Iesu Kristo e angareirei inanon te tembora ngke 12 Ana ririki

Kristo inanon te Tembora,, iroun Heinrich Hofmann

Reirei te Reirei

E ngae ngke e ikawairake Iesu ni wanawana ao n atatai rinanon Maiuna, E aki reireiaki raoi n aroia taan kairiiri n te aro n Ana tai. Ma ngkana e anga reirei, a miimii aomata, ao n taku, “E aera ngkae E atatai nanoni booki Teuanne, ao E aki reireiaki?” Eaera ngkai Ana angareirei a rangi ni mwaaka? “Tiaki au bwai au reirei,” e kabwarabwaraa te Tia Kamaiu, “ma bon ana reirei Teuare kanakomaiai” (Ioane 7:15–16). Reirei aika tabu bon koaua aika akea tokiia—a kuneaki inanon koroboki aika tabu ao n aia taeka burabeti ni boong aikai—ake a kaota nakoira te kawai bwa ti na riki n ai aron Tamara are i Karawa ao n oki rikaaki Nakoina. N aki taraaki bwa rabakaura ngkoe ngkai te tia reirei, ko kona n reirei ma te mwaaka, n aron te Tia Kamaiu, man reireian Ana reirei te Tama. Ngkoe ao naake ko reireiniia kam na miimi n te kakabwaia are e kanakoa te Atua ngkana am angareirei ao kamatebwai a boboto iaon Ana taeka.

N Reireia te Reirei

• Reiakina ana reirei Iesu Kristo i bon ibukim.

• Anga reirei man booki aika tabu ao man aia taeka burabeti ni boong aikai.

• Buokiia taan reiakinaki n ukoria, kinaa, ao ni mataata n taian koaua ake inanon koroboki aika tabu.

• Kabotoa am taratara iaon koaua ake a kairi nakon te rairaki ao ni katea te onimaki iaon Iesu Kristo.

• Buokiia taan reiakinaki ni kunei baika a irekereke nakoia n ana reirei Iesu Kristo.

Te Tia Kamaiu E Reiakinii ana Reirei

E mataata bwa te Tia Kamaiu e reiakin bwaai man koroboki aika tabu inanon kairakena ngkai E a rikirake inanon “te rabakau … ao n akoaki iroun te Atua” (Ruka 2:52). Mataatana ae nano n Ana reirei te Tama e oti koauana ngke Ana karo a kunea inanon te tembora ngke e uarereke, n reireiniia taan reirei aika Iutaia ao ni kaekai aia titiraki (taraa Ana Rairairi Iotebwa Timiti, Ruka 2:46 [n Ruka 2:46, footnote c]). Imwiina, ngke Tatan e anga te kakatai aika moan te rawawata n te rereua, Iesu n Ana atatai n reirei ake inanon koroboki aika tabu e buokia n totokoa te kaririaki (taraa Ruka 4:3–12).

Ngkoe naba ko kona n ukoria n reiakin reirei aika koaua n rangi ni kamatatako iaoia imwaain ae ko angareirei. Ngkai ko katauraoi n reirei ao ni kamatebwaii ma tabeman, karaua taraia bwa tera ae e taekinna te Uea iaon koaua ake ko reirei iaoia. Kakaei inanon booki aika tabu ao n aia taeka burabeti aika a maiu ibukin kabwarawaraaia ao taeka n reirei iaoia. Maiuakinan ao kamwakuran koaua ake ko kamatebwai e na kaoa te Tamnei n reireiniko reirei ni kawai aika a nano riki ao ni kamatoa koauan taian reirei inanoia naake ko reireiniia.

Titiraki aika a na Iangoaki: E aera ngkai e kakawaki ataakin koaua n te euangkerio ibukim? Ko kanga ni karekea mataatam ae nano n te koaua n te euangkerio? Tera ae ko namakinna bwa ko na karaoia ni katamaroa am kamatebwai ni koroboki aika tabu ao n aia taeka burabeti aika maiu?

