Seminelí
Filipai mo Kolose


Filipai mo Kolose

Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻia Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
ʻEkitivitī Mutuale, naʻe ngāue fakataha e kau finemui homau uōtí ke aʻu ki he tumutumu ʻo ha moʻunga ʻoku hanga hifo ki he Teleʻa ʻIutaá.

Ko e hā ha ngaahi palopalema pe pole ʻokú ke fehangahangai mo ia mo e niʻihi ʻoku mou feohí? Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai e ngaahi pole ko ʻení ke faingataʻá? ʻOkú ke fifili nai pe te ke lava ʻo maʻu e tokoni ʻokú ke fiemaʻu ke ikunaʻi ʻaki hoʻo ngaahi polé? Naʻe fehangahangai ʻa Paula mo ha ngaahi pole faingataʻa kehekehe ʻi heʻene moʻuí, kau ai e ngaahi taʻu ʻo hono tuku pōpula ia ʻi ha fale ʻi Lomá. Lolotonga ʻene ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení naʻá ne fakahoko ha ngaahi tohi ki he Kāingalotu ʻi Filipai mo Kolosé ʻo akoʻi kinautolu ke nau tafoki kia Sīsū Kalaisi ke maʻu ha mālohi. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi te ke lava ʻo maʻu e mālohi ke fehangahangai mo hoʻo ngaahi polé ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi.

Ko hono tokoniʻi e kau akó ke nau faiakó. ʻE lava ke tokoni hono ʻoange ha ngaahi faingamālie ki he kau akó ke nau feakoʻiʻaki aí ke mahino lelei ange kiate kinautolu mo nau fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻoku nau akó.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako maʻuloto e Filipai 4:13.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi faingataʻa mo e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupú

Fakakaukau ke tuku ke hiki ʻe he kau akó ʻi he palakipoé ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ʻuluaki ʻi laló ke nau vakai ki ai ʻi he toenga ʻo e lēsoní.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi palopalema pe faingataʻa angamaheni ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupu ʻi homou feituʻú?

  • ʻOkú ke pehē ko e fē ʻi he ngaahi palopalema pe faingataʻa ko ʻení he ʻikai lava ʻe he toʻu tupú ʻo ikunaʻi ʻiate kinautolu peé? Ko e hā hono ʻuhingá?

Fakahaaʻi ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá mo e palopalemá pea fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻoku nau faingataʻa ai kiate koé. Fakakau e ngaahi fakakaukau ki he ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu tokoni ai ke ikunaʻi kinautolú.

Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke teuteu mo akoʻi ha lēsoni nounou ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi tohi ʻa Paula ki he kakai Filipaí mo e kakai Kolosé. ʻI hoʻo ako e ngaahi tohi ko ʻení, kumi e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe mo e niʻihi kehé ʻe he ngaahi lea ʻa Paulá ke ke falala kia Sīsū Kalaisi lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi pe fakamatalaʻi fakanounou ʻa e palakalafi ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kalasí ʻa e puipuituʻa ʻo Filipai mo Kolosé.

Naʻe fehangahangai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mo ha ngaahi palopalema mo ha faingataʻa lahi. “Mahalo naʻe fakatou hiki e tohi Filipaí mo e Kolosé lolotonga hono puke pōpula ʻa Paula ʻi Lomá, ka ʻoku fakaofo he naʻe lolotonga e taimi faingataʻá ni naʻe tohi ai ʻa Paula kau ki he ‘melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá’ ( Filipai 4:7). ʻOku hokohoko lelei mo fakatuʻamelie e ongo tohí ni, pea ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki mahino mo ongo taha ʻa Paula fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi ʻe Paula kapau te tau moʻui ʻi he tui mo e loto-houngaʻia, ʻe lava ke paotoloaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ngāue ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻiate kitautolú—ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tūkunga te tau ʻi aí—pea ʻi heʻetau langa ʻi he makatuʻunga ʻo Sīsū Kalaisí, te tau lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei hano taki halaʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi talatukufakaholo fakamāmaní” (New Testament Student Manual [2014], 433; vakai foki, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ Filipaí, Tohi ki he Kakai ” mo e “ Kolosé, Tohi ki he Kakai,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Kapau naʻe fakaafeʻi e kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e Filipai 4:13 ko ha teuteu ki he lēsoni ko ʻení, fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe toko taha pe tokolahi ange ke lau maʻuloto e vēsí he taimí ni.

