ʻo e sōsaieti he ʻaho ní ko e nofo-malí ko ha aleapau pē. Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto pē ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ha ngaahi faingataʻa ki he nofo-malí, ko e hā ha meʻa ʻe ala fai ʻe he husepānití mo e uaifí kapau ʻokú na vakai pē ki hona vaá ʻo hangē ha aleapaú? Ko e hā ha meʻa te na ala fai ʻo kapau ʻokú na vakai ki hona vaá ʻo hangē pē ha fuakavá?

    Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú: “ ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻoku fekumi leva ki he fiefiá ʻa e ongo faʻahi ʻoku aleapau ʻena nofo-malí, ʻaki ʻena māvae. He naʻá na malí pē ke maʻu ha ngaahi lelei pea te na kei hokohoko atu pē ke nofo- mali ʻi heʻena maʻu ko ia e ngaahi meʻa naʻá na alea ki aí. Ka ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e faingataʻá ki ha nofo-mali ʻo e fuakavá, ʻoku ngāue fakataha leva ʻa e husepānití mo hono uaifí ke fakaleleiʻi ia…. ʻOku taki taha foaki ʻe he ongo meʻa mali ʻi he aleapaú ʻa e pēseti pē ʻe 50; ka ʻoku foaki ʻe he ongo meʻa mali ia ʻi he fuakavá ʻa e pēseti ʻe 100. Ko e natula ʻo e nofo-malí ko ha fuakava kae ʻikai ko ha aleapau fakataautaha ke malava pē ʻe ha taha ia ʻo fakataʻeʻaongaʻi ʻi haʻane fie fai pehē” (Tūhulu Sānuali 1997, 29).

Te tau lava ʻo fili ʻi he taimi ko ia ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi faingataʻá ke tau tali ia ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa kae ʻikai ʻi he loto-foʻi pe ko e ʻita.

Fakamahino ange neongo ʻoku ʻikai lava ke tekeʻi ʻe he husepānití mo e uaifí ha ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi, ka te na lava pē ʻo fili e founga ke na tali ʻaki e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Lini G. Lōpini ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ ʻOku ʻikai fakaʻitaʻi kitautolu ia ʻe ha taha. ʻOku ʻikai ha taha ia te ne ʻai ke tau ʻita. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi kitautolu. He ko e ʻitá ko haʻatau fili ʻiloʻilopau pē ki ai. ʻOku tau fili pē! (Tūhulu, Siulai 1998, 98).

Fakamamafaʻi ange kuo foaki mai kia kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tauʻatāina ke filí—ʻa e mālohi ke fili mo ngāue pē maʻatautolu. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ʻaki ʻetau fili ke faʻa kātaki mo ʻofa ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí

Fekau ki he kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻo e ngaahi potu folofola ko ʻení. ʻI heʻenau laukongá, poupouʻi kinautolu ke nau aleaʻi ha ngaahi founga ʻoku kaungatonu ai e ngaahi potu folofola ko ʻení ki he husepānití mo e uaifí ʻi heʻena tali ki he ngaahi faingataʻa ʻo e nofo-malí mo e moʻui fakaʻahó.

  • ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi lotofoʻi pe ʻita aí, ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke ikunaʻi ai e ngaahi ongo ko ʻení? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí e lisi ʻoku hā atu ʻi laló.)

    1. Mavahe kita mei he meʻa ʻoku hokó kae ʻoua kuó te mokomoko hifo.

    2. Lotua ha tokoni mo ha tataki.

    3. ʻI ha taʻefelotoi, fakamoleki ha taimi ke fakakaukau ai ki he ngaahi ʻuhinga mo e ongo ʻa e toko taha kehé.

    4. Kumi tokoni mei he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, peá ka fiemaʻu, pea kumi tokoni mei ha kau fai faleʻi fakapalōfesinale ʻoku fenāpasi ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ngāué pea mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí.

Ke fakatātaaʻi ʻe lava ʻe he husepānití mo e uaifí ʻo fili e founga te nau tali ai ki he ngaahi ʻahiʻahí, hanga ʻo lau ange e talanoa ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ko e sīpinga ʻena ʻo e fanga kiʻi ʻahiʻahi fakaʻaho ʻoku lava ke hoko ʻi he nofo-malí.

“Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho ko ia ne fehālaaki ai e meʻa kotoá. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo ʻene ngāue naʻe fakahoko ʻi he ʻaho ko iá, ka naʻe ʻikai lava ʻe Tela ia ke fakakakato e ngaahi fiemaʻu ʻa hono fāmilí. Naʻe toko lahi ange e fānau ia ʻa hono kaungāʻapí, ka naʻe hangē ʻoku fiefiá pē ia, ko ia ne kamata leva ke fakakaukau ʻa Tela pe ʻokú ne kei lava nai ke fakahoko ʻa hono fatongia ko e fefine, uaifi mo ha faʻeé.

“Ne ongoʻi fiekaia ange ʻa Peni ia he ʻahó ni ʻi ha toe taimi ʻi muʻa ange ʻi heʻene foki ki ʻapí. He naʻe fiemaʻu ke ne toe ʻalu ʻi ha maile kehe ʻe 80 ke ʻave ha ngaahi mīsini fakaengoue, pea kuó ne helaʻia moʻoni he taimí ni. Naʻá ne ongoʻi fiefia ʻi heʻene fakakaukau atu ki haʻane aʻu ki ʻapi. ʻOku ʻi ai e nongá. Meʻakaí. Mālōloó.

“Naʻe ongoʻi atu ʻe Tela e afe mai e kā ʻa Pení ki he tauʻangá peá ne sio ki he uasí. ʻOiauē! Kuo mei hoko koā e 7:00 efiafí ia? Ko e hā nai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne fai he taimi ní? Naʻá ne loto ke maau e meʻatokoni efiafí, ka ko e…

“Naʻe fanongo atu ki hono fakaava ʻo e matapaá ʻi he fakavave ke fakatoka e lauʻi pisikete fakaʻosí ki he kapa taʻó.

“Naʻe hū atu ʻa Peni ʻi he matapaá, falala ki he tulikí mo malimali atu kia Tela. Naʻe hā hohaʻa ʻa Tela pea fakatokangaʻi ʻe Peni ʻoku ʻikai ha meʻa he funga tēpilé. Naʻá ne kiʻi taimi ai peá ne mihiʻi ʻene mānavá.”

Fai ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau ne tokanga pē ʻa Peni ki heʻene fie maʻu ʻaʻaná, ko e hā ʻe ala hokó?

  • Kapau ne tokanga ʻa Peni ki he fie maʻu ʻa hono hoá, ko e hā leva e tōʻonga ke ne faí?

Hili hono aleaʻi e ongo fehuʻí, peá ke hoko atu e talanoá:

“Ne toki tukuange māmālie ʻe Peni ʻene mānava peá ne malimali atu kia Tela mo ne pehē ange, ‘Hangē ʻoku taimi tonu ʻeku aʻu maí ke u tokoni atu.’ Ne mole atu ʻene hohaʻá. Ne ongoʻi fiemālie leva ʻa Tela peá ne ʻuma kiate ia mo pehē ange, “ ʻE Peni, ko e meʻa fakafiefia moʻoni ke ke ʻi ʻapí ni. Kuó ke helaʻia ʻaupito pea naʻá ku lotó ke ke aʻu maí kuo maau e meʻatokoní efiafí!’ Naʻá ne tuhu atu ki he tēpile kaí ʻoku ʻikai ha meʻakai aí.

“ Naʻe ala atu ʻa Peni ʻo puke mai hono malí mo pehē ange, ‘Te ta toki fakaʻosi fakataha pē ia.’ Pea naʻe kamata leva ke na fevahevaheʻaki e ngaahi faingataʻa kehekehe naʻá na taki taha fehangahangai mo ia he lolotonga ʻo e ʻahó. Lolotonga hono fokotuʻutuʻu ʻe Peni ʻa e tēpilé, naʻe fakahū ʻe Tela ʻa e pisiketé ki he ʻōvaní mo talaange kia Peni ʻene ongoʻi taulōfuʻu he ʻaho ko iá—pea ne mei ʻosi ai pē ʻene kātakí. Ne ngalo ʻia Peni ʻene fiekaiá ka ne fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke tokoni ke toe faingofua ange ai e ngāue ʻa Telá.” (Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki He Efiafi Fakafāmili ʻI ʻApí [1983], 287; ne liliu siʻi ʻa e palakalafi).

