2010
Ko ha Hisitōlia ʻo e Ngaahi Temipalé
2010


Ko ha Hisitōlia ʻo e Ngaahi Temipalé

ʻI he kuonga muʻá mo onopooni fakatouʻosi, kuo lau ʻe he kakai ʻo e fuakava ʻa e ʻEikí ʻa hono langa ʻo e ngaahi temipalé ko ha ngāue pau ʻoku fie maʻu ke nau fai.

Ko ha Feituʻu Kuo Fakamavaheʻi

Ko e tefitoʻi fakakaukau ki he temipalé ʻi he taimí ni pea ʻi ha toe taimi pē ko ha feituʻu kuo fakamavaheʻi makehe ki ha ngāue naʻe lau ʻoku toputapu; ke toe fakamamafaʻi angé, ko e temipalé ko ha fale kuo langa ki hono fakahoko ʻataʻatā pē ʻo e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ouau toputapú.

Naʻe ʻuhinga tatau pē ʻa e lea faka-Latina ko etemplum mo e lea faka-Hepelū ko e beth Elohim ki he fale ʻo e ʻOtuá; ko ia naʻe ʻuhinga ia ki he fale ʻo e ʻEikí.

Kuo langa ha ngaahi fale pehē ʻi he ngaahi kuonga kehekehe, ʻo fakatou tatau pē ʻe he kakai naʻe lotu fakatamapuá mo e kau muimui ʻo e ʻOtua moʻoni mo moʻuí. Neongo naʻe ngāue ʻaki e ngaahi loto ʻā ʻi tuʻa ʻo e ngaahi temipale peheé ki he fakatahaʻanga mo e ngaahi ouau ʻa e kakaí, ka naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi feituʻu ʻi loto ko e kau taulaʻeiki pē kuo fakatapuí naʻe lava ke nau hū ki aí, pea naʻe pehē naʻe ha mai ai ʻa e ʻOtuá. Kuo teʻeki ai ha taimi ʻe lau ai ʻa e ngaahi temipalé ko ha feituʻu fakatahaʻanga noaʻia pē maʻá e kakaí ka ko ha ngaahi feituʻu toputapu kuo fakatapui ki he ngaahi ouau molumalu taha ʻo e founga naʻe fai ʻaki ʻenau lotú.

Ko e Tāpanekale ʻo ʻIsileli ʻo e Kuonga Muʻá

ʻĪmisi
Ko e Tāpanekale ʻo ʻIsileli ʻo e Kuonga Muʻá

ʻI he kuonga muʻá, naʻe ʻiloa ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi heʻenau langa ʻo e ngaahi fale toputapú ki he huafa ʻo e ʻOtua moʻuí. Naʻe fie maʻu pau pē ʻe Sihova, ʻa ia naʻa nau tauhi ki aí, ke nau fai e ngāue ko ʻení. Naʻe kamata e hisitōlia ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí mei he taimi naʻe hola ai e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité. Ne ʻikai fuoloa mei heʻenau hola mei he ʻātakai tauhi tamapua ʻo ʻIsipité mo hono fie maʻu ke nau teuteu ha fale toputapu, ʻa ia ʻe fakahā ai ʻe [he ʻEikí] ʻa Hono lotolotongá mo tala ke nau ʻiloʻi ʻa Hono finangaló, ʻa ia kuo nau tali ko honau ʻEiki mo honau Tuʻí.

Naʻe toputapu ʻa e tāpanekalé ki ʻIsileli he ko e fale tapu ia ʻo Sihova. Naʻe faʻu ia ʻo fakatatau ki he palani mo e ngaahi fakahinohino pau naʻe ʻomi ʻi he fakahā (vakai, ʻEkesōtosi 26–27). Naʻe maʻopoʻopo mo lava pē ke ʻave holo, pea neongo ko ha fale fehikitaki pē, ka naʻe ngaohi ia ʻaki e ngaahi nāunau lelei mo mahuʻinga taha naʻe maʻu ʻe he kakaí. Ko e lelei taha ko ʻení naʻe momoi ia ʻa e puleʻangá ki he ʻEikí. Ko e lelei taha ia naʻe lava ke foaki ʻe he kakaí ʻi he tapa kotoa pē hono faʻu ʻo e tāpanekalé, pea naʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa naʻe foaki angé ʻaki ʻEne tali ia.

