Potutusi
Mataupu 7: Suesueina o Saunoaga o le Konafesi Aoao


Mataupu 7

Suesueina o Saunoaga o le Konafesi Aoao

O Le Faatomuaga

Na aoao mai ePeresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) se mataupu faavae ua faapea ona taua i lenei kosi:

“Ua i ai i le perofeta soifua le mana o le TNT [TFA]. O le uiga o lena mea o le ‘Today’s News Today [Tala Fou o le Aso].’ … O le mea lea, o le mea aupito sili ona taua e mafai ona tatou faitau i ai o soo se upu lava lea a le perofeta… o loo i ai i totonu o Mekasini a le Ekalesia i masina taitasi. O o tatou faatonuga e savavali ai mo le tai ono masina o loo maua i saunoaga o le konafesi aoao, ia o loo lomia i le Ensign [po o le mekasini o le Liahona]” (“Fourteen Fundamentals in Following the Prophet” [Brigham Young University devotional, Feb. 26, 1980], 2, speeches.byu.edu).

Sa uunaia foi ePeresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) tagata o le Ekalesia, ina ia maua atu se kopi o le lomiga o le konafesi o mekasini a le Ekalesia ma ia faia o se vaega o a latou fatatusi o le talalelei:

“I hope you will get your copy of the [Ensign po o le Liahona] ma faailoga manatu e alagatatau ma teu ia te oe e faaauau pea ona faasino atu i ai. E leai ni tusiga po o ni tusi e i tua atu o tusitusiga faavae o le Ekalesia e tatau ona i ai se nofoaga matilatila i luga o fata o lau fatatusi patino—e le ona o le maoae o le gagana po o le faatauanau o le momoliina mai, ae mo manatu e faapea ona faasino mai ai le ala i le ola e faavavau” (In the World but Not of It, Brigham Young University Speeches of the Year [May 14, 1968], 2–3).

Ua tuuina mai e le mataupu lenei ni manatu ma ni tomai e fesoasoani ia aoga atili ai lou suesueina o lomiga o le konafesi aoao o le Ensign po o le Liahona ma isi tautalaga ma tusitusiga a le Au Pulega Aoao. O le tele lava o le kosi lenei ua tuuto atu i le suesueina ma le aoaoina mai saunoaga o konafesi aoao aupito lata mai. A o e faalogo atu ma suesue ma le totoa i saunoaga mai perofeta soifua, e mafai ona e iloa ai le finagalo o le Alii mo oe i lenei taimi. Ia iloilo ma le agaga tatalo auala e mafai ona e faaaoga ai nei tomai e faateleina ai lou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma i savali ua ia musuia Ana taitai atofaina e tuu mai ia i tatou.

Faamatalaga

7.1

Ia Tapena Lou Mafaufau ma Lou Loto

E taua tele tapenapenaga i le mauaina ma le malamalama i le finagalo o le Alii. Na folafola mai e le Alii, “O le a Ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga ma lea o le a mau i lou loto” (MF&F 8:2). O le a vave ona oo mai le upu a le Alii ia te oe ao e saunia lou mafaufau ma lou loto. Na aoao mai eElder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le taua o le saunia ma le avea ma se tagata aoao mataala:

“Na aoao mai Nifae ia i tatou, ‘Pe a tautala atu le tagata i le mana o le Agaga Paia, e moliooina ai [le savali] i le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata’ (2 Nifae 33:10). Faamolemole matau le ala e molioo mai ai e le Agaga le savali i le ae le tau faapea o totonu o le loto. O se faiaoga e mafai ona faamalamalama, faatino, faatauanau, ma molimau, ma faia i se mana sili o le faaleagaga ma le aoga. Ae ui i lea, i le iuga, o le autu o le savali ma le molimau a le Agaga Paia e faatoa tuia ai lava le loto o le e mauaina pe afai na te faatagaina i latou e ulufale atu. O le aoao e ala i le faatuatua e matala ai le auala i totonu o le loto. …

