Iesu e katikarake Betero man te ran

Te Tia Karokoa te Onimaki n te Toki,, iroun J. Alan Barrett

Kaoa Te Botumwaaka n Ukora te Rabakau

Bon te bwai ae kamiimi matakuakinan te Tia Kamaiu n nakonako iaon te ran. Ma e aki tau anne iroun Betero. E tangiria ni karaoa are E karaoia te Tia Kamaiu, ni mena n te tabo are E mena iai, ao ni karekea te aeka n taneiai naba anne irouna. “Ko na tuangai bwa N na nako Im i aon te ran,” e taku. E kaeka te Tia Kamaiu ma te kakao ae bebete: “Mai.” Man anne, e ruo Betero man te tabo are e mano n te booti ao ni kaotia nakoira bwa te riki bwa te tia iriira Iesu bon tiaki te waaki ae ko na tataninga (taraa Mataio 14:24–33). E kainanoa te onimaki iroun Kristo ao te kekeiaki ae botumwaaka. Ma e uota naba te kaniwanga ae korakora n nakonako ma te Tia Kamaiu.

“Mai.” “Mai noria.” “Nakomai, irirai” “Ko na nako, ao kakairi i rouna” (Mataio 14:29; Ioane 1:39; Ruka 18:22; 10:37). Man moanakin Ana mwakuri, te Tia Kamaiu e kaoiia taan Iriiria bwa a na karekea i bon irouia koaua, mwaaka, ao te tangira are E anga. E karaoa aei bwa bon aio raoi aron te reiakinaki. Tiaki tii te ongora ke te wareware, bon te bitaki naba, te rairannano, ao te waaki rake. N ana taeka te Tia Kamaiu, te reiakinaki e roko man “te kamatebwai ao n te onimaki naba” (Reirei ao Berita aika Tabu 88:118; e kaairaki katuruturua). Ao e raonaki te onimaki ni karaoan te mwakuri i bon ibukira, ao n aki kairiraki man karaoaki mwakuri nakoia (taraa 2 Nibwaai 2:26).

Ngkana ti iriira ana banna ni katooto te Tia Kamaiu, ti kaoiia naake ti reireiniia bwa a na titiraki, ukeuke, ao ni karebwerebwe—ao imwiina ni kunea (tara Mataio 7:7–8). Ao ngaira ti butimwaea te kakao naba anne. Ngaira nako, rinanon ara onimaki iroun Kristo ao ara kekeiaki ni botumwaaka, ti na karekea ataakina i bon iroura bwa tera nanon te nakonako ma Ngaia.

Ni Kaoa te Botumwaaka n Ukora te Rabakau

• Buokiia taan reiakinaki n tabeakina oin reiakinaia.

• Kaungaiia taan reiakinaki bwa a na ataa te Tia Kamaiu man kamatebwaian te euangkerio ni katoabong.

• Kaoiia taan reiakinaki bwa a na katauraoia n reiakinaki.

• Kaungaiia taan reiakinaki bwa a na tibwaua te koaua are a reiakinna.

• Kaoiia taan reiakinaki bwa a na maiuakina te bwai are a reiakin.

Te Tia Kamaiu E Buokiia Aomata Tabeman n Tabeakina Oin Reiakinaia

Kabaan taian bwaati aika a na mano n riaon taari ae abwabwaki bon te mwakuri ae matoatoa ibukin temanna. Tarin Iareta e “kairaki n aki toki ni bain te Uea” (Ita 2:6), e karekei kaetieti iaon aron tein taian booti ao a na kanga ni karina te ang inanoia. Ma tera ae ko nooria bwa e kanga te Uea ni kaeka ngke tarin Iareta e titiraki iaon karekean te ota inanon taian bwaati?( taraa Ita 2:22–25). E kanga tarin Iareta ni kakabwaiaaki man te kakao ni kamwakura ana onimaki n te kawai aei? (taraa Ita 3:1–16).

