2021
Ngaahi Fakava‘e Mālohi
Fēpueli 2021


“Ngaahi Fakava‘e Mālohi,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e To‘u Tupú, Fēpueli 2021, 30–31.

Ngaahi Fakavaʻe Mālohi

ʻOku ʻAonga Ia

ʻĪmisi
ki‘i taʻahine mo e uasi

Ngaahi tā fakatātā ‘a Michella Buttignol

ʻOku ou semineli he 6 a.m., kimu‘a pea fai e akó. ‘Oku ou ʻā pongipongia ʻaupito ke maʻu ha taimi fe‘unga ke kai pongipongi, lotu fakafāmili, pea lue ki he lotú. Ka ko e lahi ange ʻeku ʻalu ki he seminelí, ko e lahi ange ia ʻeku vakai ʻoku fuʻu ʻaonga e ʻā pongipongí!

‘Oku lelei ʻaupito e kau faiakó pea ʻoku nau faiako ʻaki maʻu pē ʻa e Laumālié. ‘Oku nau poto mo ʻilo lahi ki he ongoongoleleí, ʻa ia ‘okú ne ʻai au ke u vēkeveke ke ‘alu ʻo ako ha me‘a lahi ange.

ʻOku tokoniʻi au ʻi he ‘alu he pongipongi kotoa pē ki he seminelí ke u to‘a feʻunga ke vahevahe ‘a e ongoongoleleí mo ha ongo kaungā-ako mo tokoniʻi au ke fakamatalaʻi ‘a e folofolá. Naʻe toe tokoniʻi foki au ʻe he seminelí ke u loto-toʻa fe‘unga ke taukapoʻi ‘eku tuí. Na‘á ku fanongo letiō he pongipongi ʻe taha, pea na‘e pehē ʻe ha tangata ko Siosefa Sāmitá ko ha tokotaha loi. Na‘á ku loto mamahi moʻoni ʻi he meʻá ni he kuó u maʻu ha fakamoʻoni mālohi kia Siosefa Sāmita mei he seminelí peá u ‘iloʻi naʻe ʻikai ke moʻoni e me‘a naʻe lea ‘aki ʻe he tangatá.

Na‘á ku tala ia ki heʻeku faiako seminelí, pea na‘á ne fokotuʻu mai ke u fai ha tohi ki he tangatá ʻo vahevahe ange ‘eku fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá. Na‘á ku fai e tohí mo fakahoko atu ai ‘eku fakamoʻoni kia Siosefa Sāmitá mo e Siasí. Na‘e tokoni ia ke u fiemālie pea ʻoua te u fuʻu loto mamahi. Na‘e ʻikai ke ne tali mai ʻeku tohí, ka naʻá ku ongoʻi hono fakapapauʻi ʻeku fakamo‘oní lolotonga ʻeku tohí. Na‘á ku fuʻu hounga‘ia ai ʻi heʻeku maʻu ha fakamo‘oni mālohi ki he Palōfitá pea mo e ongoongoleleí ʻi he seminelí.

Lakeili B., ʻĀsenitina

Tokoni ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté

ʻĪmisi
talavou mo e ʻū sea

Ko ha tīkoni au. Kuo ako‘i au ʻe he‘eku ongomātuʻá ‘oku totonu ke u tā ha sīpinga ki hoku ngaahi kaungāmeʻá koe‘uhí he ʻoku ou ma‘u ʻa e lakanga fakataula‘eikí, pea ʻoku ou fakafofongaʻi ‘a e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ‘Oku tokoni ʻaupito ʻeni ke u fili ki he totonú mo kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ai ki he niʻihi kehé. ‘Oku ou ʻilo kapau te u fai ‘a e ngaahi meʻa leleí, ʻe mamata hoku ngaahi kaungāme‘á ki he me‘a ʻoku ou fakahokó pea mahalo pē te nau loto ke fakahoko mo ha meʻa lelei.