“O se tagata aoao na te faaaogaina le saolotoga e ala i le galue e faatino e tusa ai ma mataupu faavae sao, e tatalaina lona loto i le Agaga Paia ma valaaulia Ana aoaoga, o le mana molimau, ma molimau faamaonia. O le aoao e ala i le faatuatua e manaomia ai le tuuina atu atoa faaleagaga, faalemafaufau, ma le faaletino ae le na ona talia. O le faamaoni a’ia’i ma le ogatasi o a tatou faatinoga musuia i le faatuatua, e faailoa atu ai i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, lo tatou naunautai e aoao ma talia faatonuga po o aoaoga mai le Agaga Paia. …

“… O aafiaga ua mafai ai ona ou malamalama, o se tali e aumai i se isi tagata e masani lava e le umi se taimi e manatua ai, pe afai lena e manatua. Peitai o se tali tatou te iloa pe maua e ala i le faaaogaina o le faatuatua, e masani lava ona manatua i le olaga atoa. O aoaoga e aupito sili ona taua o le olaga e pueina—e le aoaoina” (“Seek Learning by Faith,” Ensign, Sete. 2007, 61, 64, 67).

Mafaufau i auala nei e saunia ai oe lava ao lei oo i se konafesi aoao:

  • Ia faaavanoa se taimi e faalogologo ai i saunoga o konafesi e aunoa ma ni mea e fai ma faalavelave. Fatu se siosiomaga e faapea ona mafai ai ona e maua uunaiga mai le Agaga Paia.

  • Saili le taitaiga a le Agaga e ala i le tatalo manatunatu loloto, anapogi, ma le suesue i tusitusiga paia.

  • Lisi ni fesili po o ni atugaluga patino o loo e sailia ni tali. Ona tusi lea o tali ma lagona e te maua i le taimi o le konafesi.

  • Toe faamanatu au faamatalaga [na tusitusi] mai le konafesi aoao na muamua atu.

7.2

Faataitai Tomai Suesue Lelei Pe a Suesue i Saunoaga o le Konafesi Aoao

Ata
tamaitai o loo faaaogaina le komepiuta

Alu i le LDS.org e suesue ai i saunaoga o konafesi aoao i le taimi nei ma taimi ua mavae.

Pe a e suesue i saunoaga o konafesi aoao, e mafai ona e faaaogaina le tele o na tomai e tasi e te faaaogaina pe a e suesue i tusitusiga paia. O le vaega o loo totoe o lenei mataupu o loo faamatalaina ai nisi o na tomai. O le faaaogaina o fautuaga mo suesuega o loo i lenei mataupu, o le a le gata ina faaosofia ai au suesuega e uiga i perofeta soifua, ae o le a faaosofia ai lou malosi e fai ai filifiliga sao.

7.2.1

Faailoaina o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae

A o e suesue i saunoaga o le konafesi aoao, vaavaai mo faamatalaga manino o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei. Sue ma faailoga i latou i se auala e mafai ai ona e toe faamanatuina ma manatua ai i latou. O le toe faamanatuina ma le mafaufau loloto i faamatalaga o aoaoga faavae ma mataupu faavae, e mafai ona faamalosia ai ou malamalamaaga i upumoni o le talalelei ma lou tautino e ola i ia [upumoni]. O ni nai faataitaiga nei o aoaoga faavae ma mataupu faavae sa aoao mai i le taimi o konafesi aoao:

  • Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “E seasea ona e mauaina se tali atoa [i se tatalo] i le taimi e tasi. O le a oo mai o ni fasimea i lea taimi ma lea taimi, e oo mai i ni vaega, ina ia faateleina ai lou mana. A mulimulita’i ia vaega taitasi i le faatuatua, o le a taitai atu oe i isi vaega seia oo ina ia e maua atoa le tali. O lena mamanu e manaomia ai lou faaaogaina o le faatuatua i le mana o lo tatou Tama e tali mai ai. E ui o nisi taimi e matuai faigata lava, ae e taunuu i le matuai tuputupu a’e o le tagata lava ia” (“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 9).

  • Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

    “Ua tatou iloa mai valoaga e faapea, e le gata o le a le toe aveesea le Ekalesia moni ma le ola mai le lalolagi, ae o le a faateleina le lelei. … O loo aofia ai i tusitusiga paia ia folafolaga e faapea afai e toe afio mai le Alii i Lana Ekalesia o le a Ia silafia le sauniaina faaleagaga mo Ia. E tatau ona tatou naunautai ma faamoemoe i ai i lena mea. E tatau ona tatou faia ia sili atu ona lelei. Tatou te mafai. Ma o le a tatou faia lava” (“O le Ekalesia Moni ma le Ola,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 21).

  • Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “Tatou te saunia e maua ni a tatou lava faaaliga e pei o perofeta, e ala i le suesue i tusitusiga paia, anapogi, tatalo, ma le fausiaina o le faatuatua. O le faatuatua o le ki lea” (“Faaaliga Faaletagata: O Aoaoga ma Faataitaiga a Perofeta,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 88).

7.2.2

Iloa Faauigaga po o Faamaninoga o Mau

Ata
alii o loo suesue i tusitusiga paia

O saunoaga o le konafesi aoao e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama lelei ai i mau.

E faia e perofeta se matafaioi autu i le faamatalaina ma le faamaninoina o mau. O nisi nei o faataitaiga:

7.2.3

Tusi ni Faamatalaga Fefaasinoai le va o Lauga ma Mau

Ata
tamaitai o loo suesue i tusitusiga paia ma lauga o le konafesi aoao

O le suesueina o saunoaga o le konafesi aoao faatasi ma tusitusiga paia, o le a faateleina ai lou malamalama i mea uma e lua.

A o e tau i ni faamatalaga po o ni faamaninoga o mau, e aoga le tusi o upu faasino o le lauga o le konafesi i le autafa i talane o le mau o loo aoao pe faamanino mai. O ni nai faataitaiga nei:

  • I talane o le Faaaliga 22:18 e mafai ona e tusia ai le faaupuga: Elder Jeffrey R. Holland, Ensign, Me 2008, 91–94. I le lauga lenei, na faatatau atu ai Elder Holland i le Faaaliga 22:18 ma saunoa mai i le taua o faaaliga faifaipea.

  • I talane o le Salamo 24:3–4 e mafai ona e tusia ai: Elder David A. Bednar, Ensign, Nov. 2007, 80–83. Na aoao mai e Elder Bednar le uiga o le i ai o lima mama ma se loto mama.

  • I talane o le Neemia 6 e mafai ona e tusia ai: Peresitene Dieter F. Uchtdorf, Ensign, Me 2009, 59–62. Na aoao mai e Peresitene Uchtdorf le toefausiaina e Neemia o papuipui na siomia ai Ierusalema ma le manatu e faapea, “o loo tatou faia se galuega tele, ma e le mafai ona tatou faavaivai.”

E mafai foi ona e faaaogaina le avanoa autafa o lau kopi o le Ensign po o le Liahona e tusi ai mau faasino e lagolago ai manatu na aoao mai i le lauga.

7.2.4

Iloa Faamalosiauga, Valaaulia, po o Poloaiga

A o e vaavaai mo faamalosiaga, valaaulia ma poloaiga, o le a e aoao ai i mea e fitoitonu e tatau ona e faia ina ia ogatasi ai ma le finagalo o le Alii. Atonu e aoga le vase o lalo o nei faamatalaga i lau kopi o le Ensign po o le Liahona e fesoasoani e te toe maua ai i se taimi mulimuli ane. O nisi nei o faataitaiga o na faamatalaga:

  • Elder L. Tom Perry (1922–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefuluua:

    “Matou te toe tuuina atu le valaau mo alii talavou uma ua agavaa i le faaleagaga, faaletino, ma faalelagona ina ia o mai ua saunia e avea ma faifeautalai o le Ekalesia a Iesu Keriso. Ia mautinoa e manino lava lou sopoiaina o faatulagaga faatonuina mo le auaunaga ia avea ma se faifeautalai ma o loo e faaauau pea ona siitia i luga le fua. Ia saunia lou lava tagata ina ia matuai aoga i lenei valaauga maoae” (“Siitiaina o le Fua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 49).

  • Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “A o tatou mafaufau i filifiliga eseese, e ao ina tatou manatua e le lava le faapea e lelei se mea. O nisi mea e lelei tele, ae o isi e silisili ona lelei. …

    “Mafaufau pe faapefea ona tatou faaaoga o tatou taimi i filifiliga tatou te faia i le matamata i le televise, taaalo i taaloga faavitio, autilo i le Initoneti, po o le faitauina o tusi po o mekasini. E moni e lelei le matamata i faafiafiaga e lelei po o le mauaina o faamatalaga e fiafia i ai. Ae le o mea uma o lena ituaiga e aoga i le vaega o lo tatou olaga tatou te faaaluina ina ia maua ai. O isi filifiliga e lelei tele, ae o isi e silisili ona lelei” (“Lelei, Lelei Tele, Lelei Silisili,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 104–5).

