Punaoa Faaleaiga
Lesona 14: O le Aoao Atu o Mataupu Faavae o le Talalelei i Fanau (Vaega 2)


Lesona 14

O le Aoao Atu o Mataupu Faavae o le Talalelei i Fanau

Vaega 2

Auala mo le Faatinoga

Mulimuli i se tasi o mea po o mea uma o nei fautuaga e tusa ai ma ou lava tulaga manaomia ma tulaga e i ai.

  • Ia fuafua faatasi i le tulaga o se aiga se gaoioiga o le a mafai ai ona tou tuuina atu faatasi se auaunaga.

  • Ia faia se galuega faaleaiga faatasi ma se tasi o au fanau po o se tama a la lua tama, se tama a sou uso po o se afafine o lou tuagane po o se isi lava tamaitiiti i lou aiga. Ia talanoa ma le tamaitiiti a o lua galulue. Ia faaaoga avanoa e aoao atu ai e aunoa ma le faitio i taumafaiga a le tamaitiiti e fesoasoani atu.

  • Ia faitau vaega o loo i lalo o lo o i le tamai tusi Mo Le Malosi O le Au Talavou (34285): “Faasalalauga lautele: Tifaga, Televise, Leitio, Kaseti Vitio, Tusi Faitau, ma Mekasini” (itulau 11–12), “Musika ma Siva” (itulau 14–15), ma le “Mama mai le Feuiai” (itulau 15–17). A maea ona e iloiloina le faamatalaga tusia, ia filifili po o le fea o lau fanau o le a aoga i ai le faitau ma le talanoaina o lenei faamatalaga tusia faatasi ma oe.

Faamatalaga Faatonuina e Faitauina

Ia suesue i le faamatalaga tusia o lo o i lalo. Afai ua e faaipoipo, ia faitau ma talanoaina le faamatalaga tusia faatasi ma lou toalua.

Aoao Atu i Tamaiti

Peresitene Boyd K. Packer
Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Ua molimauina e tagata uma o lo o potopoto iinei ma isi nofoaga le tulaga galala le faamalieina mo le upu moni o lo o vaavaalua ma le avea ai ma tagata O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

A o ou tatalo pe o le a se mea e aupito sili ona aoga mo i tatou, sa ou manatuaina toe tolu vaiaso ona ou aulia lea o lo’u aso fanau lona 75 ma ou oo atu ai i le tulaga lea ua ou filifilia le igoa e faaigoaina ai o le vaitausaga ogatotonu maualuga.

E silia ma le 50 tausaga o ou faiaoga. Ou te mautinoa o le a fesoasoani ia te outou se mea na ou aoaoina.

Sa ou aoaoina mai lenei mea i mea na ou oo i ai: O le a aoao mai e le olaga nisi mea sa tatou le manatu tatou te mananao e iloa. O nei lesona faigata e mafai ona avea ma lesona aupito taua ma aoga.

Sa ou aoao maia foi se isi mea e uiga i le aoaoina a o ou agai atu i le vaitausaga ogatotonu maualuga. Mafaufau ane i le talanoaga lenei i le va o se fomai ma se gasegase:

Fomai: “E mafai faapefea ona ou fesoasoani atu ia te oe? Mata o le a le faafitauli?”

Gasegase: “O lo’u mafaufau, lau susuga a le alii fomai. A ou faitauina se mea, e le mafai ona ou manatuaina. E le mafai ona ou manatua pe aisea na ou sau ai i se potu. E le mafai ona ou manatua po o fea na ou tu’u ai se mea.”

Fomai: “Ia, o le a le umi o faalavelave lenei tulaga ia te oe?”

Gasegase: “O le a le umi o faalavelave ai le a le tulaga ia te a’u?”

Ia, afai la o se mea malie lenei mea ia te oe, o lona uiga o lo o e i lalo ifo o le 60 tausaga po o lena tou te talie ia te outou lava.

