2010. – 2019.
Osnaženi Pomirenjem Isusa Krista
Listopada 2015


15:54

Osnaženi Pomirenjem Isusa Krista

Zbog svojega Pomirenja Spasitelj ima moć priteći nam u pomoć – olakšati – u svakoj smrtnoj boli i nevolji.

U smrtnosti imamo sigurnost smrti i teret grijeha. Pomirenje Isusa Krista daje protutežu ovim dvjema sigurnostima smrtnoga života. No, uz smrt i grijeh imamo i mnoge druge izazove dok se mučimo kroz smrtnost. Zbog tog istog Pomirenja naš nam Spasitelj može ponuditi snagu koju trebamo kako bismo mogli prevladati te smrtne izazove. To je moja današnja tema.

I.

Većina svetopisamskih zapisa o Pomirenju vezana je uz Spasiteljevo kršenje smrtnih uza i patnju za naše grijehe. U svojoj propovijedi zabilježenoj u Mormonovoj knjizi, Alma je podučio sljedeće osnove. No, on je također ponudio naša najjasnija jamstva iz Svetih pisama da je Spasitelj iskusio i boli i bolesti i slabosti svojeg naroda.

Alma je opisao ovaj dio Spasiteljevog Pomirenja: »I on će ići trpeći mnoge boli i nevolje, i napastovanja svakovrsna. A sve to da se ispuni riječ koja kaže da će on uzeti na se boli i slabosti naroda svojega« (Alma 7:11; vidi i 2. Nefi 9:21).

Razmislite o tome! Spasitelj je u svojem Pomirenju propatio »boli i nevolje, i napastovanja svakovrsna«. Kao što je predsjednik Boyd K. Packer objasnio: »Nije morao platiti dug. Nije počinio ništa pogrešno. Ipak, nakupljanje sve krivnje, tuge i patnje, boli i poniženja, sve mentalne, emocionalne i fizičke muke poznate čovjeku – on je iskusio sve.«1

Zašto je propatio ova »svakovrsna« smrtna iskušenja? Alma je objasnio: »I uzet će na se slabosti njihove da mu se milosrđem ispuni nutrina njegova po tijelu, da bi po tijelu upoznao kako u pomoć pritjecati narodu svojemu u slabostima njihovim« (Alma 7:12).

Na primjer, apostol Pavao je izjavio da stoga što je Spasitelj »sam trpio i bio kušan, može pomoći onima koji stoje u kušnji« (Hebrejima 2:18). Slično je podučavao i predsjednik James E. Faust: »Budući da je Spasitelj patio sve i svašta što bismo mi mogli ikada osjetiti ili iskusiti, on može pomoći slabima da postanu snažniji.«2

Naš je Spasitelj iskusio i propatio puninu svih smrtnih izazova »po tijelu« da bi znao »po tijelu« kako »u pomoć pritjecati [što znači pružiti olakšanje ili potporu] narodu svojemu u slabostima njihovim«. Stoga, on zna naše muke, boli, kušnje i patnje jer ih je svojevoljno iskusio kao ključni dio svojeg Pomirenja. I zbog toga ga njegovo Pomirenje osposobljuje da nam pritekne u pomoć – pruži nam snagu da sve to podnesemo.

II.

Iako je Almino naučavanje o ključnoj moći Pomirenja u sedmom poglavlju jedno od najjasnijih od svih stihova u Svetim pismima, ono se naučava kroz cijele svete spise.

Isus je na početku svojeg službeništva objasnio da je poslan »siromasima« (Luka 4:18). Biblija nam često govori o njegovom iscjeljivanju ljudi »od… bolesti« (Luka 5:15; 7:21). U Mormonovoj knjizi zabilježeno je njegovo iscjeljivanje onih »koje nešto muči« (3. Nefi 17:9). Evanđelje po Mateju objašnjava da je Isus iscijelio ljude da »se ispuni riječ proroka Izaije: ‘On slabosti naše uze i ponese naše bolesti’« (Matej 8:17).

Izaija je naučavao da će Mesije nositi naše »bolesti« i »boli« (Izaija 53:4). Izaija je također naučavao da će nas on osnažiti: »Ne boj se, jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj. Ja te krijepim i pomažem ti« (Izaija 41:10).

Stoga pjevamo:

Ne strepi, ne kloni, Ja s tobom sam v’jek,

Tvoj Bog sam Ja, ravnat ću žića ti tijek,

i kr’jepit, pomagat i propast ne dat,

Uz svemoćnu ruku, ti moju ćeš stat.3

Govoreći o nekim svojim smrtnim izazovima, apostol Pavao je napisao: »Sve mogu u onome koji mi daje snagu« (Filipljanima 4:13).