  • Peresitene Thomas S. Monson

    “Ia te outou ua mafai ona ulu atu i le malumalu, ou te fia fautuaina outou ina ulu soo atu i ai” (“Matuai Faamanuiaina Lava,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 112).

7.2.5

Vaavaai mo Faamanuiaga Folafolaina ma o a ni Mea e Ao ona Tatou Faia e Maua Ai i Latou [Faamanuiaga Folafolaina]

Ata
tamaitai o loo tatalo

E tatau ona tele atu mea e tatau ona tatou faia nai lo o le faalogologo i savali—e tatau ona tatou faatinoina. O lenei tulaga e faaali atu ai lo tatou faatuatua.

E masani ona fofoga e perofeta ni folafolaga ia i latou o e mulimuli i mataupu faavae latou te aoao atu? O le sailia o faamanuiaga folafolaina, e mafai ona fesoasoani e musuia ai i tatou ia ola amiotonu. O faataitaiga nei e lua o folafolaga faapena:

  • Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

    “Afai tou te mafaufau loloto i mau ma amata ona fai mea na outou osifeagaiga ai ma le Atua e fai, ou te folafola atu ia te outou, o le a outou lagona atili le alofa mo le Atua ma le tele o Lona alofa ia te outou. Ma faatasi ai ma lena mea, o au tatalo o le a sau mai le loto, e tumu i le faafetai ma aioiga. O le a e lagona ai se faalagolago tele atu i le Atua. O le a e maua ai le lototele ma le naunautai e galue i Lana galuega, e aunoa ma le fefe faapea ai ma le filemu i lou loto. O le a e tatalo e le aunoa. Ma o le a e le faagaloina o Ia, e tusa lava po o a tulaga e oo i ai le lumanai” (“Prayer,” Ensign, Nov. 2001, 17).

  • Elder L. Tom Perry (1922–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefuluua:

    “Ou te folafola atu faamanuiaga silisili—o faamanuiaga faa-agafesootai, faaletino, faalemafaufau, faalelagona ma faaleagaga—i alii talavou uma o e totogia se vaega tele o lana misiona” (“Siitiaina o le Fua,”49).

7.2.6

Iloa Upu ma Fuaitau na Ta’ua Soo

O upu ma fuaitau e ta’ua soo e mafai ona toso mai ai mafaufau i le savali autu a le failauga. Mo se faataitaiga, sa faaaoga soo e Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili le fuaitau “na o ni nai tikeri lava” i le tasi o ana saunoaga i le konafesi e faamamafa mai ai “le eseesega i le va o le fiafia ma le faanoanoa i tagata taitoatasi, ulugalii faaipoipo, ma aiga, e masani lava ona mafua i sina sese e na o ni nai tikeri lava.” (“Na o Ni Nai Tikeri Lava,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 57–60). Sa faapena foi ona faaaoga soo e Peresitene Uchtdorf le fuaitau, “faatuatua o o tatou tama” i se saunoaga i se taimi mulimuli ane o lena lava konafesi aoao, a o ia fautuaina i tatou ia manatua le faatuatua o i latou o e na asaina le gasu o le taeao (“Faatuatua o o Tatou Tama,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 68–70, 75).

O upu ma fuaitau e ta’ua soo e mafai foi ona sosoo faatasi ai savali a ni failauga e sili atu ma le toatasi. Mo se faataitaiga, atonu e te matauina ni fuaitau e pei o le “alofa mutimutivale” ma le “siitiaina o le fua” na faaaogaina i nisi o saunoaga i le konafesi aoao lava lea e tasi, po o le sili atu foi i le tasi se konafesi. O le faafesootaia o aoaoga mai i ni saunoaga se tele, e mafai ona tuu atu ai ia te oe se malamalamaaga lautele atu e uiga i mataupu faavae taua o le talalelei o loo latou aoao mai.

