2021
Ko e Olopoto ʻa e Tēvoló mo e Poto ʻo e ‘Otuá: ʻIkai ha Vāvātatau
Fēpueli 2021


“Ko e Olopoto ʻa e Tēvoló mo e Poto ʻo e ‘Otuá: ʻIkai ha Vāvātatau,” Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú, Fēpueli 2021, 16–19.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Ko e Olopoto ‘a e Tēvoló mo e Poto ʻo e ‘Otuá: ʻIkai ha Vāvātatau

Te ke lava ‘o ako ʻa e meʻa ne ako ʻo ʻilo ʻe Siosefa Sāmitá: ʻe ikuna maʻu pē ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻi he ikuʻangá.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻoku taufā atu he ʻao fakapōpōʻulí

Tā fakatātā ʻa e id-work

Ko e meʻa ʻoku lahi hono talanoaʻi ʻi he hisitōlia ʻo e kamata mai ʻa e Siasí ko e mole ko ia ʻa e lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e ‘uhinga ʻe ua ‘oku tau toutou talanoaʻi ai e meʻá ni: (1) ʻoku fekauʻaki hangatonu ia mo ha ongo fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (vahe 3 mo e 10), pea ʻoku toutou hā ia ʻi he‘etau ako folofolá; ko e (2) ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi he ʻahó ni ʻe he ngaahi lēsoni tu‘uloa ne ako ʻe Siosefa Sāmita mei he ngaahi aʻusiá ni.

Ko e taha ‘o e ngaahi lēsoni ko iá naʻe ako‘i mai ʻe he ‘Eikí ʻi he ngaahi leá ni: “ʻOku lahi ange ʻa hoku potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:43). ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau falala kiate Ia. Kapau te tau fai ia, te tau ma‘u ha mahino, mālohi, mo e melino lahi ange.

Aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá

Hili e mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116, naʻe fakahā ‘e he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá ke ʻoua te ne toe liliu ‘a e konga ko ia ʻo e ‘ū lauʻi peleti koulá koe‘uhí naʻe fa‘ufaʻu ʻe ha kau tangata kovi ke kākaaʻi ‘a e kakaí ʻaki hono fakahaa‘i ʻa e kehekehe ʻi he ongo liliú. Ka ‘i ha ngaahi senituli kimuʻá, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ke ne faʻu ‘a e ʻū lauʻi peleti īkí pea fakahā kia Molomona ke ne fakakau ia ʻi he‘ene lekōtí. Ko ia na‘e lava ʻe Siosefa ʻo toe kamata e liliú mei ai, pea tau maʻu ai he ‘ahó ni ʻa e Tohi ‘a Molomoná. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10; 1 Nīfai 9; Ngaahi Lea ‘a Molomoná.)

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá mo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe fokotuʻu ʻe he tēvoló mo kinautolu ne fakahoko ʻene ngāué ha palani kākā, ka naʻe veuki ia ʻe he poto ‘o e ʻEikí.

Ko e Olopoto ʻa e Tēvoló

‘E lava ke hū mai e olopoto ʻa e tēvoló ʻi ha founga kehekehe, ka ko e taha ʻo e ngaahi tefito‘i fekau aí ko e “ʻOua ʻe tui.” Ko e tefito ia ʻo e ʻuluaki pōpoaki ʻa e filí ki he fānau ʻa ʻĀtama mo ‘Iví hili hono akoʻi kiate kinautolu ‘e heʻenau mātu‘á ʻa e palani ‘o e fakamoʻuí (vakai, Mōsese 5:13). Pea ko e pōpoaki tatau pē ia ʻoku fakatefito ai ʻene ngaahi palani olopoto he ʻaho ní.

Ko e hā e meʻa ‘oku ʻikai ke loto ʻa e tēvoló ke ke tui ki aí? Ko hono moʻoní, ko ha faʻahinga meʻa pē ʻoku moʻoni pe lelei. Kapau te ne lava ‘o ʻai ke ʻoua te ke tui ki hono moʻoni ‘o e Tamai Hēvaní, ko Sīsū Kalaisi, palani ʻo e fakamo‘uí, ngaahi folofolá, ngaahi fekaú, ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, mo e kau palōfitá, ta kuo ola lelei ʻene ngāué. ʻE faingofua ange leva hoʻo tukulolo ki he ngaahi ʻahi‘ahi kehekehe mo taʻofi koe mei he mo‘oní, fakatomalá, mo e hakeakiʻí.

Pea ʻoku founga fēfē ʻene ʻai ke ‘oua naʻá ke tuí? ‘Aki hono fakahū atu e manavasiʻí, taʻepaú, mo e veiveiuá ki ho ʻatamaí.

Ko ha Sīpinga ma‘á e Kuongá ni

Hangē ko ‘ení, ʻi he kuongá ni (ʻo hangē pē ko ia ʻi he taimi ʻo Siosefa Sāmitá) ʻoku lahi e nofotaha ʻa e pōpoaki taʻetui ʻa e tēvoló ʻia Siosefa Sāmita mo ʻene ngāue ko e palōfita ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ‘E feinga ʻa e kakaí ke fakaloto‘i koe naʻe ‘ikai ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita pea ʻoku ‘ikai moʻoni ‘a e Tohi ʻa Molomoná. Kapau te ke fai ha fekumi ‘i he ʻinitanetí, te ke lava ‘o ʻilo ai ʻoku lahi ʻaupito e fakamoʻoni ʻoku fakafepaki ki he Palōfitá mo ʻene ngāué. Ka ko ha founga kākā olopoto ʻeni.