Aoaoina o Tamaiti a o Laiti

A oo ina e matua, e le mafai ona e aoaoina pe taulotoina pe suesue foi e faapei ona e mafai ao e laitiiti. Pe le o le mea ea lena na fautua mai ai le perofeta o Alema, “Ia aoao le poto ina o e taulealea, ioe, a o e taulealea, ia e aoao e tausi i poloaiga a le Atua?”1

Ua faateleina le faigata ia te a’u ona tauloto mau ma solo. A o ou talavou, sa mafai ona ou faitauina se mea pe faalua foi ma ou manatuaina. Afai e faatele ona ou faia, aemaise lava pe a ou tusia i lalo, e mau lelei lava i lou mafaufau.

O le taimi o le talavou e faigofie ai lava ona aoao. O le mafuaaga lea sa popole ai taitai o le Ekalesia mai lava i le amataga i faiaoga o tamaiti ma le au talavou.

E matua maualuga le taua o le aoao atu o le talalelei ma lesona o le olaga i tamaiti ma le au talavou.

Ua tuuina atu e le Alii le uluai tiutetauave i matua ma lapataia i latou:

“O lenei foi, afai e maua fanau e matua i Siona…ae e le aoao atu ia te i latou ia malamalama i mataupu o le salamo, ma le faatuatua ia Iesu Keriso, le Atalii o le Atua soifua, ma le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia i le faaeeina o lima, pe a valu tausaga o lona matua, o le a pa’u lea agasala i matua.”2

O le faamoemoega faavae lava o lenei Ekalesia o le aoaoina lea o le au talavou: Muamua i le aiga ona sosoo ai lea i le lotu.

Faaputuputuina O Le Malamalama

O se tasi mea sa ou aoaoina e faatatau i le manatuaina o mea ua tatou aoaoina a o laiti. O le malamalama e teuina i mafaufau mu’amu’a, e mafai ona tele tausaga e faatalitali ai mo le taimi e ono manaomia ai.

Sei ou faapupulaina atu. Ou te popole tele aua ua tauau ina manatu mama tagata i fautuaga po o apoapoaiga a le Epikopo po o le, soona ola faalagolago foi i le Epikopo, i se isi itu.

Sa tonu ia te a’u ou te lauga i le konafesi aoao e uiga i epikopo.

Sa ou saunia ma le agaga tatalo, ma na oo mai ai i lou mafaufau se talanoaga sa faia i le 50 tausaga ua mavae. Na fetaui ma le mea sa ou manaomia i le avea ai ma se faiaoga—na fetaui lelei lava. O le a ou faamatalaina atu e faapei lava ona ou faia i le konafesi aoao:

“O tausaga ua mavae sa ma galulue faatasi ai ma Emery Wight i le fono a le Au Fautua Maualuga. Sa galue ia Emery mo le sefulu tausaga o se Epikopo o le uarota maotua a Harber. O lona faletua o Lucille, sa avea ma Peresitene o le Aualofa a lo matou Siteki.

“Na ta’u mai e Lucille ia te a’u faapea o se tasi taeao i le tautotogo na oo atu ai sona tuaoi i lona faitotoa ma fesili atu mo Emery. Sa ia ta’u atu i ai o loo galue o ia i le fanua. Ona talanoa atu lea o le tuaoi ma le popole tele lava. O lena taeao po na ia pasia ai le fanua ma maitauina ai ia solofanua a Emery o lo o tutu i ni alavai e lei uma ona suaina faatasi ma faagutu o loo tautau ifo i luga o le palau. Sa le mafai ona iloa atu ia Emery. Sa le i mafaufau tele i ai le tuaoi seia oo i se taimi mulimuli ane ina ua ia toe pasia le fanua, ma e le i migoi lava solofanua. Sa ia a’e i luga o le pa ma sopoia le fanua e tau atu i solofanua. Sa le i mafai lava ona maua ia Emery. Sa ia faavave atu i le fale e siaki ai Lucille.

“Sa tali malu mai Lucille, ‘oi, aua e te popole. E le taumate foi e i ai se isi ua tupu ai se faalavelave ma ua sau e avatu le Epikopo.’