7.2.7

Tusi Faamatalaga o ni Fuaitau e Manatua Pea

Ata
alii o loo faitau

Vaavaai mo ni fuaitau ma ni fuaiupu e ui ina pupuu ma faigofie ona manatua, ae e loloto lona uiga. Pe a mafaufau loloto i ai, e mafai ona faateleina ai lou malamalama e uiga i mataupu faavae taua. O nisi nei o faataitaiga:

  • Elder Joseph B. Wirthlin (1917–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “A tatou alolofa i le Alii, ona le avea lea o le usiusitai ma se avega” (“O Le Poloaiga Sili,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 30).

  • Peresitene Thomas S. Monson:

    “E leai se faigauo e sili atu ona taua nai lo lou lava mafaufau manino” (“O Faaa’oa’o o le Amiotonu,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 65).

7.2.8

Iloa Lisi

E ono faaaoga e failauga lisi e faamatala ai se faagasologa, e pei o le salamo, po o vaega o se mataupu faavae. Mo se faataitaiga, sa lisiina e Peresitene Thomas S. Monson “o uiga o le e umia moni le perisitua a le Atua.” O lana lisi na aofia ai “le uiga o le vaai mamao,” “le uiga o le taumafai,” “le uiga o le faatuatua,” “le uiga o le mama,” ma “le uiga o le tatalo” (“O Se Perisitua Tau Tupu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 59–61). O le iloaina o lisi a o e suesue i saunoaga o le konafesi, e mafai ona fesoasoani ia te oe e fuafua ma faatulaga ai i totonu faamatalaga. O lenei mea o le a fesoasoani e te malamalama ma manatua ai aoaoga ma faaaoga ai i lou olaga.

7.2.9

Vaavaai mo Faamatalaga o Pogai-ma le-Aafiaga ma “Afai-Ona”

Ata
tamaitai o loo tusitusi i le apitalaaga

Vaavaai mo faamatalaga o loo faamanino mai ai aafiaga o ni amioga faapitoa. Latou te faailoa mai taunuuga ma faamanuiaga. O nisi nei o faataitaiga:

  • Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili:

    “Afai tatou te faatalale ia tatou suesuega o afioga a auauna a le Atua, o le a tatou faatalale foi ia tatou tatalo. Atonu o le a le mafai ona tatou taofia le tatalo atu, ae o a tatou tatalo o le a avea ma upu tautu, o le a sili atu ona leai se uiga moni” (“Tatalo,” 17).

  • Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008):

    “Afai tou te faia lenei mea [pulea o lou ita], o le a leai se faanoanoa i o outou olaga. O le a faasaoina a outou faaipoipoga ma sootaga faaleaiga. O le a tele atu lo outou fiafia. O le a tele atu mea lelei tou te faia. O le a outou faalogoina le lagona o le filemu lea o le a matagofie lava” (“Slow to Anger,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 66).

  • Peresitene Thomas S. Monson:

    “Afai ua tatou i ai i le feau a le Alii, … ua ia te i tatou le aia tatau mo le fesoasoani a le Alii” (“O Faaa’oa’o o le Amiotonu,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 65).

7.2.10

Ia Faalogo ma le Totoa i Upu ma Fuaitau e Folasia mai ai se Manatu Faapitoa po o le Faaiuga

O upu e pei o le “o le mea lea,” “o le mea mulimuli,” “manatua,” ma le “o lea la” ma fuaitau e pei o le “i le faaiuga” ma le “o le aotelega” e faailoa mai ai ni manatu autu po o faaiuga. O nisi nei o faataitaiga:

  • Na sii mai ePeresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le Efeso 2:19–20 ma le 4:11–13 ona saunoa mai lea:

    “O lea la, o le galuega a le au Aposetolo—o le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua—o le aumaia o lena lotogatasi i le faatuatua ma ia folafola atu lo tatou iloa lelei o le Matai.” (“Faaolataga ma le Faaeaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 7).

  • Sa faamamafa mai eElder L. Tom Perry (1922–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tasi lea e tatau ona i ai i faaipoipoga, ina ua faaiu ona tautala e uiga i le tama o le ulu o le aiga:

    “Manatua, uso e, i lau matafaioi o se taitai i totonu o le aiga, o lau ava, o lau soa lea. … Talu mai le amataga, sa aoao mai ai e le Atua le tagata, o le faaipoipoga e tatau ona tuu faatasia ai le tane ma le ava ia tasi. O lea, e leai se peresitene po o se sui peresitene i se aiga. E galulue faatasi le ulugalii e faavavau mo le manuia o le aiga. E tuu faatasia i le upu, i galuega, ma faatinoga, a o la’ua taitai, ma faatonu lo la’ua iunite faaleaiga. O i la’ua o se paaga tutusa. La te fuafuaina faatasi ma faatulaga mataupu a le aiga ma le lotogatasi a o agai atu i luma” (“O Le Tulaga Faatamā, o se Valaauga e Faavavau,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 71).