Lau e Filipai 4:13, ʻo kumi e meʻa naʻe vahevahe ʻe Paula fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi heʻene moʻuí.

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ko ha akonaki mahuʻinga ʻeni ke ʻiloʻí?

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi faingataʻá

Fakakaukau ki he ngaahi palopalema mo e faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e toʻu tupu ʻi homou feituʻú, kae pehē ki hoʻo ngaahi faingataʻa pē ʻaʻaú. Fakaʻaongaʻi e ngaahi sitepu A, E, mo e F ʻi laló ke teuteuʻi ʻaki ha lēsoni miniti ʻe nima. Tokanga taha ki he meʻa te ke lava ʻo akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻe ala tokoni kiate koe mo e niʻihi kehé ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻá.

Fakaʻaliʻali ʻa e fokotuʻutuʻu mo e ngaahi fakahinohino ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke teuteu ʻenau ngaahi lēsoní. Lolotonga e ngāue ʻa e kau akó, ngaue takai holo he lokí pea tokoniʻi kinautolu ʻo ka fiemaʻu. ʻOange ha taimi feʻunga ke nau teuteu ai ʻenau lēsoní.

ʻE lava ke teuteu ʻe he kau akó e lēsoní ʻiate kinautolu pē pe ngāue tauhoa ke fakakakato e ʻekitivitií. ʻE lava ke ako ʻe he tokotaha ako takitaha ʻi ha hoa ha vaeua ʻo e ngaahi potufolofolá ʻiate ia pē, pea aleaʻi leva ʻenau ngaahi potufolofolá mo honau hoá. ʻE lava leva ke teuteu mo akoʻi fakataha ʻe he ongo hoá ʻa e lēsoní.

A. Ako e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e ngaahi moʻoni ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga kiate koe mo e niʻihi kehé:

Filipai 2:5–8 ; 3:20–21 ; 4:6–7

Kolose 1:12–18 ; 3:1–2, 12–17, 23–24

E. Fili ha veesi pe kulupu ʻo e ngaahi vēsí pea feinga ke ʻiloʻi ha foʻi moʻoni te ke lava ʻo akoʻi fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí. Hangē ko ʻení, ko e moʻoni ʻe taha ʻoku maʻu ʻi he Kolose 1:12–14 ko hono fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAló koeʻuhí ke lava ʻo fakahaofi kitautolu mei he fakapoʻulí pea fakamolemoleʻi ʻa e angahalá.

F. Fakakau atu mo ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻelemēniti ko ʻení ʻi hoʻo lēsoní:

  • Vahevahe ha aʻusia kuó ke maʻu pe naʻe maʻu ʻe ha taha kehe ʻa ia ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e moʻoní. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau vahevahe foki mo ‘enau ngaahi aʻusiá. Te ke lava foki ʻo vahevahe ha ngaahi sīpinga pe aʻusia mei he folofolá pe ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke nofotaha e ngaahi aʻusia ʻoku felāveʻi mo e moʻoni ʻoku fakamamafaʻi ʻi ʻolungá ki hono fakamolemoleʻi ʻe he Fakamoʻuí ha taha pe fakahaofi ia mei he fakapoʻulí.

  • Kumi e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻoku ʻaongá. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e Mōsaia 16:9 pe 2 Pita 2:9 ki he moʻoni ʻoku fakamamafaʻi ʻi ʻolungá. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fekumi ki ha toe ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

  • Kumi ha fakamatala ʻa ha taki ʻo e Siasí ʻe ala tokoní. Hangē ko ʻení, ʻoku fakatātaaʻi ʻa e foʻi moʻoni ʻoku fakamamafaʻí ʻe he fakamatala ko ʻeni ʻa Sisitā Leina I. ʻApeto ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá:

ʻĪmisi
Tā Fakaʻofisiale ʻo Sisitā Reyna Aburto. Faitaaʻi ʻi he 2017.

