Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 3: Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá


“Vahe 3: Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

Vahe 3

Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá

ʻĪmisi
Come into the Fold of God [Haʻu ki he Tākanga ʻa e ʻOtuá], tā fakatātā ʻa Walter Rane

Ko e Fakavaʻe Fakatokāteliné

Ko e fānau fakalaumālie kotoa kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní. Kuo tau ōmai ki māmaní ke maʻu ʻa e faingamālie ke ako, tupulaki, mo hoko ʻo tatau mo Ia, koeʻuhí ke tau lava ʻo foki ki Hono ʻaó (vakai, Mōsese 1:39). He ‘ikai te tau lava ‘o tatau mo Ia pe foki kiate Ia taʻe-kau ai ha tokoni fakalangi. Naʻe fekauʻi mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke ne fai e fakalelei maʻatautolu mo maumauʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté (vakai, 3 Nīfai 27:13–22).

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi huhuʻi ʻo Kalaisí ʻaki haʻatau tui kiate Ia pea fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, pea kātaki ki he ngataʻangá. Ko e tauhi ʻo e fuakava ʻo e papitaisó ko e ʻuluaki sitepu ia ʻo e haʻi kitautolu ki he ʻOtuá koeʻuhí ke lava ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamaʻa, fakamālohia, mo liliu hotau natulá ke lelei ange. ʻOku ui ʻa e aʻusia ʻo e ivi-fakamāʻoniʻoniʻi ko ʻení ko e fanauʻi foʻou fakalaumālie. (Vakai, 2 Nīfai 31:7, 13–14, 20–21; Mōsaia 5:1–7; 18; 27:24; 3 Nīfai 27:20; Sione 3:5.)

ʻOku kamata ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolu ʻaki ʻa e vaí mo e Laumālié. Ko e papitaisó ko ha ouau ʻo e fiefia mo e ʻamanaki lelei. Ko e taimi ʻoku papitaiso ai kitautolu ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, ʻoku tau kamataʻi foʻou ʻa e moʻui ʻaki e mālohi fakaivia ʻo e ʻOtuá. ʻI he hili ʻo ʻetau papitaiso mo hilifakinimá, ʻe lava ke kei hoko atu hotau fakamālohiá ʻaki ʻetau maʻu ʻi he tuʻunga taau ʻa e sākalamēnití. (Vakai, 2 Nīfai 31:13; Mōsaia 18:7–16; Molonai 6:2; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37.)

Ko e Fakahoko ʻo e Fakaafé

ʻI hoʻo ongoʻi hono tataki koe ʻe he Laumālié, fakaafeʻi ʻa e kakaí ke papitaiso mo hilifakinima. ʻE lava ke hoko ʻeni ʻi he lolotonga ʻo ha lēsoni.

Akoʻi ʻa e tokāteline ʻo e papitaisó mo tokoni ke mahino ki he kakaí ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí (vakai, lēsoni 3). Akoʻi hono mahuʻinga mo e fakafiefia ʻo e fuakava ʻo e papitaisó, ʻo e maʻu e fakamolemole ʻo e angahalá, pea mo e maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinimá.

Teuteuʻi ʻa e kakaí ki he fakaafe papitaisó ʻaki hano fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kuó ke akoʻí pea mo e fuakava te nau fakahokó. Ko e fuakava ʻeni ʻo e papitaisó:

  • Loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Tokoni ki he ʻOtuá mo ha niʻihi kehé.

  • Kātaki ki he ngataʻangá. (Vakai, lēsoni 4.)

Te ke ala vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

“Ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau ʻfakamoʻoniʻi ʻi he ʻao ʻo e [ʻOtuá] kuo [tau] fakahoko ha fuakava mo ia, te [tau] tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.’ ʻI heʻetau fai ʻa e fuakava ko ʻení, ʻokú Ne palōmesi te Ne ʻhuaʻi hifo ʻa hono laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate [kitautolu]’ (Mōsaia 18:10).”

Ko hoʻo fakaafe ke papitaisó ʻoku totonu ke mahino mo fakahangatonu. Te ke ala pehē:

“Te ke fie muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻaki hano papitaiso koe ʻe ha taha kuo ʻosi fakanofo ke ne fakahoko ʻa e ouau ko ʻení? Te mau tokoni atu ke ke teuteu ki he papitaisó. ʻOkú ma tui te ke lava ʻo mateuteu ʻi he [ʻaho]. Te ke fie teuteu ke papitaiso ʻi he ʻaho ko iá?”

Tatau mo ha toe fakaafe pē ʻokú ke fai, talaʻofa ange ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku maʻu ʻe he kakaí ʻi heʻenau tali ʻa e fakaafe ke papitaiso mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá. Vahevahe ange hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ko ʻení.

Akoʻi ange ko e papitaisó mo e hilifakinimá ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ia. Ka, ko e tuʻunga pē kinaua ʻi he hala ʻo e uluí ʻokú na ʻomai ha ʻamanaki lelei, fiefia, mo kakato ange ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he moʻui ʻa e tokotahá (vakai, Mōsaia 27:25–26). Hili ʻo e papitaiso mo e hilifakinima ʻo e kakaí, te nau lava ʻo ʻamanaki atu ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻi heʻenau fakalakalaka atu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Kapau ʻoku malava, fakaafeʻi kinautolu ʻokú mo akoʻí ke nau ō ki ha ouau papitaiso mo ha houalotu sākalamēniti ʻa ia ʻoku hilifakinima ai ha taha.

Ngaahi Fakakaukau ki he Fakaafe ke Papitaisó

Fakakaukau ke lau ha fakamatala fakafolofola ʻo e papitaiso ʻo Sīsuú (vakai, Mātiu 3:13–17). Te ke lava foki ke huluʻi ʻa e vitiō ʻo e Tohi Tapú ʻoku hā ai ʻa e papitaiso ʻo e Fakamoʻuí pe vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he fai-papitaiso ʻa e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí.

Te ke lava foki ʻo lau ʻa e fakamatala ki he papitaiso ʻo Sīsuú (vakai, 2 Nīfai 31: 4–12). ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí ke fakamālohia kinautolu ʻoku akoʻí.

Ako Folofolá

Ako ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení:

Hiki ha fakamatala nounou ʻo e meʻa kuó ke akó.