7.2.11

Fai ni Fesili

O le faia o fesili lelei e uunaia ai le aoaoina ma faataga ai le Agaga Paia e aoao oe i tua atu o le upu folafola. A o e suesue i saunoaga o le konafesi, aoao e fai atu fesili e pei o nei:

  • Aisea na faaaoga ai e le failauga le upu po o le fuaitau lenei?

  • O le a le feau mo au, mo lou aiga, pe mo le Ekalesia?

  • E mafai faapefea ona ou faaaogaina i lo’u olaga?

  • O le a se mea ua aoao mai ia te au e lenei savali e uiga ia Iesu Keriso po o le ata o le faaolataga?

  • O i ai se manulauti autu i lenei konafesi?

7.2.12

Tusi i Lalo Uunaiga Faaleagaga

Ata
alii o loo suesue

Tusi i lalo uunaiga faaleagaga, ona faatino lea. O le tasi lenei o auala e faaali atu ai i le Alii, e taua ia te oe uunaiga faaleagaga.

A o e mafaufau loloto i le fautuaga e tuuina mai i le konafesi aoao, e mafai ona e maua manatu ma uunaiga mai le Agaga Paia e fetaui ma ou manaoga ma le maualuga o lou silafia faaleagaga. O le tusia o manatu i totonu o se apitalaaga po o se tamai api, e mafai ona fesoasoani e tamau ai i lou mafaufau ma lou loto. Atonu e te manao e tusi i lalo nisi o sini mo le alualu i luma o le tagata lava ia. Toe faamanatu au faamatalaga ma sini ma iloilo lou alualu i luma.

Sa faamalamalama mai eElder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se faamanuiaga faaopoopo o le tusiaina o o tatou mafaufauga:

“O le faagasologa fai soo o le lagonaina o uunaiga, tusiaina i lalo, ma usitai i ai, e sili atu ai ona iloa e se tagata ona faalagolago i le taitaiga a le Agaga nai lo o le fesootaiga e ala i sane e lima” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [Church Educational System symposium on the Doctrine and Covenants and Church History, Aug. 11, 1998], 3).

Sa uunaia foi i tatou ePeresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) e fai lenei mea:

“E masalo mai mea uma ua tatou faalogoina, atonu e i ai se fuaitau po o se parakalafa o le a matilatila ma taina atu i ai o tatou mafaufau. Afai e tupu lenei mea, ou te faamoemoe o le a outou tusiaina i lalo ma manatunatu i ai, seia oo ina tatou lagonaina le loloto o lona uiga, ma avea ma se vaega o o tatou lava olaga” (“An Humble and a Contrite Heart,” Ensign, Nov. 2000, 88).

7.2.13

Vaavaai mo Molimau a Molimau Faapitoa a le Alii

O molimau mamana ma faatupu faatuatua, o punavai sili ia o le malosiaga i a tatou lava molimau. E seasea [lagonaina] le malosi tele o le Agaga, e le pei o taimi e faasoa mai ai molimau. O faataitaiga nei e lua o lenei mea:

  • Sa tuuina mai ePeresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) le molimau lenei e uiga i le Faaola:

    Ia [e] malosi i lau molimau ia Iesu Keriso, le Alo o le Atua. O Ia o le maatulimanu autu o lenei galuega tele. Ou te molimau atu i Lona paia ma le moni. O Ia o le Tamai Mamoe e le pona, o le na taulagaina mo agasala a le lalolagi. E ala i Ona tiga ma ona o Ona puapuaga ou te maua ai le toefaaleleia ma le ola faavavau. O Ia o lou Faiaoga, lou Faaaoao, lau Uo, ma lou Faaola, o le ou te alofa ma tapuai i ai, o le Togiola o le lalolagi” (“Building Your Tabernacle,” Ensign, Nov. 1992, 52; ua faaopoopo le faamamafa).

