2009
Tokonaki mo Tauhi ʻo e Meʻatokoní ʻi ʻApí: Ko ha Pōpoaki Foʻou
Māʻasi 2009


Tokonaki mo Tauhi ʻo e Meʻatokoní ʻi ʻApí: Ko ha Pōpoaki Foʻou

Vakaiʻi e ʻaho ʻoku ʻosi ki ai hoʻo ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e meʻatokoní ʻi ʻapí. Mahalo ʻe fie maʻu ke toʻo ha niʻihi ʻo laku.

Ko ʻEvalini Sefilií ko ha faʻē ia naʻe ʻikai ke ʻi ai hano mali pea naʻe ngāue ʻi ha kautaha lao ʻi Fīniki ʻi ʻAlesona he USA, pea naʻá ne fāinga ke maʻu ʻa e taimi mo e feituʻu ke tokonaki ʻo e meʻakai ke tauhi ʻi ʻapí. Neongo naʻá ne ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi fakataha kau ki hono tauhi ʻo e meʻakaí peá ne feinga ke talangofua ki he akonaki ʻa e palōfitá ʻo hangē pē ko e kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí, ka naʻe faingataʻa ke ne fakakaukau atu ki he meʻa te ne fai ʻaki ʻa e pauni uite ʻe lauingeau ko ia naʻe talaange te ne fie maʻu mo hono ʻofefiné.

ʻI hono fokotuʻu ange ʻe ha fefine ʻi hono uōtí ha founga naʻe kehe, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Sisitā Sefilī ʻa e founga ʻe lelei ki hono tokonaki mo tauhi e meʻakai ʻi ʻapí: ko ʻene tātānaki atu maʻu pē ki heʻene meʻakaí.

Naʻá ne tuku mavahe ha paʻanga pau ʻi heʻene patisetí ki he meʻakai ke tauhí ʻo ne fakatau e fanga kiʻi meʻa mei fale koloa ʻi he uike takitaha. Naʻá ne fakatau foki ʻa e tefitoʻi meʻakai hangē ko e kēleni mo e piini mei he senitā tukuʻanga koloa ʻa e Siasí ʻi he māhina takitaha.

ʻI ʻOkatopa ʻo e 2002, hili ia ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe fiefia ʻa Sisitā Sefilī ʻi hono fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ke fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha founga ʻoku toe faingofua angé ki hono tauhi ʻo e meʻatokoní.

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Hingikelī ʻo pehē, “ ʻE lava pē ke tau kamata ʻaki pē ha kiʻi meʻa siʻisiʻi.” “ʻE lava ke tau kamata ʻaki ha meʻakai feʻunga ki ha uike ʻe taha pea tātānaki atu ki ai ke aʻu ki he māhina ʻe taha, pea hoko atu ki ha māhina ʻe tolu.”1

ʻOku pehē ʻe Sisitā Sefilī “ko e meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa ai e founga ko ʻení he ʻoku feʻunga ia mo e ngaahi fāmili ʻoku nau toki kamata ʻa e polokalamá, ʻo aʻu kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he fanga kiʻi ʻapi pe loki nofo totongi īkí, ʻo siʻisiʻi e feituʻu ke tauhi ai ʻenau meʻakaí. Naʻe fakahā mahino ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa hono fie maʻu ke fai ha liliu kae lava ke ʻaonga kiate kitautolu hono kotoa ʻa e polokalama ko ʻeni naʻe ʻomi mei he ʻEikí.

Ko ha Founga Foʻou

Naʻe fakakaukau e kau taki ʻo e Siasí, ʻi he laumālie ʻo e ngaahi lea naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelií, ke toe vakavakaiʻi fakalelei ʻenau ngaahi founga ki he moʻui fakafalala kiate kita peé, ʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke toe fakamālohiaʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e meʻakai ʻi ʻapí mo e mateuteu fakapaʻangá. Ko hono olá naʻe pulusi ʻe he Siasí ʻa e tohi tufa ko e Teuteuʻi ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Tukuʻanga Koloa ʻa e Fāmilí ʻi ʻApí,ʻoku fakamatalaʻi ai e ngaahi fakahinohino foʻou ki he mateuteu ʻi ʻapí ʻo maʻu ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha ngaahi founga ʻi ha sitepu faingofua ʻe fā ki hono tātānaki ʻo ʻenau meʻakai ʻoku tauhi ʻi ʻapí.