Man Booki aika Tabu: Taeka n Rabakau 7:1–3; 2 Nibwaai 4:15–16; Reirei ao Berita aika Tabu 11:21; 88:118

Te Tia Kamaiu E Reirei man Booki aika Tabu

Imwiin maten te Tia Kamaiu, uoman Ana reirei a nakonako ao ni marooro ma te rawawata ao te miimi inanoia. A na kanga n ataia bwa e bon koaua te bwai ae e a tibwa riki? Iesu ae te I Natareta, te aomata are a onimakinna bwa ngaia aia Tia Kabooi Maiuia, e a wene ni mate inanon tenua te bong ngkai. Ao ngkanne manga iai te rongorongo are akea kaain Ruanimatena, ao anera a taekinna bwa E a uti! N te tai ae moan te kakawaki aei n aia onimaki reirei aikai, e kaoti te irua n raoniia ni mwanangaia. E karau nanoia ao ni “kaeti nakoia baike E taekin[aki] iai n te Baibara ni kabanea ake a kaineti ma te [Tia Kamaiu].” N tokina, taan mwananga aikai a ataia are aia tia reirei bon Iesu Kristo ao e koaua ae E a bon tia n uti. A kanga ni kinaa ae bon Ngaia? “Tiaki a bue nanora i nanora, ngke E taetae ma ngaira i nanora, ngke E taetae ma ngaira i nanon te kawai, ao ngke E kabara nanon te Baibara nako ira?” (Ruka 24:27, 32).

E reirei Unimwaane D. Todd Christofferson, “Te kantaninga raoi ibukin koroboki aika tabu bwa a na kaon tamneira ma te onimaki iroun te Atua te Tama ao Natina, Iesu Kristo” (“The Blessing of Scripture,” Riaona, Meei 2010, 34). Rinanon nako Ana mwakuri, Iesu e kabonganai koroboki aika tabu n reirei, ni kaetii, ao ni kaoa namakinan te tamnei nakoia tabeman. Kakoaua bwa am angareirei e aki tionako man koroboki aika tabu ao aia taeka burabeti. Ngkai ko kakaonimaki ni katan iaon Ana taeka te Atua n am angareirei, ko kona ni karaoi nakoia tabeman te bwai are e karaoia te Tia Kamaiu. Ko kona ni buokiia bwa a na Kinaa, bwa ti bane ni kainanoa are onimaki iroun te Tia Kamaiu bwa a na kakorakoraaki n taai nako. Tangiran koroboki aika tabu iroum bon te kakoaua nakoia naake ko reireiniia, ao am angareirei e na kaoa te Tamnei bwa e na kaabuea nanoia ni kakoauaan te Tama ao te Nati.

Titiraki aika a na Iangoaki: Ko kanga n tia n rotaki iroun te tia reirei ae kakabonganai koroboki aika tabu ni buokiko bwa ko na ataa raoi te Tia Kamaiu? Tera ae ko riai ni karaoia bwa ko na katan riki iaon koroboki aika tabu ao aia taeka burabeti ngkai ko angareirei? Ko na kanga ni buokiia naake ko reireiniia ni kinaa ao n tangira ana taeka te Atua?

Man Booki aika Tabu: Ruka 4:14–21; Aramwa 31:5; Ereman 3:29–30;3 Nibwaai 23

Te Tia Kamaiu E Buokiia Aomata n Ukora, Kinaa, ao ni Mataata n te Koaua

N te taina te rooia e titirakina Iesu, “Te tia Reirei, tera ae N a karaoia bwa e aonga n reke irou te maiu ae akea tokina?” N ana kaeka, te Tia Kamaiu e kaira te tia titiraki nakon koroboki aika tabu: “Tera are koreaki n te Tua? e kanga am wareware iai?” Aio e kaira te mwaane tiaki tii nakon ana kaeka—“Ko na tangira Iehova ae Atuam … ao ko na tangira raom”—ma te titiraki naba are e roko imwiina: “Ao antai raou?” E kaekaa te titiraki aei te Tia Kamaiu ma te kaikonaki iaoia teniman mwaane ake a noora te tia rianna ae e kainanoa buokana. Ti temanna mai ibuakoia naake teniman, ae te I-Tamaria, are e riribaaki irouia Iutaia ti ibukina bwa e roko mai iaa, e tei ni buokia. Imwiina Iesu e kaoa te rooia bwa e na kaekaa oin ana titiraki: “Ao tera nanom, antai raon teuare bo ma taani kamarua i buakoia uake teniman?” (taraa Ruka 10:25–37).