“O le ata o na solofanua sa tutu mo le fia itula i le fanua, o le faatusa lea o le naunautai o Epikopo o le Ekalesia faapea ma fesoasoani o e o loo lagolago ia i latou. O epikopo uma ma fesoasoani, atonu latou te tuua a latou lava galuega e le faataunuuina pe afai e manaomia e se tasi le fesoasoani.”3

Ou te le i faaaogaina muamua lava lena tala i se lauga—ou te le i mafaufau lava i ai.

Sa ou manao ia faamautu lelei i lo’u mafaufau ae ou te le i lauga i le konafesi, o lea sa ou sueina ai le afafine o Emery Wight. Sa ioe mai o ia ma te feiloai i lo latou fale tuai ma faasino mai ia te a’u le fanua semanu o lo o suotosina ina e lona tama i lena aso.

Sa aveina a’u e se tasi o o’u atalii i le taeao o se aso Sa. Sa ia pueina ni ata.

O se taeao manaia lava o le tautotogo. Faato’a uma lava ona suotosina le fanua, e pei ona masani ai i tausaga ua mavae. O lo o aai manu felelei i le eleele faatoa uma ona sua.

O le vave ona manatua o lena mea i le musumusuga a le Agaga, le manatuaina o lena talanoaga, ou te le masani ai. Ua faamautinoa mai ai le moni o le mau—lea na vave ona ou taulotoina i lou talavou.

“Aua ne’i popole muamua outou i mea o le a outou fai atu ai, a ia teu pea i o outou mafaufau upu o le ola, ma o le a tuuina atu ia te outou i lea lava itula lena vaega e tatau ai mo tagata taitoatasi.”4

O lo o mulimuli mai ai ma se folafolaga mo i latou e faaputuputuina le malamalama:

“Ai foi se talia outou, ou te i ai foi, aua ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale, a o lo’u Agaga o le a i o outou loto, e siomia foi outou e a’u agelu, e lagolagoina foi outou.”5

O se lesona lelei mo a’u, peitai e le i muta ai iina lau lesona.

Sa ou faia ni valiga ata ma vaneina ni faatagata i lo’u talavou. O le tele lava o mea sa ou nofo lava a’u ma aoao. A o tutupu a’e la’u fanau, sa ou faaaluina lo’u taimi e aoao atu i latou i mea na ou aoaoina i lou olaga ma le vaneina o faatagata ma valiga ata a o ou talavou.

Ina ua matutua, sa ou vaneina faatagata e fai ma mea ou te mapu i ai. Sa ou vaneina ata o manulele ma ou faaaluina le tele o itula e vaneina ai se ata. A fesiligia a’u, “E fia itula na e vaneina ai lena mea?” O la’u tali masani lava, “Ou te le iloa. Ana fai ou te iloa, semanu ua leva lava ona ou musu.”5

O na taimi uumi sa ou galue ai i o’u lima, sa ou manatunatu loloto ai i le fuafuaga, ona gasolosolo mai ai lea o musumusuga. A o ou vaneina laau, ou te vaneina mai ai foi ma lauga.

O le vaneina o faatagata o se malologa lea ia te a’u. O nisi taimi pe afai si tele o mea e mafaufau i ai ma ou le fiafia, ona faapea mai lea o lo’u toalua, “Ia, e sili ai pe a toe amata ona vane se isi au faatagata.”

Masalo ana faamaai teisi lo’u mafaufau o lo’u vaitausaga ogatotonu maualuga o lo’u matua ua i ai, semanu e mafai ona ou tusi atu lo’u lima i se tasi o na faatagata vane ma ta’u atu le lauga o lo o faatatau i ai. Sa ou aoaoina ai i na taimi filemu, e mafai ona ou faia ni mea se lua i le taimi e tasi.

O Le Seleselega Mai Le Aoao Atu

Ua le toe mafai nei ona ou toe faia na ata vane. E matua maaleale tele lena galuega mo a’u, ua tolu ituaiga vaaiga malosi eseese o la’u matatioata, ma sooga o tamatamailima ua fai si malo ona o le faamai pipili na maua ai a’u a o ou laititi. E le gata i lea, o le faateleina o le mamafa o lo’u valaauga ua utiuti ai le taimi e mafai ona ou vaneina ai ata ma saunia lauga.