  • I lana saunoaga i lana konafesi aoao mulimuli a o lei maliu, na tautino mai ai e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “Ma o lenei, e faatatau i lenei Togiola atoatoa, na oo mai i le faamasaaina o le toto o le Atua—ou te molimau atu sa tupu i Ketesemane ma i Kolokota, ma e faatatau ia Iesu Keriso, ou te molimau atu o Ia o le Alo o le Atua soifua, ma sa faasatauroina mo agasala a le lalolagi. O Ia o lo tatou Alii, lo tatou Atua, ma lo tatou Tupu. O lenei mea ua ou iloa mo a’u lava, ou te tutoatasi lava mai se isi lava tagata.

    “O a’u o se tasi o Ana molimau, ma i se aso o lumanai o le a ou tagotago i faailoga o fao i Ona lima ma i Ona vae, ma o le a susu Ona aao i o’u loimata.

    “Ae o le a le sili atu se isi mea ou te iloa i lena taimi nai lo le mea ua ou iloa nei, o Ia o le Alo o le Atua Silisili Ese, o Ia o lo tatou Faaola ma le Togiola, ma e oo mai ma ala mai le faaolataga i Lona toto togiola ae le o se isi lava ala.

    “Talosia i le alofa o le Atua ia mafai e i tatou uma ona savavali i le malamalama e pei ona i ai le Atua lo tatou Tama i le malamalama, ina ia tusa ai ma folafolaga, ia faamamaina i tatou e le toto o Iesu Keriso, Lona Alo, mai agasala uma” (“The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, Me 1985, 11).

7.2.14

Tauloto Faamatalaga Anoa

Na fetalai mai le Alii, o mea e saunoa mai ai Ana auauna “pe a uunaia ai e le Agaga Paia, o tusitusiga paia ia” (MF&F 68:4). Mai i lenei vaaiga, o le fautuaga na faapea ona tuuina mai e Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, mo le siiina mai ma le taulotoina sao o mau, e ono faatatau foi i upu a perofeta soifua:

“E i ai le mana e mafai ona suia ai olaga i upu tonu lava o loo tusia i tusitusiga faavae. O lena mana e oo ina vaivai pe a tatou toe faaupuina pe suia faaupuga moni lava. O le mea lea, ou te fautuaina ai, ia e uunaia tagata o le vasega e tauloto ia sao lelei anotusi o mau. O mea uma e te faia e uunaia ai tagata o le vasega e tauloto sao ia mau filifilia, o le a faapea ona molimau le mana o o latou anotusi i o latou olaga” (“Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth” [Church Educational System symposium on the Old Testament, Aug. 14, 1987], 7).

“Ou te fautuaina e te taulotoina mau e te lagona e taua, ma faatumulia ai lou agaga i le malamalama. A faaaoga tusitusiga paia i le ala na finagalo le Alii e faamaumauina ai, o loo i ai ia i latou le mana moni lea e le mafai ona fesootai mai pe a toe faaupuina. O nisi taimi a i ai se manaoga taua i lou olaga, ou te toe faamanatuina i lou mafaufau ia mau ia na tuuina maia ia te au le malosi. E i ai le mafanafana, taitaiga, ma le mana tele lea e tafe mai i tusitusiga paia, ae maise lava i fetalaiga a le Alii” (“He Lives,” Ensign, Nov. 1999, 87–88).

O le taulotoina o faamatalaga anoa mai savali a perofeta soifua, o le a tuuina mai ai ia i tatou se faapolopolo o musumusuga ma taiala ia e mafai ona tatou tapa atu i ai i taimi e manaomia ai.