Bukin tera n am iango te Tia Kamaiu e reirei n te kawai aei—ni kaeka nakon te titiraki ma te kakao n ukeuke, iango, ao ni kunea? Mwakoron te kaeka bwa te Uea e kabongana te kekeiaki n ukeran te koaua. “Ukeuke, ao ane kam na anganaki,” E a tia ni kakao ao ni manga kakao riki (taraa, ibukin te katooto, Mataio 7:7; Ruka 11:9; Reirei ao Berita aika Tabu 4:7). E anga kaniwangan are e karaoa te ukeuke n te onimaki ao te taotaonakinnano.

N aron te Tia Kamaiu, ko kona ni buokiia naake ko reireiniia ni kinaa ao ni mataata n te koaua. Koroboki aika tabu, ibukin te katooto, a onrake ma koaua n te euangkerio, ma n tabetai e anaa te kekeiaki ae bon nanonaki ni kunei. Ngkai kam a uaia n reiakinaki man koroboki aika tabu, tei ao titirakiniia naake ko reireiniia bwa tera koaua n te euangkerio ae a nori. Buokiia bwa a na mataata bwa a kanga koaua aikai n irekereke nakon Ana babaire ni kamaiu Tamara are i Karawa. N tabetai koaua aika akea tokiia a kaotaki inanon koroboki aika tabu, ao n tabetai a taekinaki inanon karaki ao ni maiuia aomata ake ti wareki rongorongoia. E kona naba n rangi ni ibuobuoki ngkana kam uaia ni kakae nako n rongorongo ake rimoa iaon kiibu ake ko wareaki, n aron naba kakaean nanon taian kibu ao a kanga ni kaineti nakoira n te bong aei.

Titiraki aika a na Iangoaki: Ko na kanga ni kinai koaua aika akea tokiia inanon koroboki aika tabu ke n aia taeka burabeti? A kanga koaua aikai ni kakabwaia maium? Tera tabeua kawai are ko kona ni buokiia iai taan reiakinaki n kinaa ao ni mataata iaon koaua ake a na rangi ni bongana nakoia ao ni kairiia bwa a na kaan riki nakon te Atua?

Man Booki aika Tabu: Ioane 5:39; 1 Nibwaai 15:14; Reirei ao Berita aika Tabu 42:12

ataei aika a kamatebwai

Ti kona ni buokiia naake ti reireiniia ni kinai koaua i bon irouia.

Te Tia Kamaiu E Reirei Koaua ake a Kairi nakon te Rairaki ao ni Katea te Onimaki

N te Tabati teuana, te Tia Kamaiu ao Ana reirei, a rootaki n te baki, a rinukan nen te aroka ao a tabe ni kanii amwi ni wita. Baritaio, a rangi n tauraoi ni katuruturua kanoan raoi ana tua Mote, ni kaotia bwa ikotan amwi ni wita bon karaoan naba te mwakuri, are e tabuaki karaoana n te Tabati (taraa Mareko 2:23–24). Ni kabongana ana kibu n taeka te burabeti ae Iakobwa n ana Boki Moomon, Baritaio a “tarai bwaai aika akea manenaia” (Iakobwa 4:14). N taekana teuana, a rangi ni kabanea riki aia iango iaon rairan nanon te tua n aia katei ao a aikoa karekea te kantaninga ae mairoun te Atua iaon tuua akanne—ni kaniira riki nakon te Atua. Ni koauana, Baritaio aki naba ataia ae Temanna are e anga te tua n tabua te bong ae te Tabati e a bon tei imataia.

