2009
Tokoniʻi ʻe he Lotú
Māʻasi 2009


Fakakaungāmeʻá

Tokoniʻi ʻe he Lotú

ʻOku lotu ʻa e fānau ʻi māmaní kotoa ki he Tamai Hēvaní—ʻo hangē pē ko kimoutolú! Tau feʻiloaki he māhiná ni mo Sēleti ʻAsalini ʻo Pōto ʻAlekilī ʻi Palāsilá.

Naʻe loto-mamahi ʻa Sēleti ʻAsalini, taʻu 10, heʻene sio atu ki he heka ʻa ʻene faiakó mo e timí he vakapuná ke ō ki he Feʻauhi Fakamālohi-sino Fakapuleʻanga ʻa Palāsilá (Brazilian National Gymnastics Championship), taʻe te ne kau aí. Naʻá ne lotu lahi ke lava ʻo fakangofua ia ʻi malaʻe vakapuna ke heka he vaká koeʻuhí kae lava ke ne kau he feʻauhí mo ʻene timí. Ka naʻa nau talaange he ʻikai te ne lava ʻo ʻalu kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tatau moʻoni ʻo hono tohi taʻú. Ko e tatau pē ia naʻá ne ʻavé. Naʻe ʻi ʻapi pē ʻa e tatau moʻoní ia.

Ko ia naʻá ne foki mo ʻene faʻeé ki honau ʻapí lolotonga ia ʻoku teuteu ʻa ʻene timí ke maluʻi honau tuʻunga he feʻauhi fakafonuá ʻa ē naʻá ne tokoni ke ikunaʻi mo hono toʻú he taʻu kuo hilí. Naʻá ne fakakaukau ki he ngaahi lea fakaʻosi ʻa ʻene faiakó kiate iá: “Kapau he ʻikai te ke lava ʻo ʻalu ki he feʻauhí, ʻe foʻi e timí. ʻOku mau fie maʻu koe.”

Ko e vakapuna ʻe ʻatā hono hokó ʻi he pongipongi ʻe tahá. Te ne maʻu atu pē ʻa e kamata ʻo e feʻauhí—ka he ʻikai ha faingamālie ke ne fakaangaanga ai pe maheni mo e meʻangāue ke fakaʻaongaʻí.

ʻI heʻena aʻu atu ki ʻapí, naʻa ne pehēange, “Siʻeku faʻē, naʻá ke akoʻi mai foki ko e taimi te tau lotu fakamātoato aí, ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi lotú. Kuó u lotu fakamātoato kae ʻikai pē hoko ha meʻa. Kapau te u puna ʻapongipongi, he ʻikai maʻu haku faingamālie.”

Naʻe talaange ʻe he faʻē ʻa Sēleti “ʻoku faʻa fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē” (Mātiu 19:26). Naʻá ne tā ki malaʻe vakapuna. ʻI he ʻosi pē ha haafe houa mei ai, naʻe tā mai mei he kautaha vakapuná pe ʻe lava ke ʻalu ange ʻa Sēleti ki malaʻe vakapuna he taimi pē ko iá. Kuo ava ha sea ʻi ha vakapuna ʻe mavahe he taimi pē ko iá.

“Ta ʻoku tali moʻoni pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú!” Ko e fakakaukau ia ʻa Sēletí ʻi heʻene fakavave atu ki hono lokí ke fakamālō ki he Tamai Hēvaní.

Naʻe aʻu taimi totonu atu ʻa Sēleti, ko ha mēmipa ʻo e Uooti ʻInitakepí, Siteiki Pōto ʻAlekilī Palāsila Patenoní, ʻo fika tolu he feʻauhi fakafoʻituituí pea tokoni ki heʻene timí ke nau toe ikunaʻi pē ʻa e feʻauhi fakafonua ʻa e kalasi ʻo honau toʻú.

Ko Sēleti mo e Fakamālohi-sinó

ʻI he taʻu ono ʻa Sēletí, naʻe lesisita ia ʻe heʻene faʻeé ʻi he kalasi pē ʻe taha naʻe ʻatā maʻa hono toʻú ʻi he ʻunivēsiti fakalotofonuá: kalasi fakamālohi-sinó. Naʻe ofo ʻa e faiakó heʻene ʻiloʻi naʻe ʻikai ha taukei ʻa Sēletí. Naʻe siviʻi ʻe he faiako ʻo e ʻunivēsití ʻa Sēleti mo tokoniʻi ia ke ne ʻalu ʻo ʻahiʻahi ʻi ha kalapu fakamālohi-sino ʻiloa. Naʻe tali ʻa Sēleti ke kau he timí, pea hili ha māhina ʻe fā mei ai, naʻá ne fika ono ʻi he feʻauhi fakafoʻituitui ʻa ha siteiti ʻe taha.