Naʻá ku ʻi he holó ʻi ha kiʻi taimi hili ‘a e Lautohi Faka-Sāpaté peá u vakai ki ha faiako naʻe fie ma‘u tokoni ʻi ha ʻū sea. Naʻá ne ʻai ke fokotuʻutuʻu ia ʻi he tu‘a falelotú ki ha ‘ekitivitī. Na‘e ʻikai ke ne kole tokoni mai, ka na‘á ku vakai naʻá ne fie ma‘u tokoni. Na‘e lahi e ‘ū seá pea ko ia toko taha pē. Ko ia ne u fetuku ʻa e konga lahi ‘o e ʻū seá ki tuʻa ‘o fokotuʻutuʻu ai.

Hili iá, naʻe pehē mai ʻe he faiakó, “Mālō siʻo tokoní.” Na‘e ʻikai ko ha fu‘u loko meʻa ia kiate au koe‘uhí he naʻe ‘ikai ke fuʻu fuoloa, ka na‘e hounga ʻaupito ia kiate ia, pea naʻá ku ongo‘i fiefia ai. Ne fakahā kimui ange ai ʻe he faiakó ki heʻeku faʻeé e meʻa ne u fakahokó. Na‘e talamai heʻeku fa‘eé naʻá ku fakahoko ha ngāue lelei, pea ʻoku totonu ke hokohoko atu ‘eku fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ai e ni‘ihi kehé, koeʻuhí he ko e me‘a ia naʻe mei fai ‘e Kalaisí.

Na‘á ku fiefia mo houngaʻia ne u fai ha tokoni. Ne u ongo‘i fiefia, pea naʻá ne ʻai au ke u loto ke toe fai ha tokoni lahi ange.

ʻEmiliano H., Texas, USA

Ko e Kasa Loto Houngaʻiá

‘I heʻeku hū ki he ako‘anga māʻolungá, na‘e hangē naʻe faingataʻa ange e meʻa kotoa pē kiate au. Naʻá ku loto kovi he ngaahi talēniti ʻo e ni‘ihi kehé, ʻi he kakai ne ngali lelei ange ʻiate aú, mo e ngaahi faingamālie ne maʻu ʻe he ni‘ihi kehé kae ʻikai ke u maʻú. Na‘á ku faka‘amu maʻu pē pe fie ma‘u ha meʻa na‘e ʻikai ke u ma‘u.

Na‘á ku talanoa ki ai mo ʻeku ongomātu‘á. Na‘á na fakamanatu mai kiate au kuo ʻosi hanga ʻe he Tamai Hēvaní ʻo foaki mai ʻa e me‘a kotoa pē ʻoku ou fie ma‘ú ka he ‘ikai ke Ne ʻomi e me‘a kotoa pē ʻoku ou fakaʻamuá. Naʻe tokoni ʻeku ongomātuʻá ke u fakatokanga‘i ʻe lava ke maʻu e nongá ʻi hoʻo maʻu ko ia e mahino ʻe lava ke ke maʻu ha meʻa pē ʻokú ke fuʻu fie ma‘u moʻoni.

Ne u toki lau kimuí ni ha tohi ‘oku fakatatau ai e loto hounga‘iá ki ha kasa. Kapau te ke hū ki tu‘a ʻi ha pō fakapoʻuli ʻoku ʻikai ke ulo ha maama, ko e meʻa pē te ke sio ki aí ko e fakapo‘uli. Ka ‘o kapau te ke hū ki tu‘a mo ha kasa ʻo hulu holo ki he ngaahi feituʻu te ke ʻalu ki aí, te ke lava ʻo sio ki he meʻa kotoa pē ‘oku ʻi aí.

ʻOku tatau e loto hounga‘iá mo e maama ko iá. ‘I he taimi ʻoku ulo atu aí, te ne huluʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻosi ʻi aí. Ka koeʻuhí ʻokú ke lava ʻo sio ki ai ʻi he taimí ni, ‘oku lahi ange leva hoʻo houngaʻiá.

Ko e me‘a lelei ʻaupito ki he kasa ‘o e loto houngaʻiá ko hoʻo lava ke fakaʻaonga‘i ia he ʻaho pe po‘uli, ʻo tatau ai pē pe ko e fē ʻa e feituʻu pe tūkunga ʻokú ke ʻi aí. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke ke fakamoʻui ia.

ʻĪfeni B., Iutā, USA

Paaki