Fakaʻosí

Vakai ki he peesi 19–21 ʻi he Tohi Fakahinohino Ako ʻa e Kau Ako ki he Ngaahi Fetuʻutaki ʻi he Nofo-malí mo e Fāmilí. Poupouʻi e kau akó ke nau toe fakamanatu e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lēsoni ko ʻení ʻaki ʻenau (1) muimui ki ha taha ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻi he “Ngaahi Fakakaukau ki hono Fakahokó” pea mo (2) lau e fakamatala ko e “Tauʻatāina ke Filí mo e ʻItá,” ʻa ia naʻe fai ʻe ʻEletā Lini G. Lōpiní. Fakamahino ange ʻe lava ke maʻu ʻe he ongo meʻa malí ha lelei lahi mei haʻana lau mo aleaʻi fakataha e ngaahi fakamatala ʻoku hā ʻi he tohi fakahinohino akó.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko e Ngaohi kovia ʻo e Malí, ko ha fakatupu houhau ia ki he ʻOtuá

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ʻoku ʻita pe lotofoʻi ai e husepānití mo e uaifí, ʻoku nau faʻa fakahoko ai ha ʻulungaanga fakamamahi mo fakatupu ʻauha. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa ngaohi kovia ʻe ha taha hano mali ʻi ha faʻahinga founga pē. ʻOku maumauʻi ʻe he ngaohikoviá e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi talatalaifale ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Samita, ko e Palesiteni hono valu ʻo e Siasí: “ ʻOku ʻikai ʻaupito ngaohi kovia ʻe ha taha ia ha taha ʻi he taimi ʻokú ne maʻu ai e laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku toki hoko maʻu pē ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha laumālie kehe” (ʻi he Conference Report, Oct. 1950, 8).

Vahevahe nounou ange ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení:

Ko e ngaohikovia ʻo e malí, ʻoku lava pē ke fakaesino, fakaeloto, pe fakasekisuale.

ʻOku kau he ngaohikovia fakaelotó, ʻa e faʻahinga tōʻonga hangē ko e kaikailá, kapekapeʻí, talatukiʻí, fai ha ngaahi lea fakamamahi pe lea holoki moʻuí, tōʻonga fakamālohí, fakangalivaleʻi hoto malí ʻi muʻa ʻi he fānaú pe niʻihi kehé, taʻofi ʻete tokoní pe ʻofá ko hano tauteaʻi, pea mo hono tukunoaʻi pe fakasiʻisiʻi e ngaahi ongo ʻokú ne maʻú.

ʻOku kau he ngaohikovia fakaesino ʻa e tekeleleʻí, taʻotaʻofi fakamālohí, luluʻí, paaʻí, fakamālohiʻí, pea mo hono taʻofi mei ai ʻo ha koloá.

ʻOku malava pē ke fakaesino pe fakaeloto ʻa e ngaohikovia fakasekisualé. ʻOku kau heni ʻa e hohaʻasi fakasekisuale, fakamamahiʻí, ngāueʻaki ʻo e fakamālohí pe fakailifiaʻí pea mo e hokohoko atu ʻi hono fai ʻo ha meʻa ʻoku ʻikai lelei ki he tokotaha kehē lolotonga e taimi ʻo e feohi fafalé.

Fakamatalaʻi ange kapau ʻe ʻi ai ha toe ngaahi fehuʻi ʻa e kau akó fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupu ʻa e ngaohikoviá, pea ʻoku totonu ke nau kumi faleʻi mei heʻenau pīsopé.

Vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí, ko e Palesiteni hono hongofulu mā nima ʻo e Siasí. Fakamahino ange neongo naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Hingikeli ʻa e fakatokanga ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e kakai tangata ʻoku nau ngaohi koviʻi honau uaifí, ʻoku toe ʻuhinga pē foki ia ki he kakai fefiné. Kole ki he kau akó ke nau fakafuofuaʻi fakalongolongo pē honau ʻulungaangá ʻi heʻenau fanongo ko ia ki he faleʻi ko ʻení:

“ ʻOku ʻi ai ha kakai [tangata] ʻe niʻihi ʻoku nau fakaʻalinga lelei ki he sio ʻa e māmaní ʻi he taimi ʻahó, ka ʻoku nau foki mai ki ʻapi he efiafí ʻo ʻikai ke nau mapuleʻi kinautolu, pea ko ʻene kiʻi hoko pē ha faʻahinga meʻa kuo nau kaikaila ʻi heʻenau ʻitá.