O le vaneina o ata i le taimi nei ua matua ou le iloaina lava, ae e le galo i le ma fanau. Na ma aoaoina i latou a o laiti.

O le ata o na solofanua na tutu i le fanua o lo o tumau ia te a’u. Sa ou mafaufau pe mata e a ae ou valiina se ata o solofanua a le epikopo o loo tutu i le fanua ma faagutu o lo o tautau i le palau.

Sa ou musu ona ua iva tausaga talu ona ou le toe valiina se ata. Sa i ai ni uso e toalua e i ai ni taleni maoa’e ma mauaina musumusuga sa ofo mai e fesoasoani ia te a’u i le valiina o solofanua a le epikopo, ma o le masina o Iulai sa ou mapu teisi ai, o lea na ou amata ai loa.

E tele mea sa ou aoaoina mai i na uo e toalua, ma i se tulaga moni lava o loo i ai i la’ua i la’u ata. Peitai, e tele atu le fesoasoani na ou maua mai i o’u atalii e toalua. Na pueina e se tasi atalii ia ata o le fanua ua suotosinaina, aua ou te mafaia lava i taimi uma ia matua sa’o atoatoa pe a faamatalaina se mea i laau po o tapoleni po o upu foi.

O se tasi na lesona. E mafai ona ou toe maua mai i le ma fanau se mea na latou aoaoina a o laiti.

O le isi ou atalii na filifili e faia se faatagata o solofanua a le epikopo i le apamemea e fai ma soa o la’u ata vali. Sa ma faaaluina le tele o itula faamanuiaina e fesoasoani ai le tasi i le isi.

Na ia aumaia ni nai faagutu tuai ua silia i le 50 tausaga o tautau e le faaaogaina. Na ia tafitafieseina le pefu ma aumai i le fale. Na ia faagutuina se solofanua filemu. Sa tutu filemu o ia a o fai faalelei le faagutu ma amata ona tusitusi lana ata.

Sa aumai e lona tuaoi ni nai suotosina. Sa i ai se suotosina e fetaui lelei ma lea vaitaimi, ma sa ia tusia foi le ata.

Ma sa toe vaaia iina mea na ma ofoina atu i le ma fanau i lo latou talavou. O isi o le ma fanau, sa latou atina’eina foi mea na aoaoina ai e i maua o matua i latou a o laiti. Ma afai e umi o ma aso e ola ai i le fogaeleele, o le a oo mai se seleselega lona lua – o fanau a le ma fanau – ma atonu e oo i le lona tolu.

O Le Toe Fagua o Taleni Ua Momoe

E i ai foi se isi mea na ou te aoaoina. Sa i ai se taimi muamua na ou valiina ai se ata na musuia mai i ni faamatalaga na ou faalogo i ai a o ou tamaititi. O loo faaalia ai Mauga Tutolu o Uilata (Williard Peaks). Sa ou faalogo i tagata matutua o ta’ua na mauga tutolu O le Au Peresitene. O nei mauga tetele, ma le mausali o lo o tuafale atu i le lagi, e faatusa i taitai o le Ekalesia.

Ua iva nei tausaga talu ai. Sa aveina a’u e lo’u atalii i Uilata ma pu’eina ai ni ata o mauga. Na ma toe o i ai faalua i le taimi e lafoia ai ataata ma faia le faatusatusaga.

Ina ua mavae na tausaga sa ou toe fagua lena mea sa ou tu’u e moe. O se tauiviga faigata le taimi muamua. Sa na o lo’u faalala o le a tuu. Sa uunaia a’u e se tasi o a’u uo ma faapea mai, “Se fai pea! O lo o tele pea le avanoa i le pito i lalo.”