Kapau ʻoku ʻākilotoa maʻu pē koe ʻe ha “ʻao fakapoʻuli” [ 1 Nīfai 8:23 ], tafoki ki he Tamai Hēvaní. He ʻikai lava ʻe ha meʻa kuó ke aʻusia ʻo liliu e foʻi moʻoni taʻengata ko ia ko ʻEne fānau koe pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koé. Manatuʻi ko Kalaisi ho Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ko e ʻOtuá ʻa hoʻo Tamaí. ʻOku mahino kiate Kinaua. Fakakaukau ʻokú Na ofi atu kiate koe, ʻo fanongo mo ʻoatu ha tokoni. “[Te nau] fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá” [ Sēkope 3:1 ]. Fai ʻa ia kotoa te mou malavá pea falala ki he ʻaloʻofa fakalelei ʻa e ʻEikí.

(Reyna I. Aburto, “[Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē]!Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 58–59)

Fakaafeʻi e kau ako ‘oku loto-vilitakí ke akoʻi e kalasí. Pe, fakaafeʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻo e kau akó ke nau feakoʻiʻaki ʻenau ngaahi lēsoní.

Poupouʻi e kau akó ke nau fakamātoato pea fai honau lelei tahá ʻi heʻenau faiakó pea mo hono akoʻi kinautolú. Fakaafeʻi ke nau kumi tokoni ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá ʻi heʻenau fakafanongo lelei ki he ngaahi lēsoni ʻa honau kaungāakó.

ʻOku fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau faiako mo ako ʻaki ʻa e Laumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:22–23). Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa naʻá ke ako mo ongoʻi ʻe lava ʻo tokoni ke ke maʻu ai ha mālohi meia Sīsū Kalaisi lolotonga hoʻo fehangahangai mo ho ngaahi faingataʻá. Fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke fakahoko ke maʻu ai e mālohi ʻo e Fakamoʻuí. Muimui ki he ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú.

Poupouʻi e kau akó ke akoʻi ʻenau ngaahi lēsoní ki honau ngaahi fāmilí ʻi ʻapi. Mahalo ʻe tokoni ke ʻave ha pōpoaki ki he ngaahi mātuʻá ke nau ʻilo ki he lēsoni ko ʻení koeʻuhí ke nau lava ʻo poupouʻi e kau akó ke akoʻi ʻenau ngaahi lēsoní ʻi ʻapi.

Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá

Filipai 2:12–13 . Naʻe akoʻi nai ʻe Paula kuo pau ke tau ngāueʻi hotau fakamoʻuí?

Neongo ʻoku mahuʻinga e ngaahi ngāue ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, ka ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai malava ke tau “ngāueʻi” ʻa e fakamoʻuí (vakai, 2 Nīfai 2:8 ; Mōsaia 2:24 ; ʻAlamā 22:14). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Filipai 2:13 ʻoku ngāue ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ke tokoni ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolu peé (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻAloʻofá,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku faʻa ui ʻa e tokoni mo e ivi ko ʻení ko e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea ko e mālohi ia ʻokú Ne fakahaofi ai kitautolú (vakai, ʻEfesō 2:8).

Mamata ʻi he vitiō ʻo ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e “Mohu Tāpuekina” mei he taimi 0:00 ki he 5:39 pe ko e vitiō ʻo Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e “Ko e Hā Hoʻomou Fakakaukau kia Kalaisí?” mei he taimi 8:58 ki he 12:50 ke ako lahi ange ki he tefito ko ení.

Filipai 4:13 . ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisí”?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sisitā Mīseli D. Keleki ʻo e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē:

ʻĪmisi
Ko e tā fakaʻofisiale ʻo Michelle D. Craig.

Ko e moʻoni te tau tō nounou kotoa pē ʻi hotau tuʻunga malava fakalangí pea ʻoku ʻi ai ha moʻoni ʻi hono ʻilo ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau tuʻu toko tahá. Ka ko e ongoongo lelei ʻo e kosipelí, ʻoku tau feʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he tokoni ʻa Kalaisí, te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē [ Filipai 4:13 ]. ʻOku talaʻofa mai e folofolá te tau “maʻu e ʻaloʻofá … ke tokoni mai ʻi he ʻaho ʻe ʻaonga aí” [ Hepelū 4:16 ].

(Michelle D. Craig, “Taʻefiemālie Fakalangí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 54)

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

ʻĪmisi
Tā fakaʻofisiale ʻo Palesiteni Dallin H. Oaks naʻe faitaaʻi ʻi Māʻasi 2018.

