2021
Fekumi ki Saione mo e Ngaahi Tāpuaki ʻa e ʻEikí
Sepitema 2021


“Fekumi ki Saione mo e Ngaahi Tāpuaki ʻa e ʻEikí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2021, 2–5.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Fekumi ki Saione mo e Ngaahi Tāpuaki ʻa e ʻEikí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21

Ko ha fatongia lahi hono langa ʻo Saioné, ka ʻokú ne ʻomi foki ha ngaahi pale maʻongoʻonga.

ʻĪmisi
taʻahine ʻoku ako folofola

Ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo hēvaní ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí. ʻOkú Ne fie maʻu maʻu pē, pea te Ne fie maʻu maʻu pē—ʻa e lelei tahá maʻatautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau fiefia; ʻo ʻikai fiefia fakataimi pe fakaʻalingalelei kae fiefia lahi mo taʻengata ʻo hangē ko Iá. ʻOkú Ne finangalo ke tau tupulaki mo aʻusia hotau tuʻunga fakalangi ko e foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ʻeni. ʻOku fehangahangai ha tokolahi ʻo kimoutolu mo ha ngaahi faingataʻa pe ngaahi ʻahiʻahi fakataautaha ʻe lava ke taulōfuʻu he taimi ʻe niʻihi. Mahalo kuó ke vakai ki ho ngaahi tūkungá, ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tūkunga ʻi ho fāmilí, pe ngaahi palopalema ʻi he ngaahi puleʻanga he funga ʻo e māmaní, peá ke fifili, “Te u lava fēfē ke matuʻuaki e ngaahi faingataʻá ni?” Mahalo ʻe fakaʻohovale kiate koe ha tali ʻe taha: Feinga ke langa hake ʻa Saione.

Ko e Fē ʻa Saione?

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi mo e kau tangata toutaí

ʻOkú Ke ʻOfa ʻIate Au ʻo Laka Ange ʻi he Ngaahi Meʻá Ni?tā ʻe David Lindsley

Kuo angamaheni ʻi he hisitōliá hono ui ʻe he ʻOtuá Hono kakaí ke fokotuʻu ʻa Saione. Ko ha feituʻu pau ia naʻe lava ke faʻa tauʻatāina ai ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá mei he ngaahi tākiekina ʻo e māmaní pea nau nofo uouangataha. Ka ʻi he kuonga fakakosipeli maʻongoʻonga fakaʻosi ko ʻení, ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa Saione ia ki ha feituʻu fakasiokālafi pē ʻe taha. ʻI he kuongá ni, ʻe lava ke hoko ha feituʻu pē ʻe ʻi ai ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko Saione. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai ko ʻeni ʻo Saioné ʻoku nau “loto-taha pē mo fakakaukau taha” (Mōsese 7:18) mo e “loto-maʻa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:21). Ko hono fakanounouʻí, ʻoku ʻikai ke tau toe fakakaukau ko Saioné, ko ha feituʻu te tau ʻalu ʻo nofo ai ka ko e founga te tau moʻui aí.

ʻOku lahi ha ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa kuo tokonaki maʻau ʻi hoʻo fai ho lelei tahá ke langa ʻa Saioné, ke aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke ke aʻusiá, mo tokoni ke teuteuʻi ʻa e halá ki Heʻene toe hāʻele mai ki he māmaní. ʻOku fie maʻu ʻa e ngāué mo e tui lahi ki he faʻahinga ngāue peheé, ka ʻe ʻomi foki ai ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá. ʻOku ou fakatauange pē te mou tali ʻene fakafiefiá ʻo hangē ko aú! Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní—ko hono moʻoní, ʻe ʻikai ha meʻaʻe toe mahuʻinga lahi ange.1 Pea kuo pau ke tau kau ai! ʻOku tau kau tonu ʻi hono vahevahe mo maluʻi ʻo e moʻoní. ʻOku tau fekumi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻaki hono vahevahe mo taukaveʻi ʻa e moʻoní! ʻOku ui kitautolu ke tau tokoni ki hono fakamoʻui ʻo e māmaní mo tokoni ki ha haʻofanga kakai fakaemāmani lahi, ʻe hāʻele mai ki ai ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOfa ki he ʻOtuá mo e Kaungāʻapí

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau faitā selfie fakakulupu

Te tau lava ʻo maʻu ʻa e faʻahinga fāmili pe kaungāʻapi pe fonua pehení, ʻaki hono tauhi e fekau ke ʻofá. Pea ko e lahi ange ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau ʻofa ki hotau kaungāʻapí mo vakai ki he ngaahi founga te tau lava ai ʻo tāpuekina kinautolú. ʻOku ʻi ai hatau ngaahi kaungāʻapi ke tokoniʻi, masiva ke hiki hake, mo fai ha lelei ʻi he feituʻu kotoa pē.