Ou te le i faavaivai, ona e le faatagaina lava a’u e lo’u toalua e tuu. Ua ou fiafia lava i le taimi nei ona ou te le i tu’ua. Atonu, ona o lea ua ou toe fagua, o le a ou toe faia se isi atavali i se taimi—o ai na iloa.

Ou te masalo o le toe foi e vali ia ata e faapei o se tasi sa le toaga i le Ekalesia mo le tele o tausaga ma ua toe filifili e toe foi i le lafu mamoe. E i ai le taimi o tauiviga ina ia toe maua mea na ua leva ona le toe faalogo i ai, ae le faapea ua leiloloa moni. Ma e fesoasoani le i ai o se uo se toatasi po o le toalua foi.

O le tasi na mataupu faavae o le aoaoina—o le aoaoina mai lea o lesona mai mea e masani ai i le olaga.

E le o toe mamao ona maea lea o lena atavali O Solofanua a le Epikopo. O le faatagata a lo’u atalii o loo i ai nei i le fale e faia ai ana galuega ma o loo faatu ai i le apamemea.

Tasi o le mea, o lana fatagata, e sili atu ona manaia na i lo la’u ata vali. E tatau lava. E sili atu le talenia o ona tamatamailima ma mataalia lona mafaufau na i lo a’u.

Pe a tatou agai atu i le vaitausaga ogatotonu maualuga, o le a tatou iloa ai e le faigofie ona lolo’u ponaivi, ua le toe saoasaoa le migoi o sooga o ivi. Ua le toe faigofie ona nonoa ou seevae pe a pasia le onosefulu ma ona tupu ou tausaga—ma punou foi i lalo.

E toe oo mai ai foi lena lesona. “Ia e aoao i le poto ina o e taulealea, ioe, a o e taulealea, ia e aoao e tausi i poloaiga a le Atua”6

“O le mamalu o le Atua o le malamalama lea, o lona uiga, o le malamalama ma le upu moni.”7

“A ua ou poloaiina outou ia taitaiina a outou fanau i le malamalama ma le upu moni.”8

O le meaalofa faalelagi o le Agaga Paia e faaee atu i luga o a tatou fanau pe a tai valu o latou tausaga.

“O le Fesoasoani, o le Agaga Paia lea, e auina mai e le Tama i lo’u igoa, o ia lava na te aoao ia te outou i mea uma lava; e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.”9

Maitau upu ia o le aoao ma le faamanatu.

O le aoaoina o le fanau e ese foi lona taui e maua mai ai. Pe tou te le i aoaoina ea, afai e te aoao atu, e sili ona tele mea e te aoaoina mai ai na i lo mea o le a aoaoina e lau fanau?

Faaaogaina o Mea Faaleagaga e Manatua

E i ai le eseesega o le mauaina o le malamalama faale – olaga nei ma le mauaina o le malamalama faaleagaga. E iloa e tamaiti lena tulaga i aso o suega. E ese le faigata ona manatua o se mea e te le i aoaoina muamua.

E moni lena tulaga i le malamalama faale-olaga nei, peitai i le itu faaleagaga, e mafai ona tatou faalagolago i le manatuaina o mea e oo lava i luga atu o le taimi na fanau mai ai. E mafai ona atinaeina se lagona maaleale i mea sa le malamalama ai a o tatou laiti.

Sa iloa e le alii fatusolo o Wordsworth se mea e uiga i le muai olaga ina ua ia tusia,

O lo tatou fanau mai ua na o se moe ma se faalogoina;

O le agaga e tulai mai faatasi ma i tatou, le Fetu o lo tatou ola,

E ese le mea na foafoaina ai;

Ma e sau mai se mea mamao maofa;

E le sau ma le galo atoatoa,

Po o le matuai samasamanoa,

Ae tatou te o mai faatasi ma ao mamalu ma le olioli

Mai le Atua, o lo tatou aiga moni.10

Sa ou toe manatuaina na laina mai lo’u mafaufau, lea na ou teuina ai i se taimi o le vasega o le Igilisi i aso o ou aoga i le kolisi.

E maua lesona aupito taua mai i mea e tutupu i le olaga.