Ko e ngaahi sitepú ʻeni:

  1. Tātānaki māmālie pē ha kiʻi meʻakai mei he faʻahinga meʻakai ʻoku mou angamaheni ʻaki hono kai fakaʻahó kae ʻoua kuo lahi ʻo feʻunga mo ha māhina ʻe tolu.

  2. Tauhi ha vai inu.

  3. Fokotuʻu ha paʻanga talifaki ʻaki hano fakahaofi ha kiʻi paʻanga ʻi he uike takitaha, pea fakalahi māmālie pē ki ai ke aʻu ʻo lahi.

  4. Ko ʻene lavaʻi pē ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi ʻuluaki taumuʻa ʻe tolú, ʻoku faleʻi leva kinautolu ke toe fakalahi atu ʻenau ngāue ki aí, ʻo fakatatau pē ki he tūkunga ʻoku nau ʻi aí, ʻo tānaki ha ngaahi tefitoʻi meʻakai ʻe tolonga ʻo fuoloa angé hangē ko e kēleni, lekiume, mo e ngaahi meʻakai kehe ʻoku fie maʻu maʻu peé.

Naʻe pehē ʻe he Pīsope Pulé, H. Tēvita Pētoni fekauʻaki mo e ngaahi fakahinohino foʻou ko ʻení, “Ko ʻemau taumuʻá ke fokotuʻu ha polokalama faingofua, siʻi e fakamole ki aí pea lava ke fakahoko ke tokoniʻi e kakaí ke nau moʻui fakafalala kiate kinautolu pē. ʻOku mau tui ko hono kamata ʻo e ngaahi sitepu siʻisiʻi mo faingofua ko ʻení, ʻe lava ai ke aʻu ki ha taimi kuo tau fakahoko ia ʻo toe lelei ange.”

Fakahinohino 1: Tātānaki māmālie pē hoʻo meʻakai ki he māhina ʻe tolú.

Kamata ʻaki pē ha meʻakai siʻisiʻi pea fai e lelei taha te ke lavá. Kamata ʻaki hano fakatau tahataha mai pē ha meʻakai ke fakalahi atu ʻaki ki hoʻo meʻakai ʻoku tauhí ʻi he uike takitaha. Feinga ke tānaki ha meʻakai feʻunga mo ha uike ʻe taha; hili iá pea fakalahi atu ke feʻunga mo ha māhina ʻe taha, pea hoko atu ki ha māhina ʻe tolu. ʻI hoʻo tātānaki māmālie atu ki hoʻo meʻakaí, ʻe lava ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he faingataʻaʻia fakapaʻangá peá ke kamata leva ke moʻui fakafalala kiate koe pē.

Naʻe ako ʻe he fāmili Lukó mei Valenisia ʻi Venesuelá ʻo ʻiloʻi ko e founga foʻou ko ia ʻo e kamakamata siʻisiʻi pea hokohoko atu ai peé ʻe lava ke maʻu mei ai ha tupu lahi. Hili ʻa e fanongo ʻa Misa ʻOmā Luko, ko e mēmipa ʻo e Siasí mei he vahefonua Falokoni Venesuelá ki he konifelenisi lahí, naʻá ne ongoʻi e ueʻi ʻa e laumālié ke kamata tānaki ʻene meʻakaí. Naʻá ne talanoa ki ai mo hono fāmilí pea nau loto taha ke muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá.

Ne nau kamata māmālie ʻaki hono toʻo ha kiʻi meʻakai, vai, mo ha seniti siʻisiʻi pē. Ne ʻikai te nau fakatokangaʻi hono kehekehé ʻi he kamataʻangá. Kae hili pē ha taimi siʻi mei ai ne fakatokangaʻi ʻe he famili Lukó e fuʻu lahi ʻo e ngaahi meʻa talifaki kuo nau tānakí. ʻOsi ha ngaahi māhina lahi ʻenau tānaki ʻenau meʻakaí, ne fai ʻa e tukungāue ʻi Venesuela ʻo mole ʻa e ngāue ʻa e tokolahi ʻi honau feituʻú. Ne kau ʻa Misa Luko he niʻihi ne mole ʻenau ngāué.

