Seminelí
Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné 12


Toe Vakaiʻi ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné 12

Kumi mo Fakaʻilongaʻi: 1 Kolinitō 6:19–20 ki he Fakahā 20:12

ʻĪmisi
Hands of young man holding red marking pencil, while reading and studying open scriptures on lap. (horiz)

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoniʻi koe ke ke kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola tefito ʻi he ngaahi veesi folofola fakataukei fakatokāteline ko iá. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi faingamālie ke ke kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 13 ʻoku maʻu ʻi he konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú.

Fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻE tokoni hono fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ke faingofua ange hono manatuʻi mo kumi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofolá ʻi ha founga ʻoku makehe mei heʻenau ngaahi fakaʻilonga kehe ʻi heʻenau folofolá. ʻE lava foki ke faʻu ʻe he kau ako ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama (app) Laipeli Kosipelí, ha fakaʻilonga ki he ngaahi potufolofola ko ʻení.

Ngaahi ‘Ekitivitī Ako ʻE Ala Fakahokó

Mahalo ʻe fie maʻu ke akoʻi ha lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteliné ke fetongi ʻaki e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpilé ki he vave hono akoʻi ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakaʻēliá pe fakavahefonuá pe kouʻotineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha lolotonga hono fakahoko ʻa e seminelí.

Ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola tefitó

Fakakaukauloto ʻoku sio ho kaungāmeʻá ʻokú ke ako mo fakaʻilongaʻi hoʻo folofolá. Hili haʻane sio ki ha peesi ʻoku lahi ai ha ngaahi fakaʻilonga, ʻokú ne fehuʻi atu pe ko e hā ʻokú ke fakaʻilongaʻi ai ia ʻi hoʻo folofolá.

  • Te ke tali fēfē nai ki ho kaungāmeʻá?

Fakakaukau ke ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi founga kehekehe ʻe niʻihi ʻoku nau fakaʻilongaʻi ai ʻenau folofolá mo e ʻuhinga ʻoku nau fakaʻilongaʻi ai ʻenau folofolá ʻo hangē ko ia ʻoku nau fakahokó. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai ha founga tonu pe hala ke fakaʻilongaʻi ʻaki e folofolá.

Ko hono fakaʻilongaʻi pe laineʻi ʻo e folofolá ko ha founga lelei ia ke fakafaikehekeheʻi ai ʻa e ngaahi potufolofola pau mei he niʻihi kehé, pea ʻokú ne ʻai ke faingofua ange hoʻo maʻu ʻa e ngaahi potufolofola ko iá ʻi he kahaʻú. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 13 ʻoku maʻu ʻi he konga hono ua ʻo e Fuakava Foʻoú. Ke tokoni atu ke ke fai ʻení, fakakaukau ke hiki tatau ʻa e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa akó.

Fakaʻaliʻali e saati ko ʻení pe vahevahe hano tatau mo e kalasí.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Fuakava Foʻoú: 1 Kolinitō–Fakahā

1 Kolinitō 6:19–20

“Ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

1 Kolinitō 11:11

“ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí.”

1 Kolinitō 15:20–22

“ʻOku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”

1 Kolinitō 15:40–42

ʻI he Toetuʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nāunau ʻe tolu.

ʻEfesō 1:10

“ʻI he kakato ʻo e ngaahi kuongá naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.”

ʻEfesō 2:19–20

ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí “ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”

2 Tesalonika 2:1–3

“ʻA e ʻaho ʻo Kalaisí … ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví.”

2 Tīmote 3:15–17

“Ko e ngaahi tohi māʻoniʻoní … ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí.”

Hepelū 12:9

Ko e Tamai Hēvaní ko e “Tamai ʻo e ngaahi laumālié.”

Sēmisi 1:5–6

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.”

Sēmisi 2:17–18

“Tuí, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”

1 Pita 4:6

“[Naʻe] malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté.”

Fakahā 20:12

“Pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá … ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”

ʻĪmisi
New Testament Seminary Teacher Manaul - 2023

Fakaʻaliʻali ʻa e fakahinohino ʻe tolu ko ʻení ke muimui ki ai e kau akó. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngaʻunu takai ʻi he loki akó pea ngāue mo e ngaahi hoá ke kumi, pea kapau te nau fili, ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē ʻe 13 mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola tefitó. Poupouʻi e kau akó ke nau fetongi hoa ʻi he miniti ʻe ua kotoa pē.

ʻI he fehuʻi ʻuluakí, fakakaukau ke ʻoange ha ngaahi fehuʻi ki he kau akó ke nau fili mei ai, hangē ko e “Ko e hā e faʻahinga hiva ʻokú ke fanongo ki aí?” mo e “Ko e hā e sipoti ʻokú ke saiʻia he vaʻinga aí?”

1. Fakahoko ha fehu‘i ke nau feʻilongaki lelei ange ai.

2. Fetokoniʻaki ke kumi ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteliné, pea, kapau ʻe fie maʻu, ʻa e kupuʻi lea fakafolofola tefitó. Fakakaukau ke ke fakaʻilongaʻi e ngaahi veesi ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

3. Vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga ʻa e foʻi moʻoni ʻi he kupuʻi lea fakafolofola tefitó.

ʻI he ʻosi ʻa e ako ʻa e kau akó, poupouʻi kinautolu ke nau kamata ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení mo e ngaahi kupuʻi lea fakafolofola tefitó.

ʻEkitivitī Tānaki Mai ki he Akó

Ko ha ʻekitivitī kehe

Ko e founga ʻe taha ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau kau ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻe lava ke hiki e ngaahi fehuʻi ʻoku fekauʻaki vāofi ange mo e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha ʻi ha ngaahi laʻipepa. ʻE lava ke ngāue tautau toko ua e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻí. Ko e ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e founga ʻe lava ke kumi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné:

1 Kolinitō 6:19–20

Kumi ‘a e 1 Kolinitō 6:19–20 . Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea fakafolofola tefitó “Ko homou sinó ko e faletapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” Fakapapauʻi ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea fakafolofola tefito ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

  • Ko e hā ʻa e temipale ʻokú ke saiʻia taha aí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā nai ʻoku hangē ai ho sinó ko ha temipalé?

1 Kolinitō 11:11

Kumi ‘a e 1 Kolinitō 11:11 . Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea fakafolofola tefitó “Ka ko ʻeni, ʻoku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEiki.” Fakapapauʻi ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea fakafolofola tefito ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

  • Ko e fē ha feituʻu kuó ke mamata ai ki ha sīpinga lelei ʻo ha nofo-mali ʻoku mālohí?

  • ʻOkú ke ongoʻi ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine ki he Tamai Hēvaní?

Paaki