O nisi e faatalitali mo ni aafiaga ogaoga faaleagaga e faamautu ai la latou molimau. E le faapena ona fai. O uunaiga filemu ma foliga vaaia o mea faatauvaa tatou te maua ai le faamautinoaga o lo tatou faasinomaga o ni fanau a le Atua. O lo tatou matua toilalo popo lava pe a tatou saili atu mo ni faailoga ma vaavaai atu i ona tala “atu o le faailoga”11 mo ni mea ofoofogia e tutupu.

O i tatou o fanau a le Atua, aua sa tatou nonofo faatasi ma Ia i le muai olaga. Mai lea taimi i lea taimi, e matala ai le pupuni pe tatou te maua ai foi lagona e uiga i o tatou aafiaga i le muai olaga. Ona oo mai ai lea ia i tatou o manatu maaleale pe o ai i tatou ma lo tatou nofoaga i le fuafuaga o le faavavau. Valaau atu i lena mafaufau po o le malamalamaaga faaleagaga, o se tasi o na molimau e moni le talalelei a Iesu Keriso. E oo mai ia faaaliga pe a tatou aoao atu.

Sa ou faalogo i se taimi ia Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o saunoa, “Ou te iloaina lava i taimi uma pe afai o loo ou tautala i lalo o le taitaiga a le Agaga Paia aua ou te aoaoina mai ai pea lava pea se mea mai mea sa ou tautala ai.”

Na fetalai mai le Alii i toeaina:

“E le i auina atu outou ina ia aoaoina, a ia aoao atu i le fanau a tagata mea ua ou tuuina atu ia te outou i le mana o lo’u Agaga;

“Aua o le a aoaoina outou mai luga. Ia faapaiaina outou lava ma o le a tuuina atu ia te outou le mana, ina ia outou tuu atu e pei ona ou tautala atu ai.”12

E tusa lava pe le toatele ni tagata liliu mai e aoaoina ma papatiso e faifeautalai ia latou misiona, ae e oo mai lava le mana faaleagaga ia te i latou ma le Ekalesia aua latou te iloaina le ala i lo latou aoao atu.

O le peresitene o se korama a tiakono e tatau ona nofo i lalo i le aufono ma aoao atu ona uso a tiakono.13 O le peresitene o le korama a toeaina e tatau ona aoaoina tagata o lana korama e tusa ai ma feagaiga.14

Na ta’u atu e Paulo ia Timoteo, “O mea foi na e faalogologo mai ai ia te a’u i molimau e toatele, ia e tuuina atu ai i tagata faamaoni, o e ua mafai ona aoaoina atu i nisi.”15

O upu ia na ia faamatalaina ai le ala e avea ai le aoao atu ma ona lava taui:

Lenei foi, o oe le aoao atu i le tasi tagata, e te le aoao ea oe ia te oe? o oe le lauga atu, Aua le gaoi, e te gaoi ea oe?

O oe le fai ane, aua e te mulilua, e te mulilua ea oe?”16

Ia Avea oe Ma se Tagata Aoao Naunautai

Sa ou mauaina i se tasi aso se tusi faatoese, e pei lava o le tele o aso. Sa aumai i se tagata ou te le masani ai. O lenei tusi sa ta’u mai ai le matua le fiafia ma le to’atamai o lena tagata o le Ekalesia ia te a’u mo se taimi umi, ona o se tasi o a’u lauga. Sa talosaga mai mo sa’u faamagaloga.

O a’u e vave lo’u loto faamagalo. Ua na o a’u o se sui e tuuina atu le lauga ma tuuina atu le faamagaloga.

O loo i ai i tusitusiga paia le tele o mau o loo ta’- ua ai e “faigata”17 ona talia aoaoga a perofeta ma aposetolo e faapei foi o le fanauga a Isaraelu ma tagata sa Nifae. E matua faigofie lava ona teena le aoaoga ma ita i le faiaoga. Na faapena foi i le toatele o perofeta ma aposetolo mai lava i le amataga.