E na taraa n rangi ni bebete ngkana ko a ti tuangiia naba taan reiakinaki bwaai ni kabane are ko taku bwa a riai n atai. E ngae n anne, Unimwaane David A. Bednar e reirei: “Ara iango ni kan karaoa te bwai teuana e na aki kangai ‘Tera ae N na tuangiia?’ Ni kaitaraana, te titiraki ae ti na titirakiniira bon ‘Tera ae N na kona ni kaoiia iai bwa a na karaoia? Tera titiraki aika a na kaoa te tamnei ae I kona n titirakiniia bwa, ngkana a tangiria ni kaekaa, e na moana kaoakin te Tamnei ae Raoiroi inanon maiuia?’” (evening with a General Authority, Feb. 7, 2020, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

Iangoia bwa ko na kanga ni buokiia taan reiakinaki n tabeakina oin reiakinaia. Te katooto, ko kona ni kaoiia bwa a na titiraki ni bon oin aia titiraki, kakaei kaeka, iango, ao tibwatibwa ke taua mwiin are a iangoia ao n namakinna. Ngkana a karaoia, a na kakorakorai aia onimaki, kunei koaua n Ana taeka te Atua, ao ni karekei oin aia taneiai n taian koaua aikai. Ngkana ti bon taraa raoi oin reiakinara, ti kona ni kangai, n aron are e karaoia Iotebwa Timiti, “I a tia n reiakinna i bon irou” (Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:20).

Titiraki aika a na Iangoaki: Eaera ngkai e kakawaki irouia taan reiakinaki bwa a na waekoa ni karaoi mwakuri nakon ae a na tataninga tuangakiia inanon reiakinaia? Ko na kanga ni buokiia ae bon tabeia karekean oin reiakinaia? A kanga taan reirei n tia ni buokiko ni karaoa aei? Tera katooto man koroboki aika tabu ae ko kona ni iangoia are aomata a kaoaki bwa a na bon reiakinii bwaai i bon irouia? A kanga katooto aikai n roota aron am angareirei?

Man Booki aika Tabu: 1 Nibwaai 11; Reirei ao Berita aika Tabu 9:7–8; 58:26–28; 88:118–125; iotebwa Timiti—Rongorongo 1:11–20

Te Tia Kamaiu E Kaungaia Aomata Tabeman bwa a na Roko ni Kinaa man Kamatebwaian Ana Taeka

Ngke e a roko te tai iroun te Tia Kamaiu ni katea raoi Ana Ekaretia ni boong aika kaitira, E tuangiia Ana toro, “Onimakini bwaai ake a koreaki” (Reirei ao Berita aika Tabu 18:3). Ni koauana, ana Boki Moomon, are e a bon kani bane rairana. iai inanona kaetieti aika a rang ibuobuoki ibukin te bwai ae e na karaoaki, ni ikotaki ma aron te bwabetito, aron katabuan ao kabutan te toa, ao kabwarabwara riki tabeua aika kakawaki. Ma te Tia Kamaiu e tangiriia naba Ana toro bwa a na noora Ana kaotioti bwa te tai n ongo Irouna, ao n roko Nakoina ni kinaa riki n te kawai ae nano. N te kaotioti naba anne, E tuangiia, “Bon bwanaau are e taekini [taeka aikai] nakoimi; … mangaia are, kam kona ni kakoaua bwa kam a tia n ongo bwanaau, ao n atai au taeka“ (Reirei ao Berita aika Tabu 18:35–36).

Iangoia naake ko reireiniia. E kanga aia namakin ni kamatebwaian koroboki aika tabu? Ni kaineti ma anne, ko kanga ngkoe n taraia? E riki bwa te bwai ae e riai ni karaoaki ni katoa bong? Ngkana ko kamatebwai booki aika tabu, ko namakina ae e taetae ni kaineti te Tia Kamaiu nakoim? Beretitenti Russell M. Nelson e reirei: “Ti na nakea bwa ti aonga n ongo Irouna? Ti kona n nakon booki aika tabu. … Te inako inanon ana taeka te Atua ni katoa bong a kakawaki ibukin kamaiuakira n tamnei e moarariki ni boong ae rikirake iai te kakumekume. Ngkana ti kanuaira ni katoa bong n ana taeka Kristo, ana taeka Kristo a na tuangiira arora ni kaeka nakon kangaanga ake ti aki atai bwa ti na kaitarai.” (“Ongo Irouna,” Riaona, Meei 2020, 89). Ngkai ko angareirei, kaungaiia taan reiakinaki bwa a na kamatebwai ni koroboki aika tabu ma te kantaninga bwa a na ukora te Tia Kamaiu—tiaki ae a na kakaei kiibu ke kakoaua Ibukina ma a na kakaea Kristo. Te ongo ni bwanaan te Uea ni katoa bong inanon koroboki aika tabu bon aan te botumwaaka inanon maium, n reiakinan te euangkerio i bon iroum.