Hili hono nofoʻi ʻe ʻIsileli ʻa e fonua ʻo e talaʻofá, ko e ʻosi ia ha taʻu ʻe fāngofulu ʻenau hē holo ʻi he feituʻu maomaonganoá, naʻe faifai pea maʻu ʻe he kakai ʻo e fuakavá ha Kēnani ʻanautolu pē, pea naʻe fokotuʻu ʻa e tāpanekalé ʻi Sailo; pea naʻe haʻu ki he feituʻu ko iá ʻa e ngaahi faʻahingá ke ako ki he finangalo mo e folofola ʻa e ʻOtuá (vakai, Sosiua 18:1; 19:51; 21:2; Fakamaau 18:31; 1 Samuela 1:3, 24; 4:3–4). Naʻe ʻave ia kimui ki Kipione (vakai, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 21:29; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 1:3) pea kimui ai ki he Kolo ʻo Tēvitá, pe ko Saione (vakai, 2 Samuela 6:12; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 5:2).

Ko e Temipale ʻo Solomoné

ʻĪmisi
Ko e Temipale ʻo Solomoné

Naʻe fie maʻu mo palani ʻe Tēvita, ko e tuʻi hono ua ʻo ʻIsilelí, ke langa ha fale maʻá e ʻEikí, ʻo ne pehē naʻe taʻefeʻunga ke nofo ia ko e tuʻí ʻi ha fale fakatuʻi naʻe faʻu ʻaki ʻa e sitá, ka ko e fale fehikitaki pē ʻa e faletapu ʻo e ʻOtuá (vakai, 2 Samuela 7:2). Ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ngutu ʻo Nātani ko e palōfitá, ʻo ʻikai ke tali ʻa e fokotuʻu naʻe faí, koeʻuhí ko ha tangata ʻa Tēvita, tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe ʻofeina ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa lahi, ka kuó ne faiangahala; pea kuo ʻikai ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá (vakai, 2 Samuela 7:1–13; 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 28:2–3). Ka neongo ia, naʻe fakangofua ʻa Tēvita ke ne tānaki mai ʻa e nāunau ke langa ʻaki e fale ʻo e ʻEikí, ko ha fale ke langa ʻe hono foha ko Solomoné, kae ʻikai ko ia.

Naʻe ʻikai fuoloa mei he hoko hake ʻa Solomone ki he taloní kuo kamata ʻene langa e temipalé. Naʻá ne fakatoka e fakavaʻé ʻi he taʻu hono fā ʻene pulé, pea naʻe kakato hono langá ʻi ha taʻu ʻe fitu mo e konga. Naʻe hoko hono langa ʻo e Temipale ʻo Solomoné ko e kamataʻanga ia ʻo ha ʻēpoki foʻou ʻi he hisitōliá, ʻo ʻikai ʻi he hisitōlia pē ʻo ʻIsilelí ka ʻi he hisitōlia ʻo māmaní.

Fakatatau ki he fakahokohoko ‘o e ngaahi meʻa kuo hoko pea ʻoku tau talí, naʻe ʻosi e temipalé ʻi he 1005 b.c. nai. ʻOku ʻiloa ia ko e taha ʻo e ngaahi fale fakaʻofoʻofa taha ʻi he hisitōliá ʻi he founga hono langá, ʻi hono sīpingá mo e totongi mamafa ʻo e ngaahi meʻa naʻe langa ʻakí. Naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe fitu ʻa e ouau fakatapuí—ko ha fakafiefia toputapu ʻi ha uike ʻe taha. Naʻe fakahā mai hono tali lelei ʻo e falé ʻe he ʻEikí ʻi he ʻao naʻá ne fakafonu e ngaahi loki toputapú ʻi he taimi naʻe mavahe atu ai e kau taulaʻeikí, “he ko e nāunau ʻo [e ʻEikí] naʻe fakafonu ʻaki ʻa e fale ʻo e ʻOtuá” (2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 5:14; vakai foki, ʻEkesōtosi 40:35; 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 7:1–2).