Stoga vidimo da zbog svojega Pomirenja Spasitelj ima moć priteći nam u pomoć – olakšati – u svakoj smrtnoj boli i nevolji. Ponekada njegova moć iscjeljuje slabost, no Sveta pisma i naša iskustva naučavaju da ponekada on pritječe u pomoć ili olakšavanje pružanjem snage ili strpljenja da izdržimo naše slabosti.4

III.

Koje su ove smrtne boli, nevolje i slabosti koje je naš Spasitelj iskusio i propatio?

Žena trpi nevolju

Svi se mi suočavamo s bolima, patnjama i slabostima u ovom ili onom trenutku. Osim onoga što iskusimo zbog svojih grijeha, smrtnost je ispunjena čestim naporima, borbama i patnjama.

U posjeti u bolnici

Mi i oni koje volimo pate od bolesti. U nekom trenutku svatko od nas proživljava bol zbog traumatičnih ozljeda ili drugih tjelesnih ili mentalnih teškoća. Svi mi patimo i tugujemo zbog smrti voljene osobe. Svi mi osjećamo neuspjeh u našim osobnim odgovornostima, obiteljskim odnosima i našim zanimanjima.

Zabrinuti roditelji

Kada bračni drug ili dijete odbije ono što znamo da je istina te zastrani s puta pravednosti, proživljavamo osobitu stresnu bol, baš poput oca sina razmetnoga u Isusovoj nezaboravnoj usporedbi (vidi Luka 15:11–32).

Kako je Psalmist izjavio: »Mnoge nevolje ima pravednik, ali ga Jahve od svih izbavlja« (Psalmi 34:19).

Stoga, naše crkvene pjesme sadrže ovo istinito jamstvo: »Zemlja ne poznaje patnju koju nebo ne može iscijeliti.«5 Ono što nas iscjeljuje jest naš Spasitelj i njegovo Pomirenje.

Neljubazni tinejdžeri

Za tinejdžere je osobito bolan osjećaj odbacivanja, kada se čini da se vršnjaci upuste u radosne odnose i aktivnosti pa ih namjerno izostave. Rasne i etničke predrasude proizvode druga bolna odbacivanja za mlade i odrasle. Život ima mnoge izazove, poput nezaposlenosti ili drugih obrata u našim planovima.

Sin s posebnim potrebama s ocem

I dalje govorim o smrtnim slabostima koje nisu uzrokovane našim grijesima. Neki su rođeni s tjelesnim ili mentalnim teškoćama koje im uzrokuju osobnu patnju i muke onima koje ih vole i brinu se za njih. Za mnoge je slabost depresije bolna ili trajno onesposobljavajuća. Druga bolna nevolja jest okolnost samoće. Oni koji pate zbog tih okolnosti trebaju upamtiti da je i naš Spasitelj iskusio ovaj oblik boli te da kroz svoje Pomirenje on nudi snagu kojom se nositi s njom.

Nekoliko poteškoća više sakati naše vremenite i duhovne živote od ovisnosti. Neke od njih, poput ovisnosti o pornografiji ili drogama, vjerojatno su uzrokovane grešnim ponašanjem. Čak i kada se pokajemo za njih, ovisnost ostaje. Taj onesposobljavajući stisak također može biti ublažen odlučnom snagom dostupnom od Spasitelja. A može i ozbiljan izazov koji proživljavaju oni poslani u zatvor zbog svojih zločina. Nedavno pismo svjedoči o snazi koja može doći čak i onima koji su u tim okolnostima: »Znam da naš Spasitelj kroči ovim hodnicima i često sam osjetio Kristovu ljubav unutar ovih zidina zatvora.«6

Čovjek u zatvoru

Volim svjedočanstvo naše pjesnikinje i prijateljice Emme Lou Thayne. U riječima koje sada pjevamo kao crkvenu pjesmu ona je napisala:

Gdje mogu naći mir?

Gdje je moj spokoj

kad drugi izvori ne liječe me?

Kad sve me sile zla uništit žele,

Gdje mogu poći

tad i biti s Njim?

Gdje mogu poći

gdje kada čeznem

Gdje kada sanjam mir, gdje je tad On?

U potrebi da znak kuda da krenem?

Tko me razumije?

On, samo On.7

Kip Krista

IV.

Komu se može pomoći i koga se može osnažiti kroz Pomirenje Isusa Krista? Alma je naučavao da će Spasitelj preuzeti na sebe »boli i slabosti naroda svojega« i »u pomoć pritjecati narodu svojemu« (Alma 7:11, 12; kurziv nadodan). Tko je »narod [njegov]« u ovom obećanju? Jesu li to svi smrtnici – svi koji uživaju stvarnost uskrsnuća kroz Pomirenje? Ili su to samo one odabrane sluge koje se osposobe kroz uredbe i saveze?