Te Tia Kamaiu e a anaa te tai aei ni kaota koauan rikina ae mairoun te Atua ao n reirei bwa bukin tera e kakawaki te bong ae te Tabati. E karikaki i bon ibukira bwa te bong n neboa Uean te Tabati, Iesu Kristo are bon Ngaia (taraa Mareko 2:27–28). Koaua aikai a buokiira ni mataata bwa Ana tua te Atua a riaon riki ae ti aroarora ae ti kakaraoia. A riki bwa buokara ni bitii nanora ao n rairaki n ae bwanin raoi.

Karaua iangoa te reirei ao tuua ake ko baireia bwa ko na kabanea nanom iaona. Ngkai a rangi ni mwaiti koaua inanon koroboki aika tabu ae a kona ni maroroakinaki, e na tamaroa kabanean te tai iaon koaua n te euangkerio ake a kairi nakon te rairaki ao ni katea te onimaki iroun Iesu Kristo. Koaua aika bebete, ae e reiakin ao ni karaoi ni maiuna te Tia Kamaiu iai mwaakana ae korakora ni bitii maiura—koaua iaon Ana Mwakuri ni Kamaiu, te babaire ni kamaiu, te tua iaon tangiran te Atua ao tangiraia kaain rarikira, ao a mwaiti riki. Kaoa te Tamnei bwa e na kaota koauan taian koaua aikai, ni kakoauaa bwa a na tiku n nene inanoia naake ko reireiniia.

Titiraki aika a na Iangoaki: Tera tabeua koaua n te euangkerio ae e a tia ni buokiko n rangi n rairaki nakon Iesu Kristo? E kanga te tia reirei n tia ni buokiko ni kabotoa am taratara iaon angiin koaua aika a kakawaki n te euangkerio? Tera ae ko kona n reirei iaona are e na buokiia tabeman ni kananoa riki rairakiia nakon Iesu Kristo?

Man Booki aika Tabu: 2 Nibwaai 25:26; 3 Nibwaai 11:34–41; Reirei ao Berita aika Tabu 19:31–32; 68:25–28; 133:57; Mote 6:57–62

Te Tia Kamaiu E Buokiia Aomata ni Kunei Baike a Bon Kaineti Nakoia man Ana Reirei

“Te mwaane aei e butimwaia taan bure, ao n amwarake ma ngaiia,” te Baritaio e ngurengure ibukin Iesu—ni bukinna bwa aio tiaki te anua ae eti ibukin te tia kairiiri n te maiu n tamnei (Ruka 15:2). Iesu e nooria bwa aio te tai n reirei nakoia iaon tabeua koaua n tamnei aika a rangi ni kakawaki. E na kanga ni karaoa aei? E na kanga ni buokiia Baritaio n nooria bwa bon nanoia—tiaki nanon Iesu—ae e aki itiaki ao a kainanoa kamaoakiia? E na kanga ni kabongana Ana reirei ni kaotia nakoia bwa te bwai are a iangoia ao anuaia e na riai ni bitaki?

E karaoa aei ngke e tuangiia taekan te tiibu ae e maenako man te nanai ao te mwane ae e bua. E taetae iaon te nati ae aki ongotaeka are e bubuti kabwaraan ana bure ao te tari ae e ikawai are e rawa ni butimwaaia ke n amwarake ma ngaia. Kaikonaki aikai n tatabeua iai inanona koaua aika a kaineti nakon aroia Baritaio bwa a kanga n taraiia tabeman, n reireiniia bwa tanmeia aomata ni kabane iai kakawakiia (taraa Ruka 15). Te Tia Kamaiu e aki tuanga te Baritaio—ke ngaira n tatabemaniira—bwa antai ae ti na kabotaua ma Ana kaikonaki. N tabetai ti riki bwa te karo ae e kariaria. N tabetai ti riki bwa te tari ae bakantang. N angiin te tai ti riki bwa tiibu aika bua ke te nati ae nanobaba. Ma tao tera are ti mena ianona, rinanon Ana kaikonaki, e kaoira te Tia Kamaiu bwa ti na kunei baike a kaineti nakoira inanon Ana reirei—ni kunea bwa tera ae E tangiriira bwa ti na reiakinna ao tera ae ti riai ni bitia n ara iango ao anuara.

