2021
Ngaahi Ue‘i he Sea ʻi he Paʻaké
Fēpueli 2021


“Ngaahi Ue‘i he Sea ʻi he Paʻaké,” Ki hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú, Fēpueli 2021, 20–21.

Ngaahi Ue‘i he Sea ʻi he Paʻaké

Naʻe teʻeki ai ke ʻiloʻi ia ʻe he fefine ʻoku tangutu ʻi he seá, ka naʻe fie maʻu ia ke mau talanoa.

ʻĪmisi
fefine ‘oku tangi ʻi he sea he pa‘aké

Tā Fakatātā ʻa Bethany Stancliffe

Ko ha toe ʻaho momoko mo ʻuha ʻeni kiate au mo hoku hoá ‘i heʻema lue atu he hala ‘o e kiʻi kolo he matātahí ko Losi Vilosi, ʻi Silei. Ko ha ngaahi uike faingataʻa ʻeni kiate kimaua—ne teʻeki ke maʻu ha taha ke ma akoʻi peá ma feinga lahi ke maʻu ha faʻahinga taha pē naʻe fie fanongo ki heʻema pōpoakí. Na‘á ku ongoʻi loto fo‘i, pea ne u ongoʻi ʻoku ʻikai ke ola lelei ʻema ngāué koeʻuhi ko e ʻikai ke loko maʻu haʻama ako‘í.

Na‘á ku lue atu mo hoku hoá he pō ko iá, peá u fakatokangaʻi atu ha fefine ʻi ha sea he pa‘aké ʻokú ne tangi. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku fie ma‘u ke ma talanoa ki ai. Na‘á ku sio ki hoku hoá mo kamo ange ke sio ki he fefiné. ‘I heʻema lue ki he fefiné, ne u ongoʻi ʻokú ne fie maʻu moʻoni ke fanongo ki ha meʻa meiate kimaua, ka naʻe teʻeki ai ke u ʻilo pe ko e hā ʻa e meʻa ko iá. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga ke ma fakalea ki ai.

Ko e taimi pē ko ia na‘á ne fakatokangaʻi ai kimauá, na‘á ne pehē mai, “Mo ō ki mamaʻo. ʻOku ʻikai ke u fie talanoa au ki ha taha.”

Na‘á ku feinga ke fakafeʻiloaki ange kimaua pea naʻá ma loto pē ke tokoni, ka naʻe ʻikai ke fie fanongo mai ia. Na‘á ne kole mai ke ma mavahe. Naʻá ku fakakaukau ki ha meʻa te ma lea ʻaki ka naʻe ʻikai ʻilo ha meʻa ia ke lea ʻaki. Na‘á ma mavahe leva.

Na‘á ma kamata mavahe pē mo ʻeku toe maʻu ha ongo ʻoku fie maʻu ke ma talanoa kiate ia. Na‘á ku tafoki ki hoku hoá ʻo pehē ange, “Kuo pau ke ta foki.”

Naʻá ma foki atu, ka naʻe toe hoko pē ʻa e meʻa tatau, ka ko e taimi ko ʻení naʻá ne loto-mamahi ange. “Tukunoaʻi au. Mo ō ki mamaʻo.”

Na‘e ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki ha me‘a mahuʻinga ke lea ʻaki kiate ia. Ne mahino kiate au ʻoku lahi ʻene faingataʻaʻiá, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa ʻokú ne loto ke fanongo ki aí. Na‘á ku māpuhoi, pea toe kamata leva ke ma mavahe.

Na‘e kiʻi kamata ke mamaʻo atu ʻema lué mo ʻeku toe maʻu ʻa e ongo tatau: ʻAlu ‘o talanoa ki ai.

Naʻá ku pehē ange, “Hermana, ‘oku ou kiʻi momou ke talaatu ʻeni, ka ʻoku fuʻu fie maʻu moʻoni ke ta foki ʻo talanoa ki he fefiné.”