“ ʻOku ʻikai feʻunga ha tangata ʻoku moʻua ʻi he faʻahinga ʻulungāanga kovi mo taʻe feʻunga ko iá ke ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai feʻunga ha tangata ʻoku tōʻonga pehē ʻe taau ke ne maʻu e ngaahi faingamālie ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ou fakameʻapangoʻia he ʻoku ʻi ai ha kau tangata ʻoku ʻikai ke nau taau mo e faʻahinga ʻofa ʻa hono hoá pea mo siʻene fānaú. ʻOku manavahē ha fānau ʻe niʻihi ʻi heʻenau tamaí pea mo ha ngaahi uaifi ʻe niʻihi ʻi honau husepānití. Kapau ʻoku fanongo mai ha kakai tangata anga pehē ki hoku leʻó, ʻoku ou valokiʻi koe mo kole atu ke ke fakatomala, tuʻunga ʻi heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Fakatonutonu hoʻo moʻuí. Mapuleʻi ho loto ʻitá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu ʻita kia koé ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia. Pea ko ha toki meʻa lahi moʻoni ia ʻokú ke fai ke totongi ʻaki hoʻo ʻitá. Kole ki he ʻEikí ke Ne fakamolemoleʻi koe. Kole fakamolemole ki hoʻo fānaú” (ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 91–92; pe Tūhulu, Sānuali 1997, 82).

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau kamata fai e ngaahi tafaʻaki ʻo e tōʻonga ngaohikoviá ka ʻoku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ia. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakatokangaʻi e fiemaʻu ke liliu honau ngaahi ʻulungaangá ka ʻoku nau ongoʻi taʻemalava ke fakahoko e liliú kae ʻoua kuo ʻi ai ha tokoni.

Ko kinautolu ko ia ʻoku fie maʻu tokoni ke mahino kia kinautolu mo liliu ʻenau tōʻonga ngaohikoviá, te nau lava ke liliu ia ʻi heʻenau kolea fakamātoato he loto fakatōkilalo ʻa e tokoni mo e tataki ʻa e ʻEikí. Te nau lava ke tafoki ki heʻenau pīsopé, ke ne faleʻi kinautolu. ʻE lava foki ʻe he pīsopé ʻo fokotuʻu ange ha kau faleʻi ʻi he Vaʻa Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí pe ngaahi maʻuʻanga tokoni fakakolo ʻoku fenāpasi honau tuʻungá pea mo e Siasí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke hanga ai ʻe he ngaohikovia ʻo e malí ʻo uesia ʻa ʻena fānaú?

    Tānaki atu ki he fiemaʻu e ngaahi tali ʻa e kau akó, fakamahino ange ʻoku hanga ʻe he ngaohikovia ʻo e malí ʻo tā mai ha sīpinga ʻo e hokohoko feinga ke veteki e ngaahi palopalemá ʻi ha ngaahi founga fakaʻauhá. Ko e kakai ko ia kuo nau mamata tonu ki he ngaahi ngaohikovia peheé, ʻo hangē ko e fānaú, ʻoku nau faʻa ngaohi koviʻi ʻenautolu ʻa e niʻihi kehé pea hokohoko atu ai pē he founga ko iá ʻi he taimi ʻoku nau mali aí.

  • Ko e hā ha founga ʻoku takiekina ki ai e fānaú ʻi he taimi ʻoku nau mamata ai ki hono veteki ʻe heʻenau mātuʻá ʻa e ngaahi palopalemá ʻi he anga-ʻofa mo e faʻa kātakí?

    Fakamatalaʻi ange ko e faʻē mo e tamai ko ia ʻoku ʻofa pea anga fakamatuʻotuʻa ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku nau akoʻi ʻenau fānaú ki ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe tolonga ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. Lolotonga e kei Pīsope Pule ʻa Pīsope Lōpeti D. Heilí, naʻá ne pehē ai: “ ʻOku tokoni lahi foki ki he fānaú ʻenau mamata ʻoku lava ke kehekehe e ngaahi fakakaukau ʻa e mātuʻa leleí ka nau kei malava pē ke veteki e ngaahi faikehekehe ko ʻení ʻo ʻikai hoko ai ha tā, kaikaila, pe tolo takai ʻo ha ngaahi meʻa. ʻOku fiemaʻu ke nau mamata tonu pea nau ongoʻi e ngaahi fetuʻutaki ko ia ʻoku fai ʻi he loto fiemālié mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé, koeʻuhí ke nau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e founga ke nau hanga ʻo fakaleleiʻi ʻaki ha ngaahi tō kehekehe ʻe hoko ʻi heʻenau moʻuí” (Tūhulu Sānuali 1994, 9).

Paaki