Naʻe tohi ʻe Paula ʻi heʻene lea kau ki hono ngaahi faingataʻaʻia fakamatelié ʻo pehē, “ʻOku ou faʻa fai e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú” ( Filipai 4:13).

Pea ko ia ʻoku tau vakai ʻoku tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, kuo maʻu ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke fakafiemālieʻi—ke tokoni—ki he mamahi mo e faingaʻaʻia fakamatelie kotoa. ʻOku fakamoʻui he taimi ʻe niʻihi ʻe Hono mālohí ha mahaki, ka ʻoku akoʻi ʻe he folofolá mo ʻetau ngaahi aʻusiá ʻokú Ne fakafiemālieʻi pe tokoni he taimi ʻe niʻihi ʻaki Haʻane foaki mai ʻa e ivi pe kātaki ke kātekina hotau ngaahi mamahí.

(Dallin H. Oaks, “Fakamālohia ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2015, 62)

Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi ki he Akó

Filipai 2:12–13 . Ngāué, ʻaloʻofá, mo e fakamoʻuí

ʻE lava ke hoko ʻa e Filipai 2:12–13 ko ha potufolofola faingataʻa. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako fakalelei ia pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe Paulá. Fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ʻa e fakamatala ʻi he konga “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” ʻi he Filipai 2:12–13 mo e fakamatala ki he potufolofola ko ʻení ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻoú 2023. Kole ange ke nau fakamatalaʻi e meʻa ne nau maʻu naʻe tokoni ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e tokāteline mahuʻinga ʻo e ngāué, ʻaloʻofá, mo e fakamoʻuí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e founga ʻoku fakamālohia ai ʻe he ʻilo ko ʻení ʻenau tui mo e ʻofa kia Sīsū Kalaisí.

Kolose 1:9–18 . Ngaahi Fatongia ʻo Sīsū Kalaisí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki he ngaahi huafa mo e ngaahi fatongia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga mei he folofolá, ʻenau moʻuí, pe ko e moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau ʻiló ʻa ia naʻe fakafōtunga ai ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi huafa pe fatongia ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha fatongia ʻoku mahuʻingamālie taha kiate kinautolú pea mo e founga ʻokú ne tākiekina ai ʻenau ngaahi ongo kia Sīsū Kalaisí.

Kolose 2:6 . ʻAʻeva ʻia Kalaisi

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e “ʻaʻeva [ʻia Kalaisí]” ( Kolose 2:6). Fakaafeʻi kinautolu ke nau ako e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi e ʻuhinga ʻo e ʻaʻeva ʻia Kalaisí: Kolose 1:9–18 ; Kolose 2:6 ; Kolose 3:1–11 . Te nau lava foki ʻo ako e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingí:

ʻĪmisi
Ko e tā fakaʻofisiale ʻo Henry B. Eyring.

Pea ko e hā hono ʻuhinga ke ʻaʻeva mo e ʻEikí? ʻOku ʻuhinga ia ke fai e meʻa ʻokú Ne faí, ke ngāue ʻi he founga ʻokú Ne ngāue aí. Naʻá Ne feilaulauʻi ʻEne fiemālie ʻaʻaná ke tāpuakiʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ko e meʻa ia ʻoku tau feinga ke fakahokó. Naʻe hangē naʻe tokanga makehe ki he kakai naʻe liʻekina mo fehiʻanekinaʻi ʻe he sosaietí, ko ia ʻoku totonu ke tau feinga ke fakahoko foki ia. Naʻá ne fakamoʻoniʻi fefeka ka ʻi he ʻofa ʻa e tokāteline moʻoni naʻá Ne maʻu mei Heʻene Tamaí, neongo naʻe taʻemanakoa, pea kuo pau ke tau fakahoko ia. Naʻá Ne pehē ki he kakaí kotoa, “Haʻu kiate au” (Mātiu 11:28), pea ʻoku tau pehē ki he taha kotoa, “Haʻu kiate Ia.”

(Henry B. Eyring, “ʻAʻeva mo Au,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 84)

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e ngaahi meʻa ne nau maʻú pea fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke faʻu ha palani ki he founga te nau lava ai ʻo ʻaʻeva kakato ange ʻia Kalaisí.

Paaki