Na‘e talamai ʻe hoku hoá ke ʻoua te ma fai iá, he naʻe hā mahino mei he fefiné naʻe ʻikai ke ne fie maʻu kimaua.

Ko hono mo‘oní, ne u tui ki he lau hoku hoá mo ongoʻi tailiili ke toe foki ʻo fakaʻitaʻi e fefiné, he naʻe mahino ne hulu ʻene loto mamahí. Ka na‘á ku pehē ange, “Ikai, ʻoku ou ongoʻi mālohi ke ta foki. ʻOku teʻeki ke ne ʻiloʻi ia ʻe ia, ka ʻoku fie maʻu ia ke tau talanoa.”

Naʻá ma foki fakalelei atu ki he fefine he seá, naʻá ne kei tangi pē. Kimu‘a peá ma aʻu ki aí, ne u fai ha kiʻi lotu. Ne u fakakaukau, “Tamai Hēvani, kātaki ʻo tokoni‘i au ke u ʻiloʻi e me‘a ʻoku fie fanongo ki ai ʻa e fefine ko ‘ení.”

‘I heʻema a‘u atu pē ki aí, ne u pehē ange, “Kātaki pē ʻi hono toe fakahohaʻasi koé, ka ‘oku ou loto pē ke fakahā atu ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne finangalo moʻoni ke ke ʻiloʻi ʻokú Ne ‘ofa ʻiate koe. Koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe. Pea ‘okú ma fiefia ke tau talanoa lahi ange ki ai, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ke fie loto ki ai pea ʻe sai pē ia. Naʻá ku loto pē ke ke ʻiloʻi ia.”

Na‘á ne sio hake kiate kimaua mo fofonga fiemālie ange. Na‘á ne pehē mai, “ʻOku ou tui ‘e lelei ke mo omi ʻo tangutu ki lalo.”

Ko hono hingoá ko Velonika. Na‘á ne kamata talanoa mai ki he meʻa naʻe hoko ʻi heʻene moʻuí. Na‘e lahi ʻaupito ʻene palopalema fakafāmilí peá ne toki maʻu mo ha ongoongo fakamamahi mei heʻene ngāué. Na‘á ne ongoʻi liʻekina mo tuenoa ʻaupito.

ʻĪmisi
ko e ongo faifekau sisitaá mo e fefine ‘i he sea he paʻaké

Ne ma vahevahe mo ia ha potufolofola mei he Tohi ‘a Molomoná peá ma fehuʻi ange pe naʻá ne fie fanongo lahi ange kau ki he ongoongoleleí. Na‘á ne fakahā fakalelei mai pē ʻoku ʻikai ke ne tali ka naʻá ne fakamālō mai ki heʻema pōpoakí mo e loto vilitaki ke talanoa mo iá. Kimu‘a peá ma mavahé, ne fai ʻemau lotu ʻi he kiʻi sea he pa‘aké, peá ma kole ke tāpuekina mo tataki hono fāmilí.

Ne ʻikai ke ma toe sio kia Velonika, ka naʻe ako‘i au ʻe he a‘usia ko iá, neongo he ‘ikai lava ke tau sio ki hano papitaiso ha taha, ka ko e konga mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekaú ko hono fakahaaʻi pē ha ‘ofa ki ha taha. Naʻa mo e ngaahi ngāue iiki tahá ʻe lava ke maʻu ai ha ola lahi, ko ia ai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ueʻí—tatau ai pē pe ʻoku ngali fakailifia pe ʻikai ke tau ʻilo hono ʻuhingá—ʻoku mahu‘inga ke tau talangofua ki ai. Koeʻuhí ʻoku ‘afioʻi ‘e he Tamai Hēvaní ʻa e me‘a ʻoku fie ma‘u ʻe He‘ene fānaú. Neongo kapau ko e lelei taha te tau lava ‘o fakahokó ko hono vahevahe atu pē ʻa e ‘ofa ʻa e ‘Otuá ki ha taha, ka ʻoku kei hoko pē ia ko ha lavameʻa.

Paaki