Ko Hono ʻUliʻi ʻo e Temipale ʻo Solomoné

Naʻe taimi nounou pē ʻa e nāunauʻia taʻe-hano-tatau ʻo e fale fakaʻofoʻofá ni. Hili e taʻu ʻe tolungofulu mā fā mei hono fakatapuí, pea ko e taʻu ʻe nima mei he hala ʻa Solomoné, naʻe kamata ʻene hōloá; naʻe ʻikai fuoloa kuo hoko mei he hōloa ko ʻení ha tuʻunga masivesiva tupu mei he lahi ʻa e kaihaʻá, pea iku ai pē ki hono ʻuliʻí. Kuo fakaheeʻi ʻa Solomone ʻe he fakatauele ʻa e kau fefine tauhi tamapuá, pea tupu mei heʻene hē ʻi hono ngaahi halá, naʻe tupu ai e faiangahala ʻa ʻIsilelí. Naʻe ʻikai hano taimi kuo mole mei he temipalé ʻa ʻene toputapú, pea naʻe ʻikai ke kei maluʻi ʻe Sihova ʻa e potu ko ʻeni he naʻe ʻikai ke kei māʻoniʻoní.

Naʻe toe fakangofua e kau ʻIsipité, ʻa ia ne fakatauʻatāinaʻi mei ai ʻa e kakaí, ke nau ngaohikoviʻi e kau ʻIsilelí. Naʻe kapa ʻe Susaki, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité, ʻa Selusalema, “pea naʻá ne ʻave ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e fale ʻo [e ʻEikí]” (1 Ngaahi Tuʻi 14:25–26). Ne hokohoko atu ai pē hono ʻuliʻí ʻo laui senituli. Hili ha taʻu ʻe uangeau hongofulu mā ono mei he kaihaʻa ʻa e kau ʻIsipité, naʻe hanga ʻe ʻĀhasi, ko e tuʻi ʻo Siutá, ʻo ʻave ʻa e ʻōlitá mo e faiʻanga papitaisó pea ko e fale pē naʻe kei tuʻu ʻi he feituʻu naʻe tuʻu ai e temipalé (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 16:7–9, 17–18; vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 28:24–25). Ne toki fakakakato kimui ange ʻe Nepukanesa, ko e tuʻi ʻo Papiloné, ʻa hono kaihaʻasi ʻo e ngaahi meʻa ʻo e temipalé pea fakaʻauha ia ʻaki hano tutu (vakai, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 36:18–19; vakai foki, 2 Ngaahi Tuʻi 24:13; 25:9).

Ko e Temipale ʻo Selupēpelí

ʻĪmisi
Ko e Temipale ʻo Selupēpelí

Ko ia, ʻi he taʻu nai ʻe 600 ki muʻa pea hāʻele mai ʻa e ʻEikí ki māmaní, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha temipale ʻi ʻIsileli. Kuo lotu tamapua ʻa e kakaí pea nau faiangahala, pea kuo liʻaki ai ʻe he ʻEikí kinautolu mo honau fale tapú. Kuo fakaongoongo e puleʻanga ʻIsilelí, ʻa ia naʻe ʻi ai e faʻahinga ʻe 10 mei he faʻahinga ko ia ʻe 12, ki ʻAsīlia ʻi he taʻu 721 b.c. nai, pea hili pē ha senituli ʻe taha mei ai naʻe ikunaʻi ʻa e puleʻanga ʻo Siutá ʻe he kau Papiloné. Naʻe nofo pōpula ʻa e kakai ʻo Siutá ʻi ha taʻu ʻe 70—pea mei ai ʻo fai mai mo hono ʻiloa kinautolu ko e kau Siú—ʻo hangē pē ko ia naʻe kikiteʻí (vakai, Selemaia 25:11–12; 29:10).