Tiritaki aika a na Iangoaki: Iangoa tein aron am kamatebwai ni koroboki aika tabu. E kanga kamatebwaian ana taeka te Atua n tia ni kakorakora am reitaki ma Ngaia? Tera ae ko kona ni karaoia ni katamaroa am kamatebwai? Ko na kanga ni kaungaiia tabeman bwa a na botumwaaka ni kamatebwaia ana taeka te Atua ao ni karaoia ni katoa tai? Tera kakabwaia aika a na karekei ngkana a karaoi?

Man Booki aika Tabu: Iotua 1:8; 2 Timoteo 3:15–17; 2 Nibwaai 32:3; Iakobwa 2:8; 4:6; Reirei ao Berita aika Tabu 33:16

Te Tia Kamaiu E Kaoiia Aomata Tabeman ni Katauraoiia n Reiakinaki

Ma te koraa ae tamaroa e aki kona naba n riki iaon te tano ae matoatoa ma, ni kiri atiibu, ke n onrake n te kateketeke. N ti te arona, te reirei naba ae moan te kakawaki ao ae kauekea te onimaki e bon aki kona ni bita te nano ae tuai tauraoi ni butimwaia. Anne bon mwakoron te rongorongo n ana kaikonaki te Tia Kamaiu iaon te tia ununiki, koraa, ao te tano n aroia aika a kakaokoro. Bon iaon te “tano ae raoiroi”—te nano ae e a tia ni kamarauaki ao ni kaitiakaki man taian kiri atiibu ao kateketeke n te maiu n tamnei—ae Ana taeka te Atua e bwebwerake iai uaa ae maiu (taraa Mataio 13:1–9, 18–23).

Te katauraoi n te maiu n tamnei e kakawaki—ibukim ao ibukiia aomata ake ko reireiniia. Ngaia are ti na kanga ni buoka katauraoan nanora bwa e aonga n riki bwa “te tano ae tamaroa” ibukin Ana taeka te Atua? Iangoi tuua aika imwiina n te katauraoi, are ko kona ni kamwakuri inanon maium ao ni kaunga inanon maiuia naake ko reireiniia. Tataro bwa ko na kunea bwa tera ae tangiria te Uea bwa kona reiakinna. Maiuna maium n te aro are ko kaoa iai te Tia Kamaiu inanon maium. Te rairannano ni katoa bong. Karikirakea nanom ni kan reirei man taekinan titiraki aika nako mai inanom. Kamatebwaia ana taeka te Atua ma te onimaki bwa E na kairiko ni karekei kaekaan am titiraki. Kauka nanom nakon te bwai are E na reireiniko.

Ngkai a katauraoia taan reiakinaki n reirei n te kawai aei, a na reke irouia te kona n nori bwain te tamnei ao n ongo te bwai are e tangiria te Uea bwa a na ataia (taraa Mataio 13:16).

Titiraki aika a na Iangoaki: Tera ae ko karaoia ni katauraoiko bwa ko na reiakinaki? A kanga am katauraoi n roota aron am nonori, am kakauongo, ao mataatam n ana taeka te Atua? Ko na kanga ni kaungaiia tabeman ni katauraoiia n reiakinaki? Tera te kaokoro n te waaki anne bwa a kanga ni karekea te koaua n te euangkerio?

Man Booki aika Tabu: Enoti 1:1–8; Aramwa 16:16–17; 32:6, 27–43; 3 Nibwaai 17:3

te teei ae wareware ni koroboki aika tabu inanon te kiraati

Taan reiakinaki a karekea ae mwaiti inanon aia tai n tibwatibwa imarenaia n te bwai are a reiakinna.