7.2.15

Suesue i Lauga na Tuuina Mai e Tutusa Autu

O le suesue i le sili atu ma le tasi o lauga na tuuina mai e tutusa autu, o le a masani ona faataua mai ai vaega e faamamafa ma tuuina mai ai ni malamalamaaga faaopoopo. Mo se faataitaiga, i le konafesi aoao o Oketopa 2007, sa saunoa ai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faatatau i faaaliga patino, ae o Elder Richard G. Scott, o le Korama foi a le Toasefululua, sa saunoa e uiga i le faaaogaina o faaaliga e taiala ai a tatou filifiliga (tagai i le “Faaaliga Faaletagata: O Aoaoga ma Faataitaiga a Perofeta” ma le “Upumoni, O Le Faavae Lea o Faaiuga Sao” Ensign po le Liahona, Nov. 2007, 86–92). I le konafesi aoao o Aperila na saunoa ai Elder M. Russell Ballard ma Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le faasoaina atu o le talalelei. Sa saunoa Elder Ballard i le valaaulia o uo ma tuaoi i o tatou fale, o se auala lea e faasoa atu ai le talalelei ia i latou, ina ua mavae lea saunoaga, ona talanoa mai lea o Elder Scott i tapenaga a faifeautalai i le aiga ma i le Ekalesia (tagai i le “Atiina Ae o se Fale e Fefaasoaai ai le Talalelei” ma le “O Le Taimi Lenei e Auauna Atu Ai i se Misiona!” Ensign po o le Liahona Me 2006, 84–90).

7.2.16

Fai se Potutusi o Au Faamatalaga [Tusitusia] ma Lomiga o Konafesi o le Ensign po o le Liahona

Ia teu lomiga o le konafesi o mekasini a le Ekalesia, faatasi ai ma faamatalaga na e tusitusia a o e faalogologo pe suesue i tautalaga, e te toe tagai i ai i se isi taimi. O lenei mea o le a mafai ai ona e faatusatusaina savali ma manatu ua mavae ma mea na maua mulimuli mai. O le a mafai foi ona e iloa ai le taua soo o mataupu faavae ma aoaoga faavae faapitoa i le tele o konafesi ma amata ai ona fefaasinoai i latou. Ma o le a faaleleia atili ai lou tomai e utuvai mai i upu a perofeta i le taimi o avanoa e aoao atu ai, e pei o se misiona, i se lauga o le sauniga faamanatuga, i vasega i le Lotu, po o afiafi faaleaiga.

7.2.17

Faaaoga Mea Ua E Aoaoina

Ata
alii o loo suesue i tusitusiga paia

O le sini e tatau ona i ai i au suesuega o le talalelei o le, ia ola lelei atili i le talalelei. E le na o mea ua e iloa ae o mea e te faia i mea ua e iloa, e faapea ona aumai ai le fiafia tele i lou olaga. E tatau ona avea i tatou ma ‘e anaana i le upu, a e aua le na ona faalogologo i ai” (Iakopo 1:22). Ao e faaaogaina mea ua e aoaoina, o le a e atiina ae se malamalamaaga sili atu i le ata o le faaolataga ma se naunau sili atu e faasoa atu i isi. Ua faamautinoa mai le fiafia pe a tatou talia ma ola e tusa ai ma fautuaga a le Alii ma Ana perofeta.

O le manatunatu i fesili nei a o e suesue i le konafesi aoao, e mafai ona fesoasoani i lou faaaogaina o mea e te aoaoina:

  • O le a se auala ua finagalo le Alii ou te faaaoga ai lenei fautuaga i lo’u olaga?

  • E mafai faapefea ona ou faaaogaina lenei fautuaga e faamalosi ai lo’u faatuatua?

  • O le a se taimi na ou maua ai se aafiaga e pei o mea na aoao mai.

  • O le a se eseesega o le a faia ai i lou olaga i le mulimuli i lenei aoaoga?

  • E mafai faapefea ona ou faaaogaina lenei fautuaga e aoao ai isi e uiga i se mataupu faavae o le talalelei?

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Mafaufau i se luitau po o se filifiliga faapitoa o loo feagai ma oe. E faapefea ona fesoasoani savali i le konafesi aoao aupito lata mai a le Ekalesia, e taulima lenei faafitauli?

Galuega Fautuaina

  • Filifili ni tomai suesue na faamatalaina i lenei mataupu e te manao e faataitai i au suesuega faaletagata lava ia. Amata se suesuega faaletagata lava ia o saunoaga o le konafesi aoao aupito lata mai e faaaoga ai na tomai suesue.

  • Lisi fautuaga na tuuina mai i le konafesi aoao aupito lata mai, e te manatu e tatau ona e galue i ai. Tusi i lalo ni sini ma fai ni tautinoga a o taiala oe e le Agaga o le Alii.

  • Faitau mekasini a le Ekalesia. Ia uai faapitoa atu i savali na tusia e sui o le Au Peresitene Sili ma isi Pulega Aoao.

Lolomi