O se tasi o mea o le Lauga Faaamuia o loo aoao mai ai:

“Amuia outou pe a latou upu leaga, ma faasaua ia te outou, ma latou tuuaiina pepelo outou i mea leaga uma ona o a’u.

“Ia outou olioli ma fiafia lava; aua o i le lagi lo outou taui e tele; aua na faapea ona latou faasaua i perofeta e na muamua ia te outou.”18

E masani lava ona faapea mai na tusi faatoese, “Ou te le malamalama pe aisea na e maua ai se lagona e tatau ona e faia ia o’u matua lagonaina ai lava le ta’usalaina ma le le fiafia.” Ona tei lava lea, a o faia a latou lava tauiviga, ua oo ane se mafaufau, se musumusuga, se malamalama i mafuaaga ma aafiaga. Ona i’u ai lea ina latou malamalama i le tulaga moni o le talalelei.

Ou te fia ta’ua se mea se tasi mai le anoanoai o mataupu. Atonu foi e iloa mulimuli ane e se tuafafine le mafuaaga e faamamafa atu ai le taua o le nonofo o tina i le fale ma a latou fanau. Ua malamalama e leai se galuega e tutusa lona faaeaina atoatoa e maua mai le tulaga faatina e le manatu faapito. E le faapea foi e manaomia ona faaatoatoaina o ia i le tulaga tau i le atamai, po o le aganuu po o fegalegaleaiga lautele foi. O ni mea na e fetaui i ai—i le taimi sa’o—aua e o mai faatasi ma le uiga faaleatua e faavavau lea e maua mai i le aoaoina o fanau.

E leai lava se aoaoga e tutusa, pe sili atu ona faamanuiaina faaleagaga, pe sili atu ona faaeaina na i lo se tina e aoaoina lana fanau. Atonu e manatu se tina e le lava lona silafia o tusitusiga paia ona o lona pisi tele i le aoaoina o lona aiga. O le a le faaitiitia ai se taui na te maua.

Sa faia e Peresitene Grant Bangerter ma Peresitene Iosefa Filitia Samita se talatalanoaga i mataupu o le talalelei, o le taimi lea a o malaga maimoa Peresitene Samita i le misiona a Pasila. Sa faalogologo ai le faletua o Bangerter ona faapea atu lea, “Peresitene Samita, sa ou galue i le tausiga o le fanau ma e le i lava so’u taimi e avea ai a’u ma se tagata tomai i mau e pei o ia. Faamata ou te oo i le malo selesitila ma Grant?”

Sa manatunatu manino Peresitene Samita mo sina minute ona saunoa mai lea, “Ia, atonu e mafai pe a e faia se pai mo ia.”

E faigata i se tane ona faatusatusa i le tulaga atoatoa faaleagaga e oo mai lava faanatura i lana ava a o ia aoaoina le la fanau. Ma afai e malamalama o ia i le talalelei, na te iloaina e le mafai ona faaeaina o ia e aunoa ma lana ava.19 O lona faamoemoega silisili, o le taitai lea o se paaga toaga ma le faatuatuaina i le aoaoina o le la fanau.

O Faamanuiaga i Faiaoga

Ia, manatu ane la i lenei folafolaga:

“Ia outou aoao atu ma le filiga ma o lo’u alofa tunoa o le a mafuta ma outou [faiaoga], ina ia aoaoina atoatoa lelei outou [faiaoga, o le tina, o le tama] i teori, mataupu autu, mataupu faavae, i le tulafono o le tala lelei, ma mea uma lava tau le malo o le Atua, e tatau mo outou ona malamalama ai.”20

Ia maitau, o le folafolaga i le faiaoga ae le o le tamaitiiti aoga.