Te Tia Kamaiu E Kaungaiia Aomata Tabeman n Tibwaa te Koaua Ake a Reiakin

“I aki kona n taetae raoi,” e bwaebwaeti Enoka ngke te Uea e weteia bwa e na tataekina te euangkerio. Ma te wii kateke n taetae bon tiaki te bwai ae kantaningaaki ibukin ana toro te Uea. Ni kaitaraana, te Uea e berita nakon Enoka bwa ngkana iai ana onimaki ae tau ni kauka wina, a na roko taeka. “N na anganiko te konabwai n taetae,” E taku (Mote 6:31–32). E kamwakura ana onimaki Enoka, ao te Uea e bon taetae rinanona, n taeka aika a korakora are e karikiia aomata bwa a na ruru (taraa Mote 6:47). Ni koauana, a bon karika naba te aba bwa e na ruru. A mwaing taian maunga, karaanga n ran a bitaki kawaia, ao botanaomata a maakuia ana aomata te Atua, “moan te mwaaka ana taeka Enoka, ao moan te korakora mwaakan te taetae are e anganna te Atua” (Mote 7:13).

Te Uea e tangiriia ni kabane—tiaki ti Ana burabeti—ni karekea te mwaaka ni taekina Ana taeka. E tangira anne ibukira ni kabane, ni ikotaki ma aomata ake ko reireiniia (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 1:20 -21). Ara taeka tao a na aki kamwaingi taian maunga ke ni bitii kawain karaanga n ran, ma a kona ni buoka ni bita te nano. Aio bukina ae e rangi ni kakawaki n anganiia taan reiakinaki te tai ni tibwatibwa imarenaia n te bwai are a reiakinna iaon te Tia Kamaiu, ao Ana euangkerio. Ni karaoan aei e na buokiia ni iangoia inanoia taian koaua ake a reiakinaki ao ni kaotia. E na buokiia naba ni karekea bon onimakinaia n aia konabwai n tibwai koaua inanon waaki tabeua.

Titiraki aika a na Iangoaki: Iangoa te tai are ngke ko marooro iaon te koaua n te euangkerio ma temanna. Tera ae ko reiakinna man te taneiai anne? Ningai ae ko kakaitau iai ngke aomata tabeman iai ninikoriaia n tibwa aia iango ao aia koaua? A na kanga aomata ake ko reireiniia n reke buokaia man reken aia taai ngke a taetae iaon bwaai ake a reiakinii? Tera taai ae ko kona ni karekea ibukiia n tibwatibwa?

Man Booki aika Tabu: Aramwa 17:2–3; Moronaai 6:4–6; Reirei ao Berita aika Tabu 84:85; 88:122; 100:5–8

Te Tia Kamaiu E Kaoiia Aomata Tabeman ni Maiuakin Baike E Reireiniia

“Kaoti otami i mataia aomata.” “Tangiriia am kairiribai.” “Bubuti, ao kam na anganaki.” “Kam na rinnako man te mataroa ae eti.” (Mataio 5:16, 44; 7:7, 13.) Tabeua kakao, aika a rangi ni mataata ao n ururingaki n ana tai ngke E moani wakina Ana mwakuri te Tia Kamaiu iaon te aba a bon taekinaki ngke E reireiniia Ana reirei i rabeen te maunga are e kaitara Naman Kariraia. Ana kantaninga te Tia Kamaiu bwa E na bitii maiu, are e oti n Ana kabanea ni kakao: “Bwa ane ongo au taeka aikai, ao n tauu, ao e na atongaki bwa ai aron te aomata ae wanawana, are katea batana i aon te bwa” (Mataio 7:24; e kairaki ma katuruturuana).