ʻI he pule angalelei ʻa Kōlesi (vakai, ʻĒsela 1, 2) mo Talaiasí (vakai, ʻĒsela 6), naʻe fakangofua ai kinautolu ke nau foki ki Selusalema pea toe langa ha temipale ʻo fakatatau mo ʻenau tuí. Naʻe ʻiloa e temipalé naʻe toe langá ko e Temipale ʻo Selupēpelí, ko e fakamanatu ki he tokotaha naʻá ne tataki e ngāué. Neongo naʻe kehekehe ʻaupito e temipale ko ʻení mo e Temipale ʻo Solomoné ʻi hono fakaʻofoʻofá mo hono nāunaú, ka ko e lelei taha ia naʻe lava ke langa ʻe he kakaí, pea naʻe tali ia ʻe he ʻEikí ko ha feilaulau fakataipe ʻo e ʻofa mo e moʻui līʻoa ʻa ʻEne fānau ʻo e fuakavá.

Ko e Temipale ʻo Hēlotá

ʻĪmisi
Ko e Tamasiʻi ko Sīsuú ʻi he Temipalé

ʻI he taʻu ʻe 16 nai ki muʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí, naʻe kamata hono toe langa foʻou ʻe Hēlota I, ko e tuʻi ʻo Siuteá, ʻa e Temipale ʻo Selupēpelí ʻa ia ne ʻauha pea holó. Kuo tuʻu ʻa e fale ko iá ʻi ha senituli ʻe nima, pea kuo pau pē naʻe ʻauhá ko e lahi hono taʻetokangaʻí mo e taimi lōloa ne tuʻu aí.

ʻOku fekauʻaki e ngaahi meʻa lahi naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní mo e Temipale ʻo Hēlotá. ʻOku mahino mei he folofolá neongo naʻe fakafepakiʻi ʻe Kalaisi ʻa hono fakasiʻisiʻia mo hono fakaʻaongaʻi fakakomēsiale ʻo e temipalé ʻo maumauʻi ai ʻa hono toputapú, ka naʻá Ne ʻafioʻi mo fakahā ʻa hono toputapu ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he temipalé. Ka ko e hā pē ha hingoa naʻe ʻiloa ʻaki iá, naʻe kei hoko pē ia ko e fale ʻo e ʻEikí.

Naʻe tomuʻa fakahā pē ʻe hotau ʻEikí ʻi Heʻene kei moʻui ʻi he kakanó ʻa hono fakaʻauha fakaʻaufuli ʻo e temipalé (vakai, Mātiu 24:1–2; Maʻake 13:1–2; Luke 21:6). ʻI he taʻu a.d. 70, naʻe fakaʻauha kakato e temipalé ʻi hano tutu ʻo fekauʻaki ʻeni mo hono kapa ʻo Selusalema ʻe he kau Lomá ʻi he taki ʻa Taitusí.

Ngaahi Temipale ʻi ʻAmelika Motuʻá

ʻĪmisi
ʻOku ʻAʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki ʻAmelika Motuʻa

Ko e Temipale ʻo Hēlotá ʻa e temipale fakamuimui taha ke langa ʻi he Hemisifia Hahaké ʻi he kuonga muʻá. Mei hono fakaʻauha ʻo e fale lahi mo molumalu ko iá ʻo aʻu ki he taimi naʻe toe fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he senituli 19, ko e lekooti pē ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e langa temipalé ʻoku hā ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi mai naʻe langa ha ngaahi temipale ʻi he feituʻu ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e konitinēniti ʻo ʻAmeliká, ka ʻoku siʻisiʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku tau maʻu kau ki hono langá pea siʻi ange mo e ngaahi moʻoni kau ki he ngaahi ouau naʻe fakahoko ʻi he ngaahi temipale ko ʻeni ʻi he feituʻu fakahihifó. Naʻe langa ʻe he kakaí ha temipale ʻi he taʻu 570 b.c.nai, pea ʻoku tau ʻilo naʻe langa ia ʻi he sīpinga ʻo e Temipale ʻo Solomoné, neongo naʻe ʻikai ke aʻu ia ki he fakaʻofoʻofa ʻo e temipale ko iá ʻi hono ngeia mo e fakamole naʻe fai ki hono langá (vakai, 2 Nīfai 5:16).