Hangē pē ko e loto ʻa e kakaí ke fakaongoongokoviʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono kuongá mo ʻenau loto-fiemālie ke loi mo kākā ke fakahoko ai iá, ʻoku ʻi ai mo e niʻihi he ʻahó ni ʻoku nau loto ke ke tokanga taha pē ki ha ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku fakakonga pe ʻikai ke moʻoni ʻo kau ki he Palōfitá pe ko e Tohi ‘a Molomoná. ‘Oku ʻikai ke nau loto ke ke ʻilo kakato ki he moʻoní; ʻoku nau loto ke ke nofo pē ʻi he loto veiveiuá.

Akonaki Konga ‘e Tolú

Ne fakahoko ‘e ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ‘Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faleʻi konga ʻe tolu ko ʻení ʻo kau ki he ako ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Faʻa kātaki, ‘oua ʻe fakangalingali, pea ʻoua ʻe taʻetokanga ki he Laumālié” (“The Prophet Joseph Smith” [lea ʻi he fakataha lotu ‘i BYU–ʻAitahō, ‘i he ʻaho 24 ‘o Sepitema, 2013], byui.edu/devotionals).

  1. Faʻa kātaki. ‘E tāpuekina maʻu pē kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fa‘a kātakí mo e tuí. Kapau te tau faʻa kātaki mo tui mālohi, ʻoku faʻa fakaʻau ke mahino lelei ange ʻa e meʻa ne ʻikai mahinó. Pea ko e “fakamoʻoni” ʻe niʻihi ʻoku ʻomi ʻe he kakaí ke fakafepakiʻi ʻaki e Palōfitá he ʻahó ni ʻe ala lī ia kituʻa he kahaʻú koeʻuhí ko ha fakamoʻoni foʻou te ne fakataʻe‘aongaʻi ia.

  2. ʻOua ʻe fakangalingali. Kapau ‘oku fakamātoato ʻetau akó, te tau hao leva mei he fihia ʻi ha fakakaukau ʻa ha taha ʻoku fakangatangata, mo ʻikai ke lelei ka tau lava ʻo vakai atu ki he moʻoni totonu fekauʻaki mo e Palōfitá—ʻa e ngaahi mo‘oniʻi meʻá mo honau tūkungá. Te tau fakatokanga‘i ʻoku matu‘aki lelei ʻa e ngaahi fua ‘o ʻene ngāué.

  3. ‘Oua ʻe taʻetokanga ki he Laumālié. Kapau te tau tokanga ki he ngaahi fakakaukaú, ngaahi ue‘i, mo e ngaahi ongo ʻoku ha‘u mei he Laumālié, te tau maʻu ai ha meʻa ngāue kakato ki hono ma‘u mo mahino ʻa e mo‘oní. Te tau lava leva ‘o laka atu ki muʻa mo tupulaki fakalaumālie ʻo tatau ai pē kapau he ʻikai ke tau ma‘u e ngaahi tali kotoa ki heʻetau ngaahi fehu‘í.

Ko e Poto ʻo e ʻOtuá

Ko e moʻoni ʻoku lahi ange e poto ʻo e ʻOtuá ʻi he olopoto ‘a e tēvoló. Tatau ai pē kapau ‘oku ʻikai ke tau ‘ilo ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ki he ngaahi fekau ʻa e ‘Eikí, ʻe lava ke tau kei falala pē kiate Ia mo ‘Ene kau palōfitá.

Na‘e ʻikai ke ‘ilo ʻe Nīfai ʻa e ʻuhinga ne kole ange ai ʻe he ‘Eikí ke ne ngaohi ‘a e ʻū lauʻi peleti īkí. Na‘e ʻikai ke ne ‘ilo ki he ʻū lauʻi peesi ‘e 116 mo e ngaahi palani ke fakaongoongokoviʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taʻu ʻe 2,400 kimui ange aí. Ka na‘e ʻilo‘i ʻe Nīfai naʻe ʻi ai “ha taumu‘a fakapotopoto [ʻa e ʻEikí]”, pea na‘á ne ʻilo‘i ʻe lava ke ne falala kiate Ia (vakai, 1 Nīfai 9:5–6).

ʻE lava foki ke tau falala ki he ʻEikí he ʻahó ni, ‘o tatau ai pē kapau ʻoku ‘ikai ke tau ʻilo kotoa ʻa e ngaahi ‘uhinga ʻo e faleʻi ʻokú Ne ‘omi ʻo fakafou mai ʻi He‘ene kau palōfitá. Te tau lava ‘o hokohoko atu e tuí pea tui kia Sisū Kalaisi mo Siosefa Sāmita, ko ʻEne palōfita kuo fili ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, neongo kapau ʻoku ʻikai tali kotoa ʻetau ngaahi fehuʻí. Te tau lava ʻo falala ki he taimi ʻa e ‘Eikí. Te tau lava ʻo hokohoko atu ʻi he ‘amanaki leleí, neongo ka ngali fuʻu lahi mo fakamanavahē hotau ngaahi faingata‘á.

Te tau lava ‘o fai kotoa ʻeni he neongo e ngali olopoto e ngaahi palani ʻa e tēvoló ki hono fakafepakiʻi e poto ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai ha vāvātatau ia. ‘E tuʻuloa maʻu pē e poto ʻo e ‘Otuá.

Paaki