E bwaka te karau ao e roko te ieka ao e kare te ang inanon maiuia aomata nako. Reiakinan te euangkerio e aki tau ngkana taan reiakinaki a tei n totokoi kataakiia ake a kaitarai. Aio bukina ae ti riai n aki waeremwe ni kaoiia taan reiakinaki ni iangoia bwa a na kanga ni maiuakina te bwai are a reiakinna. N anganiia karineaia tabeman n inaomata n rinerine, angiin ara kakao a rangi ni bebete: “Tera ae e reke n am namakin bwa ko na karaoia?” N angiin te tai ara kakao a riai n rangi n onoti: “Ko tangiria n rinea anuan te Tia Kamaiu ae ko tangiria ni mwakuri iaona?” Ngkai ko karekea te tai ibukiia taan reiakinaki n ongo, n ataia, ao n tibwai wirikiriki mai iroun te Tamnei ae Raoiroi, E na reireiniia bwa tera ana mwakuri te aomata ae a riai n karaoia. Buokiia taan reiakinaki ni iangoi kakabwaia ake a na roko ngkana a mwakuri iaon baike a reiakin, ao kaungaia bwa a na teimatoa e ngae ngkana e matoatoa. Maiuakinan te koaua bon te kawai ae baitii ni karekean te onimaki ae korakora, te koaua, ao te rairaki. N aron are e taekina te Tia Kamaiu, maiuakinan ana reirei te Tama bon te kawai ibukira ni kabane n kona raoi n ataa te reirei bwa e koaua (taraa Ioane 7:17).

Titiraki aika a na Iangoaki: Ningai ae ko karekea iai ana kairi te tamnei ni karaoa te mwakuri ibukin te kakao are e kanakoa temanna? E kanga ni bitaki maium mai imwiin karaoana? Noorii taian kakao ake a tia ni kanakoaki inanon koroboki aika tabu ao irouia taan kairiiri n te Ekaretia. Tera ae ko reiakinna are e kona ni buokiko ngkai ko kaoiia tabeman bwa a na mwakuri? N te anga raa ae ko konaa iai ni ruamwin am kakao?

Man Booki aika Tabu: Ruka 10:36–37; Ioane 7:17; Iakobo 1:22; Motiaea 4:9–10; Reirei ao Berita aika Tabu 43:8–10; 82:10

Kawai Tabeua ni Kamwakurii Baike Ko a Tia n Reiakin

• Tuangiia tabeman bwa a na roko n tauraoi n tibwai bwaai tabeua ae te Tamnei ae Raoiroi e a tia n reireiniia, n aron aia nonoori man te kibu ni koroboki aika tabu ae manena ibukiia.

• Karekea aia tai taan reiakinaki n angareirei iaon teutana mwakoron te reirei.

• Kaungaiia taan reiakinaki n rinanoi witeo, koroboki aika tabu, ke marooro imwaain ae kam bootaki.

• Totokoa te nano are ko kan kaekai titiraki ni kabane. Kairekerekeia tabeman ni kakaei kaeka.

• Imwaain ae ko tibwa am nonori iaon koroboki aika tabu, tuangiia taan reiakinaki bwa a na tibwa are irouia.

• Tabeki titiraki aika a kaungaiia taan reiakinaki bwa a na kakaea kaekaana man ana taeka te Atua.

• Kaoiia taan reiakinaki bwa a na anga oin aia titiraki bwa tera ae a reiakinna.

• Karekea te tai ibukiia ni kabane taan reiakinaki n iangoa te titiraki imwaain tuangakiia bwa a na tibwa aia reke.

• Iangoia ni kamaenakoia taan reiakinaki inanon kurubu ni marooro, ngkana e riai.

• Kamataatai raoi baika a kantaningaaki ni buokiia taan reiakinaki n rikirake.

• Kanakoa te kakao are a namakinna iai te tamnei taan reiakinaki n rikirake ma a na aki karawawataaki iai. Ruamwin ao kaoiia taan reiakinaki bwa a na tibwaua aia taneiai.

• Buokiia taan reiakinaki n reirei man koroboki aika tabu man:

  • Mwakenan kiibu n taeka aika iai nanona irouia, ngkana a tangiria.

  • Kaoa karekean te kaotioti rinanon te karaurau ni iango ao n tataro.

  • Korei namakin aika a roko man te tamnei.

  • Kawakina te tienoo ni kamatebwai.

  • Katei taian kouru ni mwakuri iaon baike a reiakin.