ʻI hono fakahā ʻe he ʻEiki toetuʻú Ia ki he kakai Nīfai ʻi he konitinēniti faka-hihifó, naʻá Ne vakai ʻoku nau fakataha mai ʻo takatakai ʻi he temipalé (vakai, 3 Nīfai 11:1–10).

Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ha lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo kau ki ha ngaahi temipale ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻa e temipale ʻi Selusalemá; pea ʻikai ko ia pē, naʻe ngata pē ʻa e puleʻanga ʻo e kakai Nīfaí ʻi he senituli ʻe fā hili e pekia ʻa Kalaisí. Ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ai naʻe ʻikai ke kei ʻi ai ha ngaahi temipale ʻi he ongo feituʻú fakatouʻosi ʻi he vahaʻatami naʻe kamakamata ai ʻa e Hē mei he Moʻoní pea naʻe ʻikai ke toe ʻiloa ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe fakahoko ʻi he temipalé.

Hē Mei he Moʻoní mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe laui senituli mo e ʻikai ke langa ha fale toputapu ki he ʻEikí; ʻio, hangē naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi hono fie maʻú. Ko e moʻoni, naʻe langa ha ngaahi fale lahi mo molumalu, pea naʻe fakaʻofoʻofa mo fai e fakamole lahi ki ai. Naʻe fakatapui honau niʻihi kia Pita mo Paula, kia Sēmisi mo Sione; ko e niʻihi kia Mele Makitaline mo Mele faʻē ʻa Sīsuú; ka naʻe ʻikai langa ha fale ʻi he mafai pea fakahingoa ke fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū, ko e Kalaisí. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi falelotú mo e ngaahi fale toputapú, ʻi he ngaahi siasí mo e ngaahi falelotu lalahí, naʻe ʻikai ha potu moʻó e Foha ʻo e Tangatá.

Naʻe toki hā e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi mālohi mo e faingamālie ʻo e kuonga muʻá ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá ʻi hono fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí ʻi he senituli 19. Pea fakatauange ʻe manatuʻi ʻoku mahuʻinga ki he temipalé ʻa e mafai ke lea mo ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ʻaonga ha temipale ka ʻikai ke ʻi ai ʻa e mafai toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní. Naʻe toe fakafoki mai ki māmani ʻa e ongoongolelei ʻo e kuonga muʻá ʻia Siosefa Sāmita, pea naʻe toe fokotuʻu ʻa e fono ʻo e kuonga muʻá. ʻI he ngāue fakafaifekau ʻa e Palōfitá, naʻe faifai pē pea fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi fakahā ʻo e mālohi fakalangí.

