2010
Naʻe Mahuʻinga ʻEma Mali Temipalé Ke Fai ha Faʻahinga Meʻa Pē
2010


Naʻe Mahuʻinga ʻEma Mali Temipalé Ke Ma Fai ha Faʻahinga Meʻa Pē

Hili e tāpuni ʻeku ʻuluaki pisinisí pea vela ʻeku pisinisi hono uá peá u toki fifili ai pe te u lava koā ʻo ʻave ʻa Peni, ko e taʻahine naʻá ma teu malí, ki he temipalé. Ne ma fanongo pē ʻe siviʻi ʻema tuí ʻi heʻema feinga ke aʻu ki aí, ka ʻi heʻema taumuʻa ʻaki ʻa e mali temipalé, ne ʻikai te ma teitei ʻiloʻi ʻe siviʻi pehē fau ʻema tuí.

Naʻá ku fetaulaki mo Peni ʻi Panamā ʻa ia ne ma tupu hake aí, hili ʻema ngāue fakafaifekaú. Koeʻuhí ko e ngaahi lao ʻo Panamaá, naʻe mali fakapuleʻanga ʻa kinautolu naʻa nau fie kamata ʻenau moʻui nofo-malí ʻi he temipalé ki muʻa pea nau toki fononga atu ki he temipale ofi tahá, ʻa e Temipale Kuatemala Siti Kuatemalá. Ko ha fofonga ia ʻe fai ki ai e fakamole lahi pea ʻe faingataʻa, ka naʻe ʻikai ke ma loto ke taʻe maʻu ʻa e tāpuaki ʻo hono silaʻi kimauá.

ʻI he ʻaho hili ʻeku lea mali ki aí, naʻe mole ʻeku ngāué. Naʻe ʻikai te u loto-siʻi, ka naʻá ku fakakaukau ke kumi paʻanga ʻaki haʻaku fakalele ha taki mamata ʻalu pasi. Ne maumau ʻeku pasí he ʻuluaki poó pē. Ne u kiʻi hohaʻa ka naʻá ku kei loto vilitaki pē ʻo hoko ai mo ʻeku fakakaukau ke u fakatau atu e falani. ʻI he pongipongi ne u ʻalu ai ke ʻomai e ʻū falaní mei he kautaha ngaahi falaní, ne u ʻilo ta ne vela e falé ia he pō ki muʻá. Ne hangē kuo mole ʻeku ʻamanaki leleí.

Ne toe pē ha ngaahi māhina siʻi pea fakahoko e ʻalu ki he temipalé kuo ʻosi fakataimi-tēpileʻí, ka naʻe aʻu mai ki he taimi ko ʻení, kuo hoko ʻeku feinga kumi paʻanga kotoa pē ko e koto kula noa. Ne u ʻalu mei he fale velá ʻo kumi ʻa Peni.

Ne u pehē ange, “ ʻOku ʻikai haʻaku meʻa ʻe maʻu. Mahalo ʻoku ʻikai totonu ke ke mali mo au.”

Naʻá ne talamai, “Kapau ko ʻeku malí koeʻuhí ko e paʻangá, ne fuoloa haʻaku mali. Ka ʻoku ʻikai ko ʻeku malí koeʻuhí ko e paʻangá. Ko ʻeku mali mo koé he ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.”

Ko e liliuʻangá ia. Naʻá ma ongoʻi kuó ma lavaʻi ha sivi mahuʻinga. ʻI heʻema hokohoko atu ʻi he tuí, naʻe kamata ke fakaava mai ha ngaahi matapā. Naʻe maʻu haʻaku ngāue ko ha faʻu nāunau fale, neongo naʻe ʻikai feʻunga e vahé ke ne feau ʻema ngaahi fie maʻú. Naʻe fie tokoni mai leva ha pīsope angaʻofa ki heʻema totongi pasí. Neongo e fakafiefia ʻene fie tokoní, ka naʻe ʻikai te ma ongoʻi naʻe totonu ʻeni. Naʻá ma fakataumuʻá ke ma falala pē kiate kimaua. Ka ʻi heʻema ʻilo naʻá ne fuʻu fie tokoni moʻoní, naʻá ma kole ai ke ne ʻoange pē ha ngāue ʻa Peni. Naʻá ne fai ʻeni.

Hili ʻema ngāueʻi ha paʻanga feʻunga ke ma ʻalu ki he temipalé, naʻá ma mali fakapuleʻanga pea faifai peá ma ō ki Kuatemala mo ha kāingalotu ʻe toko 10 kehe ʻo e Siasí. Ka ne ʻikai ngata heni homa siviʻí.

Naʻe hanga ʻe he ngaahi tukungāue ʻa e fefonongaʻakí ʻo taʻofi kimautolu ʻi he ngataʻanga ʻo Kosita Liká. Hili ʻemau ʻi ai ʻi ha ʻaho ʻe ua, naʻe fakakaukau ʻemau fakaʻulí ke foki ia. Ka ne ʻikai ke ma loto foʻi heni mo Peni, mo ha ongo tangata pea mo ha ongomeʻa mali. Hili ʻemau vakai atu ki he tafoki ʻemau pasí ʻo fokí, naʻa mau lue lalo ki Kosita Lika. Ne hoko atu pē ʻemau lué, ʻo mohe pē he ngaahi fakapalepale he veʻe halá, pea mau aʻu ki he kauʻāfonua ʻo Nikalakuá. Naʻa mau ʻalu tekisī mei heni ki he kolomuʻá, ʻo mau totongi ai haʻamau tikite ʻalu pasi ki he ngataʻanga ʻo Honitulasí. Hili ha ʻaho ʻe ua—mo ha toe heka pasi tuʻo ua—naʻa mau aʻu ki he temipalé. Kuo mau likoliko mo helaʻia, pea kuo lahi ange ʻemau fakamolé he meʻa ne mau palani ki aí, ka naʻa mau fiefia.

ʻI he ʻaho hono hokó, hili e ngaahi faingataʻa mo e tōmui ʻemau fonongá, ne faifai pea silaʻi kimaua ko e husepāniti mo e uaifí. Naʻe ʻaonga pē ʻa ʻema ngāué, ʻa e tatalí, mo e loto hohaʻá—he naʻe kakato ʻema fiefiá!

He ʻikai fetaulaki e tokotaha kotoa pē ʻe mali he temipalé mo e ngaahi faingataʻa tatau mo ʻeni, ka kiate au mo Peni (mo e niʻihi kehe ne mau ō fakataha ki he temipalé), naʻe hoko e ngaahi meʻa ko ʻení ko hano teuteuʻi kimaua ke ma toe lelei ange. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga taha kuó u aʻusia ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe ʻikai ke ma mei lavaʻi ʻeni kapau ko ʻema taumuʻa ke mali ʻi he temipalé ko e ʻofa fakamāmani pē. Ka koeʻuhí ko ʻema tui kuo toe fakafoki mai ʻi hotau kuongá ni ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakatualaʻeikí ke fai silá, naʻe ʻikai te ma foʻi ʻi heʻema ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ʻa ʻema mali ʻi he temipalé—ki he nofo taimí pea ʻi hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá—ke ma fakahoko ha faʻahinga feilaulau pē naʻe fie maʻu.

Paaki