Prison Ministry
ʻOku Ngāue Pōpula Hoku Malí. Ko e Hā Te u Fai ʻi he Taimi Ní?


“ʻOku Ngāue Pōpula Hoku Malí. Ko e Hā Te u Fai ʻi he Taimi Ní?,” Ngāue Fakaetauhi ʻi he ʻApi Pōpulá (2023)

“ʻOku Ngāue Pōpula Hoku Malí. Ko e Hā Te u Fai ʻi he Taimi Ní?,” Ngāue Fakaetauhi ʻi he ʻApi Pōpulá

ʻĪmisi
An illustration of a man in a prison cell feeling the presence of the Holy Ghost

ʻOku Ngāue Pōpula Hoku Malí. Ko e Hā Te u Fai ʻi he Taimi Ní?

ʻOku makehe ʻa e tūkunga kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha tali faingofua ki he fehuʻi ko ʻení. Ko e ngaahi fili fekauʻaki mo ho kahaʻú ko ha ngaahi fili ia ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke fai. Faʻa lotu, pea talanoa mo ha ngaahi kaungāmeʻa mo e kau ʻetivaisa falalaʻanga ʻi hoʻo fai hoʻo ngaahi filí. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

ʻI he taimi ʻoku māvae ai ha ongomeʻa mali, kuo pau ke na kumi ha ngaahi founga foʻou ke fetuʻutaki mo fepoupouʻaki ai. ʻE kehe ʻa e founga hono fetokangaʻiʻaki ʻena ngaahi fiemaʻú pea ʻe ala fiemaʻu ki ai ha ngāue lahi ange. ʻE lava ke ʻahiʻahiʻi ʻeni ʻe he ngaahi hoa malí ke fakamālohia honau vā fetuʻutakí:

  • Kumi ha ngaahi founga ke tupulaki fakataautaha ai. Fakaʻaongaʻi ʻa e taimi mavahe ko ʻeni mei ho malí ke ke tokangaʻi fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālie ai koe. Ako ʻa e folofolá pea ako lahi ange fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻEikí ki hoʻo moʻuí (vakai, Filipai 4:13). ʻAlu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e siasí pea ʻunu ʻo ofi ki he fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kau taki falalaʻangá ke maʻu ha tokoni.

  • ʻOfa ʻi ho malí. ʻAi ke ʻiloʻi ho malí ʻokú ke tokanga mo ʻofa ʻiate ia. Lotua ia ʻi he ʻaho kotoa pē. Fai ha ngaahi tohi, fetuʻutaki telefoni, pea ʻaʻahi ki ho malí kapau te ke lava. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e faitohí ke mo fetuʻutaki ai ʻi ha founga te ne tohoakiʻi moua ke vāofi ange mo fakaʻaiʻai ʻa e fakaleleí. Fakahā maʻu pē ki hoʻo fānaú ʻa e ngaahi liliu pe ngaahi fakalakalaka ʻi hoʻomo vā fetuʻutakí.

  • Fakalotolahi. Mahalo ʻe loto-foʻi ho malí lolotonga ʻene ngāue pōpulá. Fakahaaʻi ha manavaʻofa pea fakamanatu kiate ia hoʻo ʻofá. Poupouʻi ho malí ke ngāue ʻaonga ʻaki ha faʻahinga kalasi pē ʻoku ʻatā pea tuku ha taimi ke fakaleleiʻi ai ʻene moʻuí.

  • Fai ha tokoni fakalaumālie. ʻE lava ke tupulaki fakalaumālie ʻa e ngaahi fāmilí neongo ʻa e taimi ʻoku nau māvahevahe aí. Vahevahe hoʻo ngaahi ongó mo hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ako ʻa e folofolá, ngaahi lea mei he kau takí, ngaahi lēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, mo e ngaahi fakamatala ʻi he makasini ʻa e Siasí. Kapau ʻoku lava ʻo fai ha telefoni, fakakau ʻa e lotú pe lotu fakafāmilí ko ha konga ʻo e ngaahi tā telefoní.

  • Teuteu ki he kahaʻú. Tokoniʻi ho malí ke teuteu ki he moʻui hili ʻa e ngāue pōpulá. Fealēleaʻaki fakataha mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa mahuʻingamālie. Fokotuʻu ha palani ʻoku kau ai ʻa e hokohoko atu ʻa e tupulaki fakalaumālié, foki ki he Siasí, ngāue maʻuʻanga moʻuí, pea mo e hokohoko atu ʻa e fakaʻau ke lelei angé mo e liliú.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí mo e Koló

Paaki