“Ia outou aoao atu ma le filifiliga ma o lo’u alofa tunoa o le a mafuta ma outou [o e aoao atu ia outou fanau po o le Peraimeri, Aoga Sa, Tamaitai Talavou ma Alii Talavou, perisitua, seminare, Aualofa]” ina ia outou iloa ai:

“O mea o i le lagi atoa ma le lalolagi, ma lalo ifo o le lalolagi; o mea sa i ai, o mea o i ai, o mea e ao ina vave oo mai; o mea i le atunuu, o mea o i atunuu mamao; o taua ma mea faafatiatamai a atunuu, atoa ma faamasinoga o lo o i luga o le laueleele; o le malamalama foi i atunuu ma malo—

Ina ia saunia outou [o e aoao atu] i mea uma pe a ou toe auina outou e faalauteleina le valaaulia na ou valaauina ai outou, ma le galuega ua ou tofia ai outou.”21

Na valoia e Paulo i le taulealea o Timoteo “o ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigata.” 22 Na ia faapea mai, “O tagata amioleaga ma e taupelopelo, e alualu pea lava lo latou leaga, o lo o faasese atu, ua faaseseina foi i latou.”23

Peitai e mafai lava ona tatou saogalemu. O lo tatou tulaga saogalemu o lo o i ai lea i le aoaoina o le fanau:

“Aoao ia i le tama e tusa ma lona ala; a oo ina toeaina lava o ia, e le te’a ese ai.”24

Na lapataia e Paulo ia Timoteo:

“Ia e tumau i mea ua aoaoina ai oe, ma ua mautinoa ia te oe, ina ua e iloa o ia na aoao atu ai ia te oe;

“Talu foi ina o e tamaitiiti ua e iloa tusi paia, e mafaia ona faapoto ai ia te oe e iu ai i le ola i le faatuatua ua ia Keriso Iesu.”25

O le Ekalesia a Iesu Keriso lenei. O lana Ekalesia. O Ia o lo tatou faaaoao, o lo tatou Togiola. Ua poloaiina i tatou ina “ia faapei o Ia.”26

Sa avea o ia ma se faiaoga i tamaiti. Na ia poloai Ona soo i Ierusalema “Ia tu’u maia o tama iti e o mai ia te a’u, aua le vaoia i latou; aua e faapei o i latou nei o e o i le malo o le lagi.”27

I le talaaga o le galuega a le Faaola ia sa Nifae, atonu ua mafai ai ona loloto atu la tatou vaai i Lona Agaga na i lo se isi lava nofoaga:

“Ma ua oo foi ina poloai atu o ia, ia aumaia o latou tamaiti.

“O le mea lea na latou aumai ai o latou tamaiti, ma ua faanonofo i latou i lalo i le eleele e latalata ane ia te ia, ona tuumuli atu lea o le motu o tagata ina se’ia aumaia i latou uma ia te ia….

“…Ua tagi o ia, ma ua molimau ai le motu o tagata, ua ave foi e ia o latou tamaiti taitoatasi ma faamanuia ia te i latou, ma ua tatalo i le Tama mo i latou. “Ina ua uma ona faia e ia lenei mea, ua toe tagi o ia.

“Na ia fetalai atu foi i le motu o tagata, ua faapea atu ia te i latou: Vaai ia i o outou tamaiti.

“Ua latou vaai atu, ona tetepa ai lea o i latou i le lagi, ma ua latou iloa le lagi, ua avanoa, ua latou iloa foi agelu ua ifoifo mai le lagi, e peiseai ua i totonu o le afi. Ua latou o ifo ma ua siosio i tamaiti, ma ua siosiomia foi i latou i le afi, ma ua auauna atu agelu ia te i latou.

“Ua vaai ma faalogo ma molimau ai le motu o tagata; ua latou iloa ua tonu la latou mau, aua ua vaai ma faalogo ai i latou uma.”

“Ua vaai ma faalogo ma molimau ai le motu o tagata; ua latou iloa ua tonu la latou mau, aua ua vaai ma faalogo ai i latou uma.”28

Ou te iloa e moni lena mau. Ou te molimau atu ia te ia ma ia manuia outou uma o e aoaoina tamaiti i Lona suafa.

Mai se lauga na tuuina atu i se faigalotu i le Vaiaso o Aoaoga a le Iunivesite o Polika Iaga i le Aso 17 Aokuso 1999 (Liahona, Me 2000,14–23).

Lolomi