Ne moʻui pe hono kiʻi familí ʻi ha kiʻi taimi siʻi mei he kiʻi sēniti ne fakahuú. Hili ha māhina ʻe fitu mei ai, ne kei fakafalala pē e kiʻi fāmili ʻo Lukó ki he meʻakai ne nau tokonakí. Ne meimei lava e taʻu ʻe ua e kumi ngāue ʻa Lukó, ka naʻe kei lava pē ke moʻui hono fāmilí ʻi he taimi faingataʻa ʻo e taʻemaʻu ngāué. Ne nau tātānaki māmālie pē ʻenau meʻakai talifakí, pea ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, naʻa nau ʻosi mateuteu pea ne tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí.

ʻE tāpuakiʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo hangē pē ko e fāmili Lukó ʻi haʻanau talangofua ki he faleʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo tātānaki pē ʻenau meʻakai ʻoku tauhi ʻi ʻapí. ʻOku pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ ʻOku mau kole atu ke mou fakapotopoto ʻi hono tokonaki mo tauhi ʻo ha meʻakai mo e vai mo fakahū ʻo tātānaki ha paʻanga.” “ʻOua ʻe ʻai ke fuʻu tōtuʻá; hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai fakapotopoto ke ke fakamoʻua ke maʻu fakaʻangataha pē ʻa e meʻakai ke tānakí. Ka ʻoku nau fokotuʻu mai ha founga ke tātānaki maʻu pē ha kiʻi meʻa feʻunga. “Ka mou palani fakalelei, ʻe aʻu pē ki ha taimi kuo mou tānaki ai ha meʻakai mo ha paʻanga talifaki feʻunga.2

Fakahinohino 2: Tānaki ha vai inu.

ʻI he hoko mai ʻa e taimi faingataʻá, ʻe lava ke fakahoko ʻa e ʻi ai ha vai ke inú ko e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e moʻuí mo e maté—pe ʻi he vahaʻa ʻo e nongá mo e loto hohaʻá. ʻEke ange pē ki he fāmili Kauaí, ko ha kāingalotu ʻo e Siteiki Sao Paulo Palāsilá. Ko e taʻu ʻeni ʻe 20 ʻenau tānaki ʻa e meʻakai mo e vai. Neongo naʻe ʻikai ha feituʻu feʻunga ʻi honau kiʻi fale nofo totongí, ka naʻa nau fakakaukau ke fakamuʻomuʻa ʻa e tokonaki ʻo e meʻakai ke tauhi ʻi ʻapí.

ʻOku fakamatala ʻa Sisitā Kauai ki ha meʻa naʻe hoko ʻo ʻaonga ai ʻa e fakakaukau ko iá. ʻOku fakamatala ʻe Sisitā Kauai ʻo pehē, “Ne u ʻi falemahaki ko e toki ʻosi ʻeku fāʻele mo ʻeku fanongo ai naʻe ʻi ai e palopalema ʻi he ngaahi paipa vai ʻa e koló.” “Ne laumano e kakai naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻanau vai. Ka naʻe ʻikai te u hohaʻa ki heʻeku foki atu ki ʻapí. Ne nonga pē ʻeku fakakaukaú heʻeku ʻiloʻi ʻe ʻi ai pē vai ke inu hoku fāmilí.”

Fakahinohino 3: Fakahaofi ha kiʻi paʻanga.

Ko e faleʻi ʻeni mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku mau poupou atu kiate kimoutolu ʻi ha feituʻu pē ʻi he māmaní ʻoku mou nofo ai ke mou teuteu ki he taimi ʻo e faingataʻá ʻaki hoʻomou tokanga ki hoʻomou ngaahi meʻa fakapaʻangá. ʻOku mau naʻinaʻi atu ke mou fakapotopoto ʻi hoʻomou ngaahi fakamolé. … Fakahaofi maʻu pē ha kiʻi paʻanga ke tupu māmālie pē ke hoko ko ha talifaki fakapaʻanga.3

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2007, naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Pīsope Kifi B. Mekimālini, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Pīsopeliki Pulé ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻo ne naʻinaʻi ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke “fakahaofi ha paʻanga, neongo ko ha lau sēniti pē ʻi he uike takitaha. ʻE ʻikai fuoloa hono fakahoko ʻo e founga fakapotopoto ko ʻení kuo nau maʻu ha paʻanga talifaki feʻunga ki ha ngaahi māhina lahi.”4

ʻI heʻetau tātānaki māmālie ha paʻanga talifaki ki he kahaʻú, te tau mateuteu ai ki ha ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekina he kahaʻú pea te tau ongoʻi malu ange ai pea nonga hotau lotó.