Ko na bae n nooria bwa tabeman taan reiakinaki a aki norii tabeua koaua ake a rangi ni bongana ibukiia. Ngkai ko iaongoa te bwai are a kainanoia naake ko reiakiniia, iangoia bwa a na kanga koaua ake inanon koroboki aika tabu ni kona ni bongana ao ni manena n aia kangaanga ake a riananona. Teuana te kawai ae ko kona ni buokiia taan reiakinaki n noori bwaai aika a kaineti nakoia n taian koaua ake a kunei bon man anganakiia titiraki n aron “E kanga aio ni buokiko ma te bwai are ko rinanona n te tai aei?” “Bukin tera e kakaawaki aei ibukim bwa ko na ataia?” “Tera te kaokoro ae kona n riki n ataakin aei inanon maium?” Kakauongo nakoia naake ko reireiniia. Kariaia bwa a na anga titiraki. Kaungaiia bwa a na karaoa te reitaki imarenan ana reirei te Tia Kamaiu nakon oin maiuia. Ko kona naba n tibwaia bwa ko kanga ni kunei baika a bon kaineti nakoim inanon maium ni baike ko angareirei iaona. Karaoan aei e na kaoa te Tamnei n reireiniia taan reiakinaki n tatabemaniia bwa e kanga te reirei ni kona ni karekea te kaokoro inanon maiuia.

Titiraki aika a na Iangoaki: Tera ae e karikii koaua n te euangkerio bwa a na kakawaki ao ni manena nakoim? Tera ae e buokiko ni kunei baika a kaeti nakoim ngkai ko kamatebwaia te euangkerio? Tera ae ko karaoia bwa ko na kona ni kabanea am iango iaona baike a kaineti nakoia naake ko reireiniia?

Man Booki aika Tabu: 1 Nibwaai 19:23; 2 Nibwaai 32:3; Reirei ao Berita aika Tabu 43:7–9

Kawai Tabeua ni Kamwakurii Baike Ko a Tia n Reiakin

• Rinanoi baike ko angareirei iaona ni kakoaua bwa ko anga reirei iaon te reirei ae koaua. Titiraki aikai a kona n ibuobuoki:

  • Bwaai aika I bairei bwa n angareirei iaoia a boboto raoi iaon koroboki aika tabu ao aia taeka burabeti n taai aikai?

  • A tia burabeti aika a mwaiti n reirei iaon aei? Tera aia reirei iaona taan kairiiri aika ngkai?

  • E na kanga aio ni buokiia tabeman ni katea aia onimaki iaon Iesu Kristo, n rairannano, ao ni waaki rake iaon kawain te berita?

  • E teimatoa n titebo aio ma ana wirikiriki te Tamnei ae Raoiroi, ke I namakina te aki rau ni maiun tamneiu iaona?

• Katoabong ni kamatebwaia ana taeka te Atua n reiakin reirei aika koaua i bon iroum.

• Tuangiia taan reiakinaki bwa a na warekii koroboki aika tabu ao aia taeka burabeti ni boong aikai ngkai ko angareirei.

• Reireiniia taan reiakinaki bwa a na kanga ni kabongana te footnotes, te Bwaai ni Kairi nakon Koroboki aika Tabu, ao bwaai ni ibuobuoki ake tabeua ngkai a kamatebwai ni Booki aika Tabu.

• Kaoiia taan reiakinaki bwa a na kunei koaua man kiibu ni koroboki aika tabu ke n taian karaki.

• Kaota am koaua bwa e kanga n reke iroum ataakin reirei bwa a koaua.

• Kabonganai karaki ke katotoon bwaai ni buokiia taan reiakinaki ni karekea matataia ae nano n taian koaua n te euangkerio.