2021
Naʻe ʻIkai ke U Kau ki he Timi Pēleí
Sepitema 2021


“Naʻe ʻIkai ke U Kau ʻi he Timi Pēleí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2021, 10–11.

Naʻe ʻIkai ke U Kau ki he Timi Pēleí

Naʻe ʻikai ke ʻasi hoku hingoá ʻi he lisí. Naʻá ku fuʻu loto-mamahi ʻaupito. Ka naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí ha meʻa kiate au.

ʻĪmisi
kau faiva pēleí (ballet)

Ngaahi tā fakatātā ʻa Gabriele Cracolici

Kuó u saiʻia ʻi he pēleí talu mei hoku taʻu tolú. Ko ia, ʻi he taimi naʻá ku ʻi he ako lotolotó aí, naʻá ku fiefia ʻi he taimi ne ʻamanaki fakahoko ai e ʻahiʻahi ki he timi pēleí. Naʻe ʻikai haʻaku toe veiveiua te u kau ki he timí, koeʻuhí ko hoku talēnití mo ʻeku taukeí.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he ʻahiʻahi ke kau ki he timí, naʻe ʻomi ʻa e ngaahi hingoa ki he timi pēleí. Naʻá ku loto-mamahi ʻi he ʻikai ke u lava ʻo sio ki hoku hingoá ʻi he lisí. Naʻá ku fuʻu loto-mamahi ʻaupito. Naʻá ku foki ki ʻapi ʻo tangi ʻi hoku mohengá. Naʻá ku ʻita ki he faiako pēleí peá u loto-mamahi ʻi he ʻikai ke u lelei feʻunga ke kau he timí. Naʻe hū fakalongolongo mai ʻeku faʻeé ki hoku lokí ʻo fokotuʻu mai ke u kole ki he Tamai Hēvaní ha ivi ke u lavaʻi ʻa e “taimi faingataʻa” ko ʻeni ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku tali leva peá u fai ha kiʻi lotu nounou. Hili ʻa e lotú naʻe teʻeki pē ke u ongoʻi fiemālie, ko ia naʻe hoko atu pē ʻeku fakatoupīkoí mo e loto-mamahí. Naʻe ʻikai ke u mohe lelei he pō ko iá.

ʻI he pongipongi hono hokó ne u tuʻu hake mei hoku mohengá. Naʻá ku kei manatuʻi lelei pē ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke u malavá, pea naʻá ku loto ke u toe foki pē ki hoku mohengá. Ka kimuʻa peá u fai iá, naʻá ku manatuʻi ha palōmesi naʻe fai ʻe heʻeku pīsopé. Naʻá ne pehē kapau te u lau fakaʻaho ʻeku folofolá, neongo kapau ko ha miniti pē ʻe 15, ʻe tāpuekina leva au. Kapau te u fie maʻu ha tāpuaki, ko e taimí ni ia.

ʻI heʻeku laú, naʻá ku ʻilo ʻa e veesi ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻe hoku ngaahi kaumeʻa, ʻoua ʻe manavahē, tuku ke fiemālie ʻa homou lotó; ʻio, fiefia maʻu ai pē, pea ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē;

“Tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí, he kuo aʻu hake ʻa hoʻomou ngaahi lotú ki he telinga ʻo e ʻEiki ʻo e Sapaotí, pea kuo tohi ia ʻaki ʻa e meʻa fakamaʻu mo e fakamoʻoni ko ʻení—kuo fuakava ʻa e ʻEikí mo tuʻutuʻuni ʻe tali ia.

“Ko ia, ʻokú ne fai ʻa e talaʻofá ni kiate kimoutolu, ʻaki ʻa e fuakava taʻe-faʻa-liliu ʻa ia ʻe fakahoko ia; pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo fakamamahiʻi ʻaki ʻa kimoutolú koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea ki hono fakalāngilangiʻi ʻo hoku hingoá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:1–3).

Ne u fuʻu ʻohovale. Naʻá ku tangutu ʻi hoku vala mohé mo hoku ʻulu moveuveú peá u fakatumutumu ʻi he lahi ʻo ʻeku fie maʻu e ngaahi potufolofola ko ʻení. Naʻe mole atu ʻa e ngaahi ongo kotoa ʻo e ʻitá mo e mamahí ʻi he veesi ʻe tolu ko iá. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa ʻeku Tamai Hēvaní peá u ʻiloʻi naʻá Ne ʻafioʻi e meʻa ne u fouá. ʻI he fakakaukau foʻou ko ʻení, naʻe lava ke u sio ko ha kiʻi faingataʻa siʻisiʻi pē ʻa e ʻikai fili au ki he timi pēleí, ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku tūʻulutui ʻi he loto-houngaʻia ʻo fakamālō ki he Tamai Hēvaní.

ʻI he toenga ʻo e ʻahó, naʻá ku lava ʻo maʻu ʻa e Laumālié pea vakai ki hoku ngaahi ʻahiʻahí ko ha ngaahi faingamālie ke u tupulaki ai. Te u tauhi ofi maʻu pē ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ki hoku lotó. Pea te u manatuʻi e palōmesi ʻa ʻeku pīsopé fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e tafoki ki he folofolá. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku lava ʻo kau ki he Siasí ni mo maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku ou ʻiloʻi ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú ko ha palani moʻoni ia ʻo e fiefiá.

Paaki