Ngaahi Temipale ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

ʻĪmisi
Ko Hono Langa ʻo e Temipale Ketilaní

Naʻe kamata ʻa e Siasí ni ʻi he ngaahi ʻaho ne kamakamata ai hono hisitōliá ke lava ʻo langa ha temipale (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 36:8; 42:36; 133:2). ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo Sune 1833, ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ke langa he taimi pē ko iá ha fale māʻoniʻoni ʻa ia naʻá Ne talaʻofa te Ne fakakoloaʻi ai ʻEne kau tamaioʻeiki kuó Ne filí ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95). Naʻe tali ʻa e ui ko ʻení ʻe he kakaí ʻi he loto fiemālie mo līʻoa. Neongo ʻa e masivá mo e fehangahangai mo e mālohi ʻa e fakatangá, naʻe fakahoko e ngāué ki heʻene ʻosi, pea ʻi Māʻasi 1836, naʻe fakatapui ʻa e fuofua temipale ʻo onopōní ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaiō (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109). Naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e ngaahi ouau fakatapuí ʻa e ngaahi fakahā fakalangi ʻo tatau pē mo ia ne fai kiate kinautolu naʻe ʻi hono momoi ʻo e ʻuluaki temipale ʻi he kuonga muʻá, pea ʻi ha ngaahi taimi ki mui ai naʻe hā mai ha kakai fakalangi ʻi he ngaahi feituʻu toputapú ʻo fakahā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ki he tangatá. Naʻe toe hā ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he feituʻu ko iá pea fanongo ki ai ʻa e kakaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:1–10).

ʻI loto he taʻu ʻe ua mei he taimi naʻe fakatapui ai e Temipale Ketilaní, naʻe liʻaki ia ʻe he kakai naʻa nau langá; naʻe fakamālohiʻi kinautolu ke nau hola koeʻuhí ko e fakatangá, pea ʻi heʻenau mavahé, naʻe hoko e temipale toputapú ko ha fale tatau pē mo ha toe fale.

Naʻe ʻuluaki hiki pē e Kāingalotú ki Mīsuli pea kimui ange ai ki Nāvū, ʻi ʻIlinoisi. Ne teʻeki ai ke maau hifo ʻenau nofó ʻi honau nofoʻanga foʻoú mo e ongo mai ʻa e leʻo ʻo e fakahaá ʻo ui ʻa e kakaí ke nau toe langa ha fale toputapu ki he huafa ʻo e ʻOtuá.

Neongo naʻe mahino ʻe toe fakamālohiʻi pē e kakaí ke nau hola mei ai, pea neongo naʻa nau ʻiloʻi ʻe vave pē taimi ʻe toe liʻaki ai ia ʻi he ʻosi hono langá, ka naʻa nau ngāue ʻaki honau iví mo e mālohí ke ʻosi mo fakanāunau totonu ʻa e falé. Naʻe fakatapui ʻi he ʻaho 30 ʻo ʻEpeleli 1846, ka ki muʻa pē ke ʻosi ʻa e falé, kuo kamata e hiki ʻa e kakaí mei aí.

Naʻe liʻaki ʻa e temipalé ʻe kinautolu naʻa nau langa ia ʻi he masiva mo e feilaulaú. ʻI Nōvema 1848, naʻe tutu ia, pea ʻi Mē 1850, naʻe fakaʻauha ʻe ha ʻahiohio ʻa hono ngaahi holisi naʻe velá.

ʻI he ʻaho 24 ʻo Siulai 1847, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau paionia Māmongá ʻa e kolo ʻoku tuʻu ai ʻa Sōleki Siti he taimi ní. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fakahā ʻe Pilikihami ʻIongi, ko e palōfita mo e takí, ha feituʻu ʻi he toafa ʻoneʻoné ʻo ne fokotuʻu ai hono tokotokó peá ne pehē, “ ʻE tuʻu heni ʻa e temipale ʻo hotau ʻOtuá.” ʻOku hoko e feituʻu ko iá he taimí ni ko temipale sikuea ʻoku tuʻu ai e temipale fakaʻofoʻofá, pea takatakai ia ʻe he koló ʻa ia kuo tupu tokolahi. Naʻe taʻu ʻe 40 hono langa ʻo e Temipale Sōlekí; naʻe fakatoka e maka taupotu taha ki ʻolungá ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí, 1892, pea naʻe fakatapui e temipale kuo kakato hono langá ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai.