Fakahinohino 4: Tānaki ha meʻakai feʻunga ki ha taimi lōloa ange ʻi he taimi ʻe lava aí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he tohi tufa ko e Teuteu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē ʻo pehē, “ ʻI he ngaahi fie maʻu taimi lōloa angé, fakakakato māmālie pē hoʻo maʻuʻanga meʻatokoní … ʻaki ha meʻakai ʻe lava ʻo tolonga fuoloá pea ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ke ke moʻui aí, hangē ko e uité, laise hinehiná mo e pīní.”5

Ko hono tauhi ʻo e meʻakai ʻi ha taimi lōloa angé, ʻoku faingofua ange ia ʻi he meʻa ʻoku fakakaukau atu ki ai ha niʻihi. Kuo fai ʻe Toketā ʻOsikā Paike mo hono kaungā-ngāue ʻi he Potungāue Taukei Faka-Saienisi ki he Meʻakaí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ha ngaahi fakatotolo lahi fekauʻaki mo hono tauhi ʻo e meʻakaí ʻi ha vahaʻa taimi lōloá. Ne nau ʻilo ai ha meʻa fakaʻohovale: ʻi hono faʻo ʻo e meʻakaí ʻi he founga totonú pea tauhi ke siʻisiʻi ʻa e ʻea ngaʻungaʻu ʻi loto aí, te ne kei maʻu pē ʻa e konga lahi ʻo hono ifó mo hono iví ʻi ha taʻu ʻe 20 ki he 30—ʻo lōloa ange ia ʻi he taimi naʻe pehē kimuʻa he ʻikai aʻu ki aí.

ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe lava pē ke tauhi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha meʻakai ʻe niʻihi ʻi ha taimi lōloa ʻo ʻikai hohaʻa ke fetongi maʻu pē ʻa e meʻakai ko iá. ʻE lava ke nau falala te nau moʻui pē mei heʻenau meʻakai ko ia kuo tauhí kapau ʻe ʻikai ha toe meʻa kehe ke kai.

Ko e Taimi ʻEni Ke Kamata Aí

ʻOku pehē ʻe Tenisi Lifefi, ko e talēkita pule ʻo e Ngaahi Tokoni Fakauelofea ʻa e Siasí, “Mahalo naʻe faʻa fakalotosiʻi mo taʻefakalao ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi he kuo hilí ke tauhi ha meʻakai feʻunga mo ha taʻu ʻe taha. “ʻOku kole mai ʻi he founga foʻou ko ʻení ke tau fai e lelei taha te tau lavá, neongo ko hotau lelei taha ʻe lavá ko hano tuku mavahe ha kapa pē ʻe taha pe ua he uike takitaha. Kapau ʻe kole mai ʻe he palōfitá ke tau fai ha meʻa, te tau lava ʻo kumi ha founga ke fakahoko ai ʻa e fekaú pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí.

ʻOku pehē ʻe Pīsope Pētoni, ʻʻE lava ke muimui ʻa e tokotaha kotoa pē ki he ngaahi fakahinohino ʻi he polokalama foʻou ko ʻení.” Ko e sitepu ʻuluakí pē ke kamata. Ko hono uá ke hokohoko atu. ʻOku ʻikai mahuʻinga e vave ʻetau fakakakato ʻení ka ko ʻetau kamata pea hokohoko atu ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau lavá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Ki he Kau Tangata ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona mo e Ensign, Nōvema. 2002, 58.

  2. Teuteu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Tukuʻanga Koloa ʻa e Fāmilí ʻi ʻApi (2007), 1.

  3. Teuteu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Tuʻunga Fakapaʻanga ʻa e Fāmilí (2007), 1.

  4. Keith B. McMullin, “Tokonaki ki he Kahaʻú” Liahona mo e Ensign, Mē 2007, 53.

  5. Teuteu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Tukuʻanga Koloa ʻa e Fāmilí ʻi ʻApi, 2.

Taá naʻe fai ʻe Welden C. Andersen

Taupotu ki lalo ʻi toʻohemá: faitā ʻa David Newman; taupotu ki lalo ʻi toʻomataʻú; Pilikihami ʻIongi, tā ʻe John Willard Clawson

Naʻe kamata e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻi he 1936 ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Mei toʻohema: Tēvita O. Makei (Tokoni Ua), Hiipa J. Kalanite (Palesiteni), mo J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí. (Tokoni ʻUluaki).

Paaki