Riječ narod ima mnoga značenja u Svetim pismima. Značenje koje je najprikladnije za naučavanje da će Spasitelj priteći u pomoć »narodu svojemu« jest značenje koje je Amon iskoristio kada je kasnije naučavao da je »Bog obazriv prema svakom narodu, u kojoj god on zemlji bio« (Alma 26:37). To je isto ono na što je anđeo mislio kada je objavio rođenje djetešca Krista: »Radosnu vijest o velikom veselju za sav narod« (Luka 2:10).

Zbog njegovog pomirbenog iskustva u smrtnosti, naš je Spasitelj kadar utješiti, iscijeliti i osnažiti sve muškarace i žene svugdje, no ja vjerujem da će on to učiniti samo za one koji ga traže i mole za pomoć. Apostol Jakov je podučio: »Ponizite se pred Gospodinom, i on će vas uzvisiti!« (Jakovljeva 4:10). Osposobljujemo se za taj blagoslov kada vjerujemo u njega i molimo se za njegovu pomoć.

Postoje milijuni bogobojaznih ljudi koji se mole Bogu da ih uzdigne iz njihovih nevolja. Naš je Spasitelj objavio da on »siđe u donje krajeve« (NiS 88:6). Kao što je starješina Neal A. Maxwell naučavao: »Budući da je ‘si[šao] u donje krajeve’ on savršeno i osobno razumije puni opseg ljudske patnje«.8 Čak bismo mogli i reći da s obzirom da se spustio ispod svega, on se nalazi u savršenom položaju da nas uzdigne i dadne nam snagu koju trebamo kako bismo izdržali naše nevolje. Samo trebamo zatražiti.

Obitelj za stolom

Gospodin mnogo puta u suvremenim objavama izjavljuje: »Stoga, budeš li iskao od mene, primit ćeš; budeš li kucao, otvorit će ti se« (na primjer, NiS 6:5; 11:5; vidi i Matej 7:7). Doista, zbog njihove sveobuhvatne ljubavi, naš Nebeski Otac i njegov ljubljeni Sin Isus Krist čuju i primjereno odgovaraju na molitve svih koji ih traže u vjeri. Kao što je apostol Pavao napisao: »Postavili smo… svoju nadu u živoga Boga, koji je Spasitelj svih ljudi, osobito vjernika« (1 Timoteju 4:10).

Znam da je to istina. Pomirenje našeg Spasitelja pruža nam više od samog jamstva besmrtnosti sveopćim uskrsnućem i daje nam prilike da budemo očišćeni od grijeha pokajanjem i krštenjem. Njegovo nam Pomirenje također daje priliku da zazovemo onoga koji je iskusio sve naše smrtne slabosti kako bi nam pružio snagu da se nosimo s teretom smrtnosti. On poznaje našu tjeskobu i tu je za nas. Kao dobri Samaritanac, kad nas nađe ranjene uz put, on će poviti naše rane i brinuti se za nas (vidi Luka 10:34). Iscjeljujuća i osnažujuća moć Isusa Krista i njegovog Pomirenja je za sve nas koji tražimo. Svjedočim o tome kao što svjedočim o našem Spasitelju koji sve omogućuje.

Jednog će dana sva ova smrtna bremena proći i više neće biti boli (vidi Otkrivanje 21:4). Molim se da ćemo svi razumijeti nadu i snagu Pomirenja našeg Spasitelja: jamstvo besmrtnosti, priliku za vječni život i podržavajuću snagu koju primamo ako samo pitamo, u ime Isusa Krista. Amen.

Napomene

  1. Boyd K. Packer, »The Savior’s Selfless and Sacred Sacrifice«, Liahona, travanj 2015., str. 38.

  2. James E. Faust, »The Atonement: Our Greatest Hope«, Liahona, siječanj 2002., atr. 22.

  3. »Baš čvrst nama vjere«, Crkvena pjesmarica, br. 14.

  4. Vidi općenito, Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon (1997.), 223–234; David A. Bednar, »The Atonement and the Journey of Mortality«, Liahona, travanj 2012., 12–19; Bruce C. Hafen i Marie K. Hafen, »‘Fear Not, I Am with Thee’: The Redeeming, Strengthening, and Perfecting Blessings of Christ’s Atonement«, Religious Educator, sv. 16, br. 1 (2015.), 11–31, posebice 18–25; Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000.), poglavlje 19, str. 206–210.

  5. »Come, Ye Disconsolate«, Hymns, br. 115, stih 2.

  6. Iz pisma koje je 2014. primio biskup Bobby O. Hales, koji nadgleda ogranak Henry kazneno–popravnog doma Central Utah.

  7. »Where Can I Turn for Peace?«, »Come, Ye Disconsolate«, Hymns, br. 129, stih 2.

  8. Neal A. Maxwell, »Apply the Atoning Blood of Christ«, Ensign, studeni 1997., str. 23.