Ko ha Tuʻutuʻuni Fakalangi

ʻĪmisi
Temipale Temipikou Mekisikoú

ʻI he kuonga muʻá mo onopooni fakatouʻosi, kuo lau ʻe he kakai ʻo e fuakavá ko hono langa ʻo e ngaahi temipalé, ko ha ngāue pē ia naʻe fie maʻu pau ke nau fakahoko. ʻOku mahino ko e temipalé ʻoku mahulu atu ia ʻi ha falelotu pe siasi, mahulu atu ʻi ha falelotu lahi (synagogue) pe ʻi ha falelotu fakaʻeiʻeiki; ko ha fale ia kuo langa ko ha fale ʻo e ʻEikí, ʻoku toputapu ki he fetuʻutaki vāʻofi ʻa e ʻEikí mo e lakanga fakataulaʻeikí, pea fakaʻaongaʻi ʻataʻatā pē ia ki he ngaahi ouau māʻolunga mo toputapu tahá. ʻIkai ngata aí, ke hoko ko ha temipale māʻoniʻoni—ʻo tali ʻe he ʻOtuá pea mo Ia ʻoku ui ko Hono falé—kuo pau ke fai ʻa e momoí, pea kuo pau ke fakatou taau ʻa e meʻaʻofá mo ia ʻokú ne foakí.

ʻOku tala ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni kuo toe fakafoki mai ki he māmaní pea ʻoku foaki ia ʻi he tuʻutuʻuni fakalangi ke fokotuʻu mo tauhi ha ngaahi temipale kuo fakatapui ki he huafa mo e ngāue ʻa e ʻOtua moʻoni mo moʻuí, pea ke fakahoko ʻi loto he ngaahi holisi ʻo e ngaahi fale toputapu ko iá ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ko hono olá ʻe fakatou nonoʻo ia ʻi māmani pea ʻi he hili ʻa e maté.

Ko e konga ʻi loto ʻo e Temipale Ketilaní ʻo hangē ko hono faitaai ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli 20.

Naʻe pani ʻe Mōsese ʻa ʻĒlone ke hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he tāpanekalé.

Naʻe hoko e tāpanekalé ko ha temipale naʻe lava ke fehikitaki holo lolotonga ʻa e hē holo ʻa e kakai ʻIsilelí ʻi he maomaonganoá.

Naʻe kakato hono langa ʻo e Temipale ʻo Solomoné ʻi he taʻu 1005 b.c., pea ko e taha ia ʻo e ngaahi fale fakaʻofoʻofa taha ʻi he hisitōliá.

Naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe fitu ʻa e ngaahi ouau fakatapui ʻo e Temipale ʻo Solomoné—ko ha uike fakafiefia toputapu ʻi ʻIsileli.

Lolotonga hono fakapōpulaʻi ʻo e kau Siú ʻi Papiloné, naʻe fakangofua kinautolu ke nau foki ki Selusalema ʻo toe langa e temipalé.

ʻOku lahi e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí he māmaní ʻokú ne fakahā ʻEne ʻafioʻi ʻa e toputapu ʻo e temipalé.

Naʻe haʻu ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he temipalé ʻi he taimi naʻá Ne hā ai ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká.

Hili ha ngaahi taʻu ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe toe fakafoki mai ʻa e mafai naʻe fie maʻu ki he moihū ʻi he temipalé ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita.

Naʻe fakatapui e fuofua temipale ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaiō, ʻi Māʻasi 1836.

Taimi nounou pē mei he aʻu ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Teleʻa Sōlekí, naʻá ne pehē, “ ʻE tuʻu heni ʻa e temipalé.”

Kuo laka hake he temipale ʻe 130 kuo langa mo fakatapui ʻi māmani kotoa talu mei he 1893 ʻo aʻu mai ki he taimí ni.

Temipale Temipiko Mekisikoú. Fakatapui he ʻaho 20 ʻo Mē, 2000.

Temipale ʻApia Haʻamoá. Fakatapui he ʻaho 5 ʻo ʻAokosi, 1983. Naʻe toe fakatapui he ʻaho 4 ʻo Sepitema, 2005.

Temipale Matuliti Sipeiní. Fakatapui he ʻaho 19 ʻo Māʻasi, 1999.

Paaki