2010
Ko ha Kakai ʻOku Moʻui ʻAki e Temipalé
2010


Ko ha Kakai ʻOku Moʻui ʻAki e Temipalé

Tauhi ha Fakatātā ʻo ha temipale ʻi homou ʻapí ke lava ʻo sio ki ai hoʻomou fānaú. Akoʻi kiate kinautolu e ngaahi taumuʻa ʻo e fale ʻo e ʻEikí.

Ko e temipalé ʻa e fakaʻilonga maʻongoʻonga taha ʻo ʻetau kau ki he Siasí

Ko ha toki meʻa nāunauʻia moʻoni ia ʻa ʻetau maʻu ʻa e faingamālie ke ʻalu ki he temipalé ʻo maʻu hotau ngaahi tāpuaki pē ʻotautolú. Pea hili ʻetau ʻalu ki he temipalé ke maʻu hotau ngaahi tāpuakí, ko ha faingamālie nāunauʻia ia ke tau fai e ngāue maʻanautolu kuo muʻomuʻa atú. Ko ha ngāue taʻesiokita ia ʻa e tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ngāue fakatemipalé. Ka ʻi he taimi pē ʻoku tau fai ai ʻa e ngāue fakatemipalé maʻá ha kakai kehe, ʻe foki mai pē ʻa e tāpuaki kiate kitautolu. Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke fai ha ofo ʻi he fakaʻamu ʻa e ʻEikí ke hoko Hono kakaí ko ha kakai ʻoku moʻui ʻaki mo taau ke ʻalu ki he temipalé.

Ko e ʻEikí tonu pē naʻá Ne fakahoko mai ʻi Heʻene ngaahi fakahā kiate kitautolú ko e temipalé ʻa e fakaʻilonga maʻongoʻonga taha ʻo ʻetau kau ki he Siasí. Fakakaukau angé ki he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungāanga māʻoniʻoni naʻe fakahinohinoʻi kitautolu ki ai ʻe he ʻEikí ʻi he faleʻi naʻá Ne fai ki he Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻenau teuteu ko ia ke langa ha temipalé. ʻOku kei ʻaonga pē ʻa e faleʻi ko ʻení kiate kitautolu:

“Fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu: teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē; pea fokotuʻu ha fale, ʻio ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e ako, ko ha fale ʻo e nāunau, ko ha fale ʻo e maau, ko ha fale ʻo e ʻOtuá” (T&F 88:119). ʻOku hā mai nai ʻi he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení ʻa e meʻa ʻoku tau takitaha holi ki ai mo feinga ke tau hoko ʻo peheé?

ʻOku fakataumuʻa ʻetau ngaahi ngāue kotoa pē ʻi he Siasí ki he temipale māʻoniʻoní

ʻOku fakataumuʻa ʻetau ngaahi ngāue kotoa pē ʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, fakahaohaoaʻi ʻo e Kāingalotú, mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá, ki he temipale māʻoniʻoní. Ko hono ʻuhingá he ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito e ngaahi ouau ʻi he temipalé; he ʻikai lava ke tau foki ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá taʻekau ai ʻa kinautolu.

Ko e moʻoni, ʻoku fakaʻamu e ʻEikí ke moʻui ʻaki mo taau e kakaí ke ʻalu ki he temipalé. Ko e fakaʻānaua taupotu ia ʻo hoku lotó ke moʻui taau ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke hū he temipalé. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe moʻui taau ʻa e kāingalotu lalahi kotoa pē ke maʻu—mo toʻotoʻo—ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá, neongo he ʻikai ke nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ia he taimí ni pe toutou fakaʻaongaʻi ia tupu mei heʻenau nofo mamaʻo mei ha temipalé.

ʻOku māʻoniʻoni ʻa e temipalé ki he ʻEikí; ʻoku totonu ke māʻoniʻoni ia kiate kitautolu

Tuku ke tau hoko ko ha kakai ʻalu ki he temipalé mo ʻofa ʻi he temipalé. Tuku ke tau ʻalu ki he temipalé ʻi he tuʻo lahi taha ʻe lavá ʻi he taimi mo e founga ʻo fakatatau ki hotau tūkunga fakatāutahá. ʻOua naʻa tau ō pē maʻa hotau kāinga kuo pekiá, ka tau ō ke maʻu e tāpuaki fakatāutaha ʻo e lotu ʻi he temipalé, ke fakamāʻonoʻoni mo e maluʻi ʻoku maʻu ʻi loto he ngaahi holisi toputapu ko ia kuo fakatapuí. Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻa e temipalé, ko ha feituʻu ʻo e maʻu fakahā, ko ha feituʻu ʻo e melino. Ko e fale ia ʻo e ʻEikí. ʻOku māʻoniʻoni ia ki he ʻEikí. ʻOku totonu ke māʻoniʻoni ia kiate kitautolu.