Naʻe peheni hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fatongia mo e tāpuaki ko ʻení:

“Ko ia, ke ke faivelenga; … tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.

“Pea kapau te ke faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá, te ke maʻu ʻa e kalauni ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté, mo e moʻui taʻengatá ʻi he ngaahi nofoʻanga kuó u teuteu ʻi he fale ʻo ʻeku Tamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5–6).

Taukaveʻi ʻa e Moʻoní

ʻĪmisi
tamaiki tangata ʻoku nau talanoa

ʻI he taimi ʻoku ui ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau langa hake ʻa Saioné, ʻokú Ne ui kitautolu ke tau taukaveʻi ʻEne ngaahi akonakí pea tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí. He ʻikai faingofua pe fakafiemālie maʻu pē ʻeni ke fakahoko, ka kuo pau ke tau fai ia—ʻi he manavaʻofa, loto-fakatōkilalo, mahino, mo e manavaʻofa taʻe-tūkua ki he niʻihi kehé. ʻI heʻetau fāifeinga ko ia ke fokotuʻu ʻa Saioné, kuo pau ke tau fehangahangai mo ha niʻihi ʻe malava ke ʻikai ke nau hā pe teunga pe tōʻonga taau. ʻI he taimi te tau fetaulaki ai mo e kakai peheé, kuo pau ke tau tokanga ke tali kinautolu ʻi he māʻoniʻoni, kae ʻikai ko e fie māʻoniʻoni. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, ko e meʻa lelei taha te tau lava ʻo faí ko e ʻulungaanga lelei pea fakahaaʻi ʻa e “ʻofa taʻe-mālualoi” kiate kinautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41).

ʻOku ou fie maʻu ke fiefia e niʻihi kehé ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku ou maʻú, ka ʻoku ou fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he founga te u vahevahe ai pea ʻoua naʻa fakaʻitaʻi pe maʻuhala ai ha taha. Kuo tokoniʻi au ʻe he potufolofolá ni ʻi heʻeku ngaahi uiuiʻi he Siasí mo e ngaahi fatongia fakataautaha ʻi heʻeku hoko ko ha ākonga ʻo Kalaisí:

“Ko ia, ko e mo‘oni ‘oku ou pehē kiate kimoua, hiki hake homo le‘ó ki he kakaí ni, lea ‘aki ‘a e ngaahi fakakaukau te u fakahū ki homo lotó, pea ‘e ‘ikai veuveuki ‘a kimoua ‘i he ‘ao ‘o e kakaí;

“He ‘e foaki kiate kimoua ‘i he houa ko iá, ‘io, ‘i he momeniti ko iá, ‘a e me‘a ke mo lea ‘akí.

“Ka ‘oku ou fai ha fekau kiate kimoua, ke mo fakahā ‘a e me‘a kotoa pē ‘okú mo fakahā ‘i hoku hingoá, ‘i he loto-molumalu, ‘i he laumālie ‘o e angamalū, ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē.

“Pea ʻoku ou fai kiate kimoua ʻa e talaʻofa ko ʻení, ʻe fakatatau ki hoʻomo fai ʻení ʻe fekauʻi atu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē te mo leaʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:5–8).

Ko ha Tāpuaki ʻi he Laka Atu Ki Muʻá

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻi he koló

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina kei talavou, ʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho faingataʻa ʻi he kahaʻú, ka ʻe fakaʻofoʻofa hoʻo moʻuí ʻi hoʻo foaki ho lotó ki he ʻOtuá, ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea fai ho lelei tahá ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Kapau ʻokú ke faivelenga, ʻe ʻi ai ʻa Saione ʻi he feituʻu pē te ke ʻi aí. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou tali fiefia ia. ʻOku lahi fau e ngaahi meʻa kuo tokonaki ʻe he ʻEikí maʻaú!

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune, 2018), 8, HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

Paaki