Ko ʻene taumuʻá ke ʻi ai ha ʻaho ʻe feʻauhi ai ʻi he ʻOlimipikí. ʻOkú ne fakamālohi-sino he houa ʻe nima he ʻaho, tuku kehe ʻa e ʻaho Sāpaté, kae aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá.

Ko Sēleti mo e Lea ʻo e Potó

ʻOku feinga ʻa Sēleti ke tauhi hono ʻatamaí mo hono sinó ke maʻa pea ʻikai te ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí. ʻOkú ne ʻiloʻi kuo pau ke ne tokangaʻi lelei hono sinó kapau ʻokú ne fie maʻu ke hoko ko ha tokotaha fakamālohi-sino lelei. Ka ʻoku ʻikai ko ʻene taumuʻa pē ki he ʻOlimipikí naʻá ne poupouʻi ia ke ne tokangaʻi hono sinó. ʻOku pehē ʻe Sēleti, “Kapau he ʻikai ke u tauhi e Lea ʻo Potó, he ʻikai ke u lava ʻo foki ke nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní, tuku kehe ʻene kovi ki heʻeku moʻui leleí. Ko e Lea ʻo e Potó ko ha fekau ia.”

Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sēletí

ʻOku ʻikai kau ha taha he timi ʻa Sēletí ki he Siasí, ko ia ʻokú ne tokanga ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei pea angaʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe fakaafeʻi ʻe Sēleti kimuʻa hono kaungāmeʻá ki hono ʻapí he fakaʻosinga ʻo e uiké pea naʻá ne ʻosi ʻave kinautolu ki he lotú. Naʻá ne ʻoange ha ʻū sote hina mo e hēkesi ke nau tui. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou feinga maʻu pē ke u mateuteu ke fai ha tokoni. ʻOku ou lotua ʻa kinautolu ʻi heʻeku timí ʻoku kau ki he feʻauhí pea aʻu pē ki heʻeku akoʻi kinautolu ke lotu.”

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Sēleti ʻa e huafa ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻapasia. ʻOku ʻikai te ne kapekape pe fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea taʻefeʻunga, pea ʻokú ne feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fefakatokangaʻaki hoku kaungā vaʻingá koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku kovi, tautefito ki he taimi ʻoku ou ʻi aí.”

Ko e Fāmili ʻo Sēletí

ʻOku ʻofa ʻa Sēleti ʻi hono fāmilí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fakafiefia ha faʻahinga meʻa pē te u fai mo hoku fāmilí.” ʻOku lahi ʻaki ʻe Semi ko e tokoua ʻo Sēletí ʻa e taʻu ʻe taha. ʻOkú na fiefia ʻi hono fai fakataha ha ngaahi meʻa, tautautefito ki he hivá. Naʻe aʻu ki heʻena hiva ʻi ha fakataha makehe naʻe lea ai ʻa Poni D. Pākini ʻi heʻene kei hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, mo Siulolo C. Lāniti, ko e palesiteni lahi ʻo e Palaimelí.

Ngaahi Meʻa ʻOku Manako Taha ai ʻa Sēletí

Hiva Palaimelí: “Lotu ʻa ha Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 12–13)

Meʻakaí: Laise, piini ʻuliʻuli, mo e pateta oʻi. ʻOku pehē ʻe Sēleti, “Pea ʻi heʻeku hoko foki ko ha gaucho leleí [ko ha tokotaha mei he siteiti ʻo Lio Kulaní (Rio Grande)], ʻoku ou manako he pāpakiuú.”

Sipotí: Fakamālohi-sino mo e soka

Meʻa ʻOku Manako Aí: Keimi vitiō

Folofolá: Sēmisi 1:5—ʻOku pehē ʻe Sēleti, “ʻOku ou manako he hisitōlia ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá.”

Lēsoni he akó: Saienisi, hisitōlia, mo e fakamālohi-sinó

Manu tauhí: Kulī ʻe ua mo ha ongo pusi

Paaki