Tau vahevahe mo ʻetau fānaú ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé. Pea tau akoʻi fakamātoato kiate kinautolu pea ʻi ha founga fakafiemālie ange ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau lea totonu fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻo e fale ʻo e ʻEikí. Tauhi ʻi homou ʻapí ha fakatātā ʻo ha temipale ke lava hoʻomou fānaú ʻo sio ki ai. Akoʻi kiate kinautolu e ngaahi taumuʻa ʻo e fale ʻo e ʻEikí. Tuku ke nau palani mei heʻenau kei īkí ke ō ki ai pea ke nau moʻui taau maʻu pē ke maʻu ʻa e tāpuaki ko iá.

ʻOku fakahōifua ki he ʻEikí ʻa e taimi ʻoku tau moʻui taau ai ke ō ki he temipalé

ʻOku fakahōifua ki he ʻEikí ʻa e moʻui taau ʻa hotau toʻu tupú ke ō ki he temipale ʻo fakahoko e papitaiso fakafofonga maʻanautolu naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke papitaiso ʻi heʻenau kei moʻuí. ʻOku fakahōifua ki he ʻEikí ʻa e taimi ʻoku tau moʻui taau ai ke ō ki he temipalé ʻo fakahoko fakatāutaha ʻetau ngaahi fuakava mo Iá pea ke silaʻi kitautolu ngaahi hoa malí ko ha ngaahi fāmili. Pea ʻoku fakahōifua ki he ʻEikí ʻa e taimi ʻoku tau moʻui taau ai ke ō ki he temipalé ʻo fakahoko e ngaahi ouau fakamoʻui tatau pē maʻanautolu kuo pekiá, he ʻoku kei tatali mai honau tokolahi ke fakakakato e ngaahi ouau ko ʻení maʻanautolu.

Ke hoko e temipalé ko ha fakaʻilonga moʻoni maʻatautolu, kuo pau ke tau holi ki ai. Kuo pau ke tau moʻui taau ke hū he temipalé. Kuo pau ke tau tauhi e ngaahi fekau ʻa hotau ʻEikí. Kapau ʻe lava ke hoko ʻa e ʻEikí ko e sīpinga ia ʻo ʻetau moʻuí, pea fakatatau ʻetau moʻuí ki Heʻene akonakí mo ʻEne tā sīpingá, he ʻikai faingataʻa ke tau moʻui taau ke hū he temipalé, pea fai e meʻa tatau mo moʻui mateaki ʻi he meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí ni, he te tau tukupā ke tauhi ki ha tui mo e tuʻunga moʻui toputapu pē ʻe taha. ʻE tatau ai pē pe ʻi ʻapi pe ʻi he māketí, ʻi he akó pe ʻosi mei he akó, pe ʻokú te ngāue tokotaha pe kau fakataha mo ha kakai tokolahi kehe, ʻe fuʻu mahinongofua ʻaupito ʻa hotau halá mo ʻetau tuʻunga moʻuí.

Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa ʻete malava ko ia ke tauhi faivelenga ki heʻete ngaahi tefitoʻi moʻoní, ke moʻui angatonu pea ʻi he tui ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa ʻokú te tui ki aí. Ko e meʻa taupotu ʻoku kole ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú ko ʻetau līʻoa ko ia ki he tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú—ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí, ʻi hotau ngaahi ʻapí mo e fāmilí, pea ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku tau fetaulaki ai mo e kakai kehé mo takiekina kinautolu ki he leleí. ʻOku fie maʻu ki ai ʻa e tukupā—ʻa e tukupā ʻaki ʻa e lotó kotoa pea tauhi ki he taʻengata ʻa e tukupā ko iá ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻi he ngaahi fekau kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá. Kapau te tau tauhi moʻoni mo totonu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻEikí, te tau moʻui taau maʻu pē ke hū he temipalé, pea ʻe hoko e ʻEikí mo Hono ngaahi temipalé ko e ngaahi fakaʻilonga maʻongoʻonga ʻo ʻetau hoko ko ʻEne kau ākongá.

Temipale Ketilaní. Fakatapui he ʻaho 27 ʻo Māʻasi,1836.

Temipale Lōkani ʻIutaá. Fakatapui he ʻaho 17 ʻo Mē, 1884. Naʻe toe fakatapui he ʻaho 13 ʻo